Priupitao bih ga kakva je ova mala enica za potrosit...Margarita wrote:Sljedeći tjedan možda odem na neku tribinu sa ZM. Ako će mi se dati ići trebalo bi smisliti neka pitanja. A ni to mi se ne da. Možda skupim štogod s trkelja.
http://www.jutarnji.hr/hrvatska-2016--p ... -/1204252/PLAN U SLUČAJU BANKROTA Hrvatska od
2016. pod prinudnom upravom EU?
“Hrvatski dug će rasti. Po vašim sadašnjim ekonomskim
performansama, Hrvatska bi s vremenom mogla doći u situaciju da
više neće biti kadra servisirati svoj vanjski dug. Mi znamo da se to
neće dogoditi ove godine. Može se izračunati da se to neće dogoditi ni
2015. godine. Međutim, ako ne dođe do ozbiljnijeg rasta BDP-a,
Hrvatska bi već 2016. godine mogla ostati bez sredstava za otplatu
vanjskih dugova. Ako se to dogodi - a zasad je teško predvidjeti kako
spriječiti takav razvoj događaja - u Hrvatskoj će se, barem kad je riječ
o reakciji Europske unije, ponoviti jedna vrsta grčkog ili španjolskog
scenarija.”
Pa eto postavljam jos jedno pitanje, kad se zna da je u drzavi istinska vlast, vlast ivice todorica, zasto se njemu ne daju sve drzavne ovlasti i ne proglase carem?"IVICA TODORIĆ na kioscima Tiska, koji su postali 'pošta', i mali dućani, prodaje i 'coffe to go', postao je u neku ruku i kafić, za što nema dozvolu, a tom prodajom, direktno 'udara' na ugostitelje", piše u novom izdanju političkog dvotjednika Objektiv. Naime, kako su se uvjerili novinari Objektiva Upit poslan u svezi 'brzinske' kave, koja evidento ne ide na ruku kafićima, jer im je izravna konkurencija postalo je "teško" pitanje na koje ni jedna hrvatska institucija nije dala dala odgovor.
Sedam ureda priznaje nepravilnost, a ni jedan ne reagira!
Naime, iz Grada Zagreba tvrde da Todoriću nisu izdali dozvolu za kave aparate, no ne misle po tom pitanju raditi ništa. Naime, komunalno redarstvo tvrdi da za to nije nadležno već Ministarstvo financija. No, ondje tek kreće "šetnja".
Od Ministarstva pa do Carinske službe do Službe za nadzor pa do Sektora za sustav i proceduru pa natrag do Sektora za nadzor pa opet do Carinske službe te natrag sve do početka "Ministarstva financija".
Nitko ne zna tko bi trebao biti nadležan ili intervenirati protiv Todorića, no spremno su prebacivali odgovornost na drugi ured unutar jednog MInistarstva.
Duplo skