Jezikoterija

Od kunilingvistike do pravopižđenja
User avatar
judolino
Swine Who Must Be Obeyed
Posts: 6303
Joined: 25 Sep 2011, 09:03

Post 04 Nov 2015, 15:41

MmeTipfeler » wrote:Ostružnice, nisi shvatio. Ovo što ovdje (i drugdje) čitamo od Judolina odlomci su njegova eseja pod naslovom Kurac kao metafora u internetskom, napose forumskom diskursu, a može i šire. :cerek:
Xexe, dobra primjedba! :top:

A ti, Srbogorče maleno, moraćeš još bre pun kurac i osamsto proje da pojedeš prije nego što ćeš se sa mnom moći mjeriti, štene zeleno... :bicedobro:


ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 04 Nov 2015, 15:50

Kako to misliš ne mogu se mjeriti s tobom Swambo života ti, je li sad treba i o dimenzijama odje javno da pričamo?
ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 06 Nov 2015, 18:16

Da još malo peglam po ovome o standardima, većini, dopušteno je i nije dopušteno u jeziku, to je evergrin tema u jeziku zaista. Ovo mi je ostalo nejasno iz diskusije od prije Zekoslawa
Tvoj je stav i tvoje čisto deskriptivističko opredjeljenje legitimna pozicija, no da bi te se ozbiljnije shvatilo i da to ne bi djelovalo kao puki anarhizam anarhizma radi, očekujem da barem čitaš s razumijevanjem i ne učitavaš, a dabome i da ponešto znaš o tom standardu kojega si se odlučio odreći.
Ne razumijem ovo kako se ja odričem nečega što i ne razumijem Zekoslawa. To mi ono kao odje kad me nazovu izdajnikom što mi nisu politički stavovi odgovarajući nekim drugim. Da bi se nečega odrekao trebalo bi da si prije toga to usvojio na neki način, kao što bi trebalo da bi nekoga nazvao izdajnikom da je taj neko prije toga podržavao nešto ili nekoga pa ga je onda izdao zbog nečega. Ne možeš reći da sam se odrekao nečega o čemu nisam ni čitao, nisam nikad rekao da to odgovara mojim vidjenjima ni ove upotrebe ni generalno jezika kako se propisuje u tim pravopisima. Ja sam sa razumijevanjem čitao o tome kako se standardi u jeziku uspostavljaju iz različitih izvora, samo ti izvori ne uključuju naše pravopise o jeziku.

Evo da probam da me se ozbiljno shvati što ti veliš, ovaj Merriam Webster rječnik http://jhqedu.com:1042/upload/books/Boo ... 342915.pdf je dobar primjer kako se ovaj deskriptivistički princip zastupljenosti u upotrebi koristi kao osnova za diskusiju različitih kontroverznih upotreba u jeziku. Svaki pojam je detaljno objašnjen, ilustrovani su velikim brojem primjera, dati su drugačiji pogledi na upotrebu u pitanju i na kraju se obično daje neutralan zaključak baziran na prikupljenim činjenicama iz jezika u upotrebi. I što je interesantno ovaj priručnik je još iz predinternetskog vremena. A u The American Heritage Dictionary of Contemporary Usage https://zourpri.files.wordpress.com/201 ... e-2005.pdf čitaocu se u podužem uvodu lijepo objašnjava šta je to standardni jezik, formalni i neformalni jezik, na osnovu čega su zaključci izvodjeni, navodi se svih 200 članova panela koji su ispunjavali upitnike koji im se redovno šalju, da se izjasne o različitim upotrebama, leksici i slično. U principu sve se zna, i dovoljan je samo jedan pogled na bilo koji termin da se uoči princip na kojem je bazirana analiza pojmova u ovom rječniku.

U tom smislu sam htio da kažem da je važno kako rade u engleskom jeziku, imajući u vidu prihvaćeni sistem i filozofiju jezika u engleskom iz koje bi trebalo da učimo. To je veliki jezik, način na koji su stvari postavljene u izučavanju jezika je relativno nov i u engleskom jeziku a stvari se razvijaju velikom brzinom i u različitim smjerovima u poslednjim decenijama. Bilo bi dobro kad bi neko po uzoru na njih na primjer napravio korpus srpskog jezika, ili hrvatskog kod vas, možda i zajednički što da ne. Ono kao što u engleskom imaju Corpus of Contemporary American English ili British National Corpus, pa da pretražujemo to do mile volje i da onda imamo na čemu da baziramo bilo koju tvrdnju o jeziku. Sve što kažemo o jeziku počinje od stvarne upotrebe jezika, ne počinje se od meditativno, matematičko metafizičkih zaključaka o jeziku do kojih je pojedinac ili neki komitet o jeziku došao. Znači važno je da izbacimo iz glave ovo ispravno je, dozvoljeno je, dopušteno je i taj čitavi način koji se koristi u pravopisima kada se govori o jeziku. To traži što vele u engleskom a paradigm shift, promjenu načina razmišljanja o nečemu u neki drugi način razmišljanja o nečemu. Mora perspektiva da se promijeni i da se zaboravi na priručnike o jeziku u formi recepata za vanilice ili tako.
Da se vratim na ovaj Merriam Webster rječnik u kojem autori za svaku odrednicu lijepo objasne i kolokacije koje su prisutne u jeziku, i od kad je to prisutno u jeziku, ko je to upotrebio kojom prilikom, i kao zaključak onda daju kakav efekat na čitaoca ili slušaoca može imati korištenje tog i tog pojma ili fraze. To je jednostavan i veoma razuman pristup objašnjavanju jezika koji je prijemčiv čitaocu jer je sasvim prirodno da čovjek ne želi da zna samo koja bi to bila očekivana upotreba nego i da čuje zašto je to tako. E to je ono što čini najveću razliku izmedju preskriptivizma i deskriptivizma u jeziku, u našem pravopisu će da ti dozvole ili da ti ne dozvole, nešto će biti neispravno ili ispravno ili ako tako autori odluče onda će dopustiti alternative, i reći će ti da je to od sad nekog kongresa pisaca pravopisa tako a prije je bilo drugačije. To jasno ide drugačije u ovim priručnicima o engleskom jeziku koje sam naveo. Kao veliki jezik sa neuporedivo bogatijim pisanim nasledjem, oni imaju mogućnost da urade kao ovi u MWDEU, pa da hronološki daju primjere odredjene upotrebe, citirajući od Šekspira do koga god drugoga već odluče da citiraju, da bi dodatno ilustrovali kretanje te upotrebe u jeziku kroz vrijeme. U AHDu su mogli da koriste prednosti statističkih analiza pa će u ogromnom broju slučajeva i da daju to u procentima Usage Panela pa šta će čovjek iz toga da zaključi njegova stvar, a prirodno je da će prevagnuti upotrebe koje su dominantne nad nekim drugim u jeziku i da je generalno preporuka da se teži upotrebi očekivanog jezika u formalnim situacijama i to važi za bilo koju upotrebu. U slučajevima kada su u značajnom procentu prisutne višestruke alternativne upotrebe nekog pojma ili fraze onda će se ta činjenica registrovati samo naravno i ukoliko postoje okolnosti koje favorizuju odredjenu upotrebu to će se navesti. Na kraju krajeva, kad je engleski u pitanju, nisu potrebni nikakvi priručnici jer o ovakvim stvarima čovjek može saznati ili putem onlajn korpusa koje sam naveo i koji su besplatni ili pretragom štampanih izvora putem NGrama. Ne postoji autoritet ni pravopis engleskog jezika koji će pokušati da opovrgne ono što je fakat jezika do kojeg se dodje ovakvim pretragama ogromnog broja izvora.

Radi kontrasta može čovjek da uzme ove naše komitetske priručnike, evo u ovom priručniku http://www.ivantic.net/jezik/Pravopis_% ... rks%29.pdf ovaj primjer "sa bulevara" i "na bulevaru", a ne može "u bulevaru" ili "iz bulevara" koji sam citirao ranije na forumu, interesantan mi je a i neda mi se da čitam dalje. Autor je uzeo na sebe da on donese zakon o tome kako će čovjek u srpskom jeziku da percipira bulevar kao prostor, oće li 3D ili 2D. I 3D je po njemu neispravno i onda sad treba i meni da bude neispravno, odnosno budući da upotrebljavam i te predloge sa bulevarom onda bi valjda trebao da se osjećam nepismenim ili šta jer to nije kako treba. Uglavnom, na stranu lične preferencije, i to što bi meni ove dvije varijante vjerovatno isključivale jedna drugu u različitim kontekstima, čovjek ne može da se raspravlja sa objektivnim faktima jezika i da propisuje ovakva pravila bez konsultovanja sa korpusom jezika čijim govornicima ima ambiciju da nametne to pravilo. Mi nemamo sistematizovani korpus jezika dje bi čovjek mogao da udje u detalje odredjene upotrebe, ali je potreban samo minut da se vidi na internetu da su obije upotrebe široko rasprostranjene u različitim registrima jezika i letimičan pregled tih izvora će jasno dati ideju o tome kako stvari stoje kad se radi o upotrebi jezika.
Sličan propis ima u jednoj široko citiranoj srpskoj gramatici, predlog "na" ide sa imenicom "duša", na primjer "led na duši" a ne "led u duši" jer se led spolja hvata. Isti rezon je za rane, rana je na duši nije u duši. To znači da je Lazi Kostiću na primjer trebao neko na to da skrene pažnju kad je pisao Santa Maria della Salute da ne može led u duši, nego treba kao Ivo Andrić što je u Ex Pontu pa mu je led na duši. Zaljubio se Laza pa nije mislio ni na tatu i mamu a ne na pravopis.
Ono što oću da kažem je da u jeziku pojedinac ili grupa ljudi ne može ništa da zabrani ili dozvoli jer bez istraživanja jezika to može samo da se svede na blesavu raspravu ja sam rekao, ti si rekao i tako. To led se onako hvata i rana se onako ispoljava može da bude tačno u realnosti, ali ne može da bude osnova za smislena uopštavanja u jeziku. Ne postoji dobar i loš jezik, nema preciznog zlatnog standarda koji je nepromjenjiv i nema ispravnog i neispravnog jezika, ima samo jezik koji se upotrebljava i jezik koji se ne upotrebljava i onda jezik koji je odgovarajući i neodgovarajući u datoj situaciji. Da ne ulazimo sad u sociologiju jezika i što čovjek teži da koristi jezik koji je u širokoj upotrebi, to bi bila komplikovana priča za koju nisam kompetentan sad, ali to je fakat da nam to prirodno dodje da oćemo da koristimo jezik koji i drugi koriste, kao što nam prirodno dodje da koristimo noge za hodanje a ne ruke.
Najvažnije od svega je što za čovjeka zainteresovanog da zaista unaprijedi svoju jezičku kompetenciju to čini ogromnu razliku kad o jeziku dobije kako i zašto i da razumije kako stvari stoje u širem kontekstu jezika, kako se dolazi do gramatičkih uopštavanja i obrazaca i sve to. To bi bilo kontra od ovih naših propisa o jeziku, može ili ne može jer je tako u pravopisu i te stvari, što čovjeku može samo da ubije strast za jezikom prije nego što i počne bilo šta o tome da uči.
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15838
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

Post 06 Nov 2015, 19:21

A ča sam ja rekla - Ogi nama hoće iznijeti elaborat, pa onda sve čeka da ga se povuče za jezik. :D

Jeste, sve si ti to lijepo izložio, međutim to nije ono što si ti onomad bio rekao i neće postati budeš li ponavljao više puta. Dabome da bi se ovdašnji jezikoslovci umnogome trebali ugledati u engleski pristup, i ne samo u engleski, i dabome da time ništa nova nisi rekao. Ali to ne znači da ćemo ikad za konkretna pitanja zagledati u engleski ili neki drugi jezik.

Inače, korpus hrvatskoga se izrađuje i dok si sve ovo ispisao, mogao si to jednostavno saznati na netu. Isto si tako mogao saznati da je posljednji hrvatski pravopis bio predmetom javne rasprave upravo zato što se pokušalo konačno pomiriti dotad suprotstavljena stajališta i poslušati glas naroda i struke. Koliko se u tome uspjelo, dalo bi se raspravljati, ali pokušalo se jest. Ali postojao taj korpus ili ne i pratio taj pravopis praksu ili ne, ono što si ti preporučio, dakle guglanje i proučavanje kako drugi pišu po netu, nikad neće biti rješenje za jezične nedoumice. Sorry, ali neće, barem ne u civilizirana čeljadeta s nekakvim kritičkim mišljenjem. Čak i ako odapnu svi matori jezikoslovci stare škole i ako spalimo sve pravopise i savjetnike, postojat će implicitna norma i postojat će jezični autoriteti, kako su postojali i prije standardizacije.

I to shvaćanje standarda i propisa i pravopisa kao napad na vlastiti integritet meni je da prostiš infantilno. Ja ti to shvaćam ko bilo koji drugi propis u civiliziranom svijetu, dakle ko prometna pravila ili bilo što drugo.
ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 06 Nov 2015, 20:24

A ča sam ja rekla - Ogi nama hoće iznijeti elaborat, pa onda sve čeka da ga se povuče za jezik
A to je bilo očigledno, pa rekao sam već da si pogodila i ono prije da ja gorim od želje da to napabirčeno znanje iznesem na svjetlo dana. I to je uglavnom sve o čemu smo se do sad mogli složiti Zekoslawa.
I to shvaćanje standarda i propisa i pravopisa kao napad na vlastiti integritet meni je da prostiš infantilno. Ja ti to shvaćam ko bilo koji drugi propis u civiliziranom svijetu, dakle ko prometna pravila ili bilo što drugo.
Nije napad na moj integritet Zekoslawa nego na integritet mog mozga, i to mi je problem. I previše koristiš kvalifikacije pa ja ne znam šta su standardi, infantilan sam i tako. I ti si to sad digla na civilizacijski nivo i prometna pravila a ja sam pričao o ledu, bulevaru i Lazi Kostiću. Ti to uopštiš i na kraju ne raspravljamo o konkretnim stvarima nego sad raspravljamo o nisam ni sam siguran o čemu. Svoje stavove sam ilustrovao na primjerima da bismo lakše diskutovali. Ti sad reci kako tebi to izgleda, ovo na bulevaru, iz bulevara, sa ledom u duši i na duši, ne može genitiv "u vezi nečega", i to sve što sam pominjao, kako tebi to izgleda da neko sastavi jezičko pravilo kojim bi da klepa po ušima ili što ti veliš da napadne na integritet mojih ušiju i ne samo mojih nego miliona drugih, i da se onda pokrije Pravopisom po glavi ako ti oćeš da mu vratiš. Meni to prvo izgleda blesavo, a onda su užasno loši maniri. Ako si napisao propis po kojem ne može "led u duši" napao si na kulturno nasledje jezika, eto na jednu lijepu pjesmu si napao na primjer, na nekog dobrog pisca, i ko zna koliko ljudi ti time oćeš da kvalifikuješ kao nepismene, kakve već, možda pokondirene ili kakve ono što ti veliš, a zašto? Zato što se po tebi led hvata na nečemu nema teorije da može u nečemu da se led nahvata. To je naklapanje, to nije racionalna priča o jeziku.
Tako kako ti razmišljaš nikad se nikakav progres u životu nebi napravio. Ima pravilo, i nisam ja tu da razmišljam. Pa ako si već pristalica ovog agresivnog pristupa jeziku, propisivanju drugima šta treba, i to da im lijepiš kvalifikacije pokondireni, nepismeni i kako, ti moraš da budeš spremna to da braniš smisleno. Meni nije argument to što si ti našla tako da piše u pravopisu. Knjiga i pravopisa ima raznih, neke su zločin prema šumi a iz nekih učiš. Evo odbrani ovo sa ledom i bulevarom, ili reci mi sad kako je tebi "u vezi" sa gentivom nepismeno.
Ali postojao taj korpus ili ne i pratio taj pravopis praksu ili ne, ono što si ti preporučio, dakle guglanje i proučavanje kako drugi pišu po netu, nikad neće biti rješenje za jezične nedoumice. Sorry, ali neće, barem ne u civilizirana čeljadeta s nekakvim kritičkim mišljenjem.
Ja sam preporučio guglanje u pravu si potpuno, ako čovjek želi da zna može li nešto da prodje u kojoj god već situaciji ili ne, guglajte. Guglov Ngram koristi Mark Liberman na Language Logu pa ako njemu treba da donese zaključak o nekoj upotrebi u jeziku, ne stidite se, slobodno i vi. To nije jedini izvor naravno, pomenuo sam korpuse koji su odlični i daju preciznije informacije o jeziku, pa rječnike itd.

I zaista si kontradiktorna kad u jednoj rečenici to kako je važno kritičko mišljenje a u drugoj ti je nauka o jeziku kao prometna pravila. Tvoj problem u razmišljanju je upravo ovo što su za tebe jezička pravila kao i prometna pravila, zakonske neke odredbe, to je tako, usvojeno na skupštini pisaca pravopisa i dovidjenja.
Primjere sa pridjevima iz engleskog pa uporedjivanje toga sa ortografijom, tačkama i zarezima, to je što ti veliš, nesuvislo. Taj primjer ti nije bio dobar, tačke i zareze i što veliš uzuse u sastavljanju pisama, to možemo da prilagodjavamo ili ne, a vokabular i morfeme i te stvari, to ne bogami. Ispalo je da se zalažem da sve to lijepo prihvatite iz engleskog jezika pa kako oni tako i vi morate. To nisam htio da kažem. Samo pošto to kod nas u srpskom nisam sretao u praksi, a nisam ni u engleskom, iznenadilo me da je malo slovo standard u hrvatskom jeziku. Koliko je malo ili veliko slovo tu relativno zastupljeno u praksi je pitanje na koje treba prije svega odgovoriti pa onda tek neke zaključke izvoditi. Može se navesti da je u engleskom praksa veliko slovo, možda ta informacija može biti od značaja nekome ko piše pisma na dva jezika, radi uniformnosti, ili sticanja navike možda. Činjenica je da bi iznenadio čovjeka sa engleskog govornog područja ako bi mu poslao pismo koje počinje malim slovom. Opet velim nije bitno ni to na kraju krajeva, pitanje je od minornog značaja, samo velim, kome treba ta vrsta pedanterije dobro je da su upoznati sa takvom informacijom.
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15838
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

Post 06 Nov 2015, 20:51

Nije napad na moj integritet Zekoslawa nego na integritet mog mozga, i to mi je problem. I previše koristiš kvalifikacije pa ja ne znam šta su standardi, infantilan sam i tako. I ti si to sad digla na civilizacijski nivo i prometna pravila a ja sam pričao o ledu, bulevaru i Lazi Kostiću. Ti to uopštiš i na kraju ne raspravljamo o konkretnim stvarima nego sad raspravljamo o nisam ni sam siguran o čemu. Svoje stavove sam ilustrovao na primjerima da bismo lakše diskutovali. Ti sad reci kako tebi to izgleda, ovo na bulevaru, iz bulevara, sa ledom u duši i na duši, ne može genitiv "u vezi nečega", i to sve što sam pominjao, kako tebi to izgleda da neko sastavi jezičko pravilo kojim bi da klepa po ušima ili što ti veliš da napadne na integritet mojih ušiju i ne samo mojih nego miliona drugih, i da se onda pokrije Pravopisom po glavi ako ti oćeš da mu vratiš. Meni to prvo izgleda blesavo, a onda su užasno loši maniri. Ako si napisao propis po kojem ne može "led u duši" napao si na kulturno nasledje jezika, eto na jednu lijepu pjesmu si napao na primjer, na nekog dobrog pisca, i ko zna koliko ljudi ti time oćeš da kvalifikuješ kao nepismene, kakve već, možda pokondirene ili kakve ono što ti veliš, a zašto? Zato što se po tebi led hvata na nečemu nema teorije da može u nečemu da se led nahvata. To je naklapanje, to nije racionalna priča o jeziku.
Tako kako ti razmišljaš nikad se nikakav progres u životu nebi napravio. Ima pravilo, i nisam ja tu da razmišljam. Pa ako si već pristalica ovog agresivnog pristupa jeziku, propisivanju drugima šta treba, i to da im lijepiš kvalifikacije pokondireni, nepismeni i kako, ti moraš da budeš spremna to da braniš smisleno. Meni nije argument to što si ti našla tako da piše u pravopisu. Knjiga i pravopisa ima raznih, neke su zločin prema šumi a iz nekih učiš. Evo odbrani ovo sa ledom i bulevarom, ili reci mi sad kako je tebi "u vezi" sa gentivom nepismeno.
Erm, a de ti meni reci gdje sam ja to propisala ili dala naslutiti da bih propisivala ikad ikome išta u leksiku i uporabi leksika? Daklem, ti si tu udrobio svašta, a ne ja. Ja cijelo vrijeme govorim o pravopisu jer od toga smo počeli. Da ponovim: pravopisu, dakle ne o stilskom i jezičnom odabiru, ne o registru ili funkcionalnom stilu, ne o bilo čemu drugome. Ti si pak to pretvorio u raspravu o standardu kao takvom, a ja ti lijepo rekoh da ja za toliko široku raspravu vremena nemam i neću ga u dogledno vrijeme naći. Ti sad misli kolko oš da sam ja grozni preskriptivist i jezični policajac, ali meni se stvarno ne da nadugo i naširoko objašnjavati zašto sam se i kako opredijelila za pristup ovaj ili onaj.
Primjere sa pridjevima iz engleskog pa uporedjivanje toga sa ortografijom, tačkama i zarezima, to je što ti veliš, nesuvislo. Taj primjer ti nije bio dobar, tačke i zareze i što veliš uzuse u sastavljanju pisama, to možemo da prilagodjavamo ili ne, a vokabular i morfeme i te stvari, to ne bogami. Ispalo je da se zalažem da sve to lijepo prihvatite iz engleskog jezika pa kako oni tako i vi morate. To nisam htio da kažem. Samo pošto to kod nas u srpskom nisam sretao u praksi, a nisam ni u engleskom, iznenadilo me da je malo slovo standard u hrvatskom jeziku. Koliko je malo ili veliko slovo tu relativno zastupljeno u praksi je pitanje na koje treba prije svega odgovoriti pa onda tek neke zaključke izvoditi. Može se navesti da je u engleskom praksa veliko slovo, možda ta informacija može biti od značaja nekome ko piše pisma na dva jezika, radi uniformnosti, ili sticanja navike možda. Činjenica je da bi iznenadio čovjeka sa engleskog govornog područja ako bi mu poslao pismo koje počinje malim slovom. Opet velim nije bitno ni to na kraju krajeva, pitanje je od minornog značaja, samo velim, kome treba ta vrsta pedanterije dobro je da su upoznati sa takvom informacijom.
Primjeri s pridjevima tiču se ortografije, a čega bi drugoga, jer sam te pitala predlažeš li da i pridjeve pišemo velikim slovom kako je to slučaj u engleskom, dakle uz najbolju volju ja ne znam čega bi se to drugo moglo ticati osim ortografije. :ne zna:

Ajme, Ogi, nemremo mi to ovako. Ti učitavaš svašta, a ja reduciram svašta jer mi se ne da i nemam vremena za traktate i naravno da se nećemo skužiti. :D
ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 06 Nov 2015, 21:20

Da ponovim: pravopisu, dakle ne o stilskom i jezičnom odabiru, ne o registru ili funkcionalnom stilu, ne o bilo čemu drugome
Ja uopšte i ne razumijem šta riječ Pravopis treba da znači, i šta različiti pravopisi u praksi obuhvataju. Imam neki pravopis na kompjuteru, i u njemu ima svega pomalo, pravila interpunkcije najviše, morfologije, formiranja leksike i fonetike. Svega pomalo. Ja se nijednom od ovih oblasti nisam bavio i ne zanimaju me previše. Recimo da imam akademsko znanje iz oblasti engleske sintakse, ili možda malo bolje od toga, to me zanimalo u jednom periodu života.
Erm, a de ti meni reci gdje sam ja to propisala ili dala naslutiti da bih propisivala ikad ikome išta u leksiku i uporabi leksika?
Pa nisi propisivala ali iz tvoje diskusije je valjda jasno da su jezički priručnici, pravopisi krajnja instanca za razrješivanje čvorova u upotrebi jezika. To si i jasno rekla. Jasno je i iz toga kako govoriš o tim stvarima kakva je tvoja pozicija, dopuštanje, dozvoljavanje, nepismenost i sve to kako već sa preskriptivistima ide. I uvijek fali argumentacija, i vjerovatno bolje što fali, ovo sa ledom i te stvari to je smiješno.
Ja nisam rekao da su ti ljudi koji pišu pravopise po pravilu dilajle neke, i da je svaka knjiga o jeziku kod nas bezveze. To ne mogu da kažem jer prvo nisam čitao skoro pa ništa, a nije ni sve iz onoga što sam čitao glupost ili netačno. Ali jeste dosta toga proizvoljno, i smiješno nelogično kao ovi primjeri što sam naveo i to onda zaista čini te pravopise nepouzdanim izvorom informacija o jeziku, jednostavno jer nikad ne znaš koliko je to zaista fakat jezika a koliko proizvoljna ocjena autora. Ko zna koliko toga bi čovjek iskopao po tim priručnicima kad bi se upustio u to. Rekao sam da je zato veoma dobro kad knjiga o jeziku u uvodu sadrži i tehnologiju i svakog od ljudi poimence i sa zanimanjem koji su učestvovali u sastavljanju tog priručnika, kao ovo što su uradili u American Heritage Dictionary.
O tome kako se o sintaksi piše o tome nebih, i nemaš vremena a i nemam ni ja vremena, iako imam veliku želju da prezentiram svoje napabirčeno znanje o tome, drugom prilikom. Reći ću samo da ne preporučujem učenje o sintaksi jezika iz naših gramatika.
Primjeri s pridjevima tiču se ortografije, a čega bi drugoga, jer sam te pitala predlažeš li da i pridjeve pišemo velikim slovom kako je to slučaj u engleskom, dakle uz najbolju volju ja ne znam čega bi se to drugo moglo ticati osim ortografije.
Zaista ne znam kako to misliš da se pridjevi u engleskom pišu velikim slovom. Rekao sam da se nisam bavio interpunkcijom, ali to da se pridjevi pišu velikim slovom, to važi samo za proper adjectives, mali broj pridjeva zaista. Znam da kad sam počeo da pišem na engleskim forumima da su me upozoravali na to da ne pišem malim slovom naziv jezika, to im valjda kao uvreda da napišeš english language.
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15838
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

Post 06 Nov 2015, 21:36



Ja uopšte i ne razumijem šta riječ Pravopis treba da znači, i šta različiti pravopisi u praksi obuhvataju. Imam neki pravopis na kompjuteru, i u njemu ima svega pomalo, pravila interpunkcije najviše, morfologije, formiranja leksike i fonetike. Svega pomalo. Ja se nijednom od ovih oblasti nisam bavio i ne zanimaju me previše. Recimo da imam akademsko znanje iz oblasti engleske sintakse, ili možda malo bolje od toga, to me zanimalo u jednom periodu života.
Pa vidim da ne razumiješ i zato imamo nesporazum. :D
Ne, pravopis nije morfologija, pravopis nije tvorba riječi i pravopis nije leksik. Pravopis je ponajprije ortografija. U nas je praksa da to bude u obliku zasebnog priručnika, ujedno je to i odličan biznis za neke, u drugim pak jezicima najčešće zauzima pokoje poglavlje u gramatici, ali nađe se i zasebno.
Pa nisi propisivala ali iz tvoje diskusije je valjda jasno da su jezički priručnici, pravopisi krajnja instanca za razrješivanje čvorova u upotrebi jezika.
Učitavaš, dakle. Jasno sam rekla samo to da je za pravopisna pitanja relevantan pravopis. I znam dobro zašto sam to rekla i zašto nisam i ne bih to isto rekla i za pitanje stila ili leksika. I znam dobro zašto sam pravopisna pravila usporedila s prometnim pravilima. I to je uglavnom jedino što se u jeziku ima strogo propisivati, i to ne zato da ograniči nečiju slobodu izražavanja, nego zato da olakša komunikaciju i da se postigne kakva-takva ujednačenost u pisanoj formi koja je često komunikacija s odgodom u kojoj sugovornici nisu istovremeno prisutni i u kojoj se nema mogućnost objašnjavanja svakog jezičnog izbora, pa dakle pomoću grafičkih znakova i izbora prenosimo informaciju. Primjerice, zahvaljujući pravopisu znamo je li netko išao na fakultet ili je pak išao na Fakultet i hoćemo li ga "ubiti, ne pomilovati" ili "ubiti ne, pomilovati".
Zaista ne znam kako to misliš da se pridjevi u engleskom pišu velikim slovom. Rekao sam da se nisam bavio interpunkcijom, ali to da se pridjevi pišu velikim slovom, to važi samo za proper adjectives, mali broj pridjeva zaista. Znam da kad sam počeo da pišem na engleskim forumima da su me upozoravali na to da ne pišem malim slovom naziv jezika, to im valjda kao uvreda da napišeš english language.
E pa eto ti pridjevi o kojima govoriš, a tako sam ja dabome i bila napisala. :D

Uf, umori me, crni Ogi. :D
ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 06 Nov 2015, 21:42

Ja sam ti Zekoslawa, a nije da se hvalim sad, usavršio veliki broj pogrešnih načina da umorim ženu.
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15838
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

Post 06 Nov 2015, 21:51

ostruznicagornja » wrote:Ja sam ti Zekoslawa, a nije da se hvalim sad, usavršio veliki broj pogrešnih načina da umorim ženu.
:rofl:

Ajme, koja jebo-lud-zbunjenoga rasprava. :zubo:

Naj se srdit, Ogec, razumijemo se mi bolje nego što se čini. :psihozec:
ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 06 Nov 2015, 21:55

Ajme, koja jebo-lud-zbunjenoga rasprava.
A ko zna Zekoslawa i čudnije stvari su mi se dešavale u životu, sad smo kod jezika, pa ćemo vidjeti.
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 10064
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

Post 07 Nov 2015, 17:39

Zekoslawa » wrote: Pravopis je ponajprije ortografija.
:kava:

Bome te izmuči ovaj Ogi. Da pokreneš blog, kao Food Babe? :D
User avatar
ElliQuinn
Felis nebulosa
Posts: 5607
Joined: 18 Sep 2011, 11:56
Location: Na raskršću, upravo krećem u svim smjerovima.

Post 07 Nov 2015, 19:15

MmeTipfeler » wrote: :kava:

Bome te izmuči ovaj Ogi. Da pokreneš blog, kao Food Babe? :D
Bolje da pokrene blog kao SciBabe.
Light up, as if you have a choice.

Pričuvni moderator.
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15838
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

Post 07 Nov 2015, 19:47

Tko će da blogira, Ogi ili ja? :misli:
Mislim da je Ogi više monološki tip. :D
ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 07 Nov 2015, 20:07

A ja neću da blogiram tako mi bloga. I to što sam dugometražan ne znači da sam sklon monologu Zekoslawa, loše si me procijenila. Ja sam ti dijaloški tip, naročito kad su žene u pitanju onda posebno volim stvari u dvoje da razmotrim. O tome šta mislim o monolognim tipovima pisao sam prije na forumu Zekoslawa nisi čitala, nisi imala vremena, da si čitala i da si imala vremena sad nebi bila oko toga u dilemi. I kako uopšte možemo da napravimo dijalog kad ti stalno žuriš nedje. I drugarice nije tema odje da se tračari o Ogiju, nego je bilo o tačkama i zarezima, i standardima. Dobro bilo je malo i o infantilnosti i civilizacijama ali to Zekoslawa voli malo temu da projektuje astralno, i neka voli taman dobro, bilo bi dosadno ako bi smo sad lancune, e malo je slovo, e nije nego je veliko i tako ukrug
User avatar
..a unda
Undaminator
Posts: 21472
Joined: 18 Sep 2011, 16:27
Been thanked: 2 times

Post 11 Nov 2015, 11:42

ostruznicagornja » wrote: Ja sam ti dijaloški tip, naročito kad su žene u pitanju onda posebno volim stvari u dvoje da razmotrim.
..a u troje nista? :kokice: ..ono da su njih dvije, pa ti onda, kako bi? ..kako bi ti razvio taj dijalog? :kokice:


..da napravimo dijalog kad ti stalno žuriš nedje.
:rofl:

polako zekoslava, polako.. ipak je on djetic. :D
ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 11 Nov 2015, 13:58

A ja sam ti starovremski tip Aunda, ono kako mi to u životu sa ženama ide samo u dvoje, u jednu se zaljubim i kad se zaljubim držim sliku zajedničku na zamrzivaču dok to traje, tako i ovo sa ovakvim diskusijama, najviše volim kad mogu da posvetim punu pažnju tome što žena priča. I moraće Zekoslawa sa mnom polako i suptilno, neće ništa na brzinu postići
User avatar
elma
Posts: 3104
Joined: 02 Feb 2013, 01:33

Post 15 Nov 2015, 04:15

pravopis - babić, finka, moguš ILI mićanović, marković, badurina?

koji je bolji za maturanta koji uskoro ide na državnu maturu, po vama?
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15838
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

Post 15 Nov 2015, 13:59

Matičari nikako jer em nisu literatura za državnu maturu, koliko znam, em taj pravopis ni inače nije osobito koristan. Ima nekakva sustavna rješenja koja su potpuno neupotrebljiva, tako da je za laika najbolje da ga izbjegava.

Za maturu je propisan Institutov pravopis, a BFM je dopušten. Tako bi nekako trebalo posložiti prioritete u odabiru.
User avatar
elma
Posts: 3104
Joined: 02 Feb 2013, 01:33

Post 15 Nov 2015, 20:20

puno hvala :top:
User avatar
elma
Posts: 3104
Joined: 02 Feb 2013, 01:33

Post 16 Nov 2015, 08:28

gledam onaj institutov online rječnik (pravopis.hr/rjecnik)

izbacuje mi:
pogrešan <pogrješan>

što im to znači? da može oboje?
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 20051
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 945 times
Been thanked: 1838 times
Gender:
Zodiac:

Post 16 Nov 2015, 09:30

Da.
Potpisi su za budale.
ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 16 Nov 2015, 16:03

https://www.google.me/url?sa=t&rct=j&q= ... 67qonNEx8A
Pridjev беспризорный tumači se kao "лишенный присмотра, заботы, семейной
или хозяйственной опеки" (ССРЛЯ: I, 420) i može označivati što živo (npr., dijete bez
roditeljskog nadzora) ili što neživo (stvar koja nikome ne pripada i sl.). U hrvatskom
jeziku riječ besprizorni sužava područje izvornog značenja i odnosi se samo na ljudsko
biće: "osirotjelo, zapušteno i nenadzirano dijete" (VRSRIK: 157), "dijete ili mladić bez
roditelja i doma, prepušten ulici, krajnje zapušten, izvan ljudskog društva" (RHJ: 53).
Pretragom hrvatskog domena nisam našao ni jedan izvor dje je pridjev "besprizoran" upotrebljen u ovom smislu, osim u jednom rječniku, jednom jezičkom priručniku i ovom citiranom izvoru dje se analiziraju rusizmi u hrvatskom jeziku, a našao sam priličan broj izvora dje je ova riječ upotrebljena u smislu "bezobrazan", "nečuven" illi tako, što mi je naravno poznato značenje riječi, jer je ista situacija i u srpskom. S obzirom da mi ovo značenje "napušten" nije poznato, nemam osjećaj za to kako bi ta riječ trebala biti upotrebljena, a pogotovo ne za neke nijanse koje razlikuju to značenje od značenja "napušten" "zanemaren" itd. kao navodnih sinonima te riječi.

I ne mogu sad da opet ne pomenem da ne razumijem svrhu rječnika ili jezičkog priručnika koji kao jedino značenje riječi "besprizoran" navede značenje koje Gugl nije registrovao, ili jezičkog priručnika koji ode i korak dalje pa veli da je besmisleno to značenje riječi koje nadješ da ljudi koriste a treba ovo koje ne možeš da nadješ. Sad da kažemo da nije bitno na kraju za čovjeka kojem je maternji jezik srpski ili hrvatski, čovjek će u čitanju to automatski dekodirati na način koji njemu ima smisla, pa kako god pisalo u rječniku i priručniku, ali da uzmemo hipotetički nekoga ko uči srpski ili hrvatski i naidje na riječ "besprizoran" i nije mu to sad jasno, pogleda u rječnik, priručnik i uzme to zdravo za gotovo kako tamo vele i tako počne da upotrebljava, nije realno očekivati da će ga više interesovati ruska etimologija riječi od toga šta ta riječ znači u modernom srpskom ili hrvatskom jeziku.
ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 24 Apr 2016, 13:41

Daklem, dobila sam već odgovor na ovo pitanje, ali je izvjetrio jer sam ga čula, ne i vidjela.

Zahtjev za:
a) narudžbenicu za nabavu pizdarija ili
b) narudžbenicom za nabavu pizdarija.

U čemu je razlika? Koje treba koristiti u ovom administrativnom anti-stilu?
Interesantno, kad zaškripi nešto u ušima, ili čovjek nije siguran za koju varijantu da se odluči kao u ovom slučaju, to je najčešće znak da nešto nije u redu sa tim kako je to složeno. Najveći broj ljudi veoma rijetko griješi u jeziku, intuitivna je stvar i rijetke su sistemske greške, što znači da bi trebali da se više oslanjamo na intuiciju, i ako se već upalilo crveno svjetlo, probaš nešto drugo, kad vidiš da tu nešto ne štima, istu stvar možeš da kažeš na više načina.

U ovom slučaju, neću da kažem sad da će baš traumatski djelovati na uši, ali i jedna i druga varijanta grebu prilično i naravno da postoji razlog što je to tako. "Zahtjev za" je idiomatska kombinacija imenice i predloga, koju očekivano slijedi neka radnja, zahtjev je da se nešto uradi. Interesantno je da u srpskom jeziku ovaj predlog "za" u principu ne kolocira sa glagolima ( čitao sam na forumima da navode ono "kafa za ponijeti", što smo preuzeli kao kalk iz engleskog, kao primjer propadanja našeg jezika, što je to ne treba pominjati koliko je to blesavo, ali jeste da je ta kombinacija rijetkost u našem jeziku) i u ovom slučaju ne kolocira ni sa imenicama koje nemaju značenje neke radnje. Drugim riječima "zahtjev za" traži neku imenicu koja označava radnju, i za tu će imenicu postojati odgovarajući glagol naravno. "Narudžbenica" ne označava radnju, to je forma koju ispunjavamo, i onda mi ovo "zahtjev za narudžbenicu" ne zvuči nikako. Ali dobro zvuči "zahtjev za narudžbu", narudžba je izvedena od "naručivati", to je radnja i onda je okej. Kad bismo napisali "zahtjev za dostavu narudžbenice za nabavku.." ili "zahtjev za izdavanje narudžbenice za nabavku..", ako je to ono što se želi reći, to bi bilo okej, "dostava" označava radnju kao i "izdavanje".

To meni zvuči tako, ali jeste da tu imaju uticaja i drugi faktori. U pravnom vokabularu, ili nazivima baš za slične formulare ili tako, sigurno je da se može naći gomila odstupanja od ovoga da "zahtjev za" prati imenica koja označava radnju. Česta fraza koju sam sad izguglao, u svim mogućim novinama u regionu, je "zahtjev za članstvo", i toliko je puta ponovljena da ne zvuči čudno uopšte. Ali to je ono sa jezikom, nije matematika, nego ponoviš ili čuješ nešto dovoljan broj puta, i to postaje pravilo.
User avatar
karambol
Posts: 8144
Joined: 09 Jan 2012, 12:55

Post 09 May 2016, 19:31

Trebam pomoć za osnovnu školu... :zubo:

"...cvrčak otrgnu list I baci ga dolje, on sam ostade na sjediti na stablu..."

Što je "sam" po vrsti riječi?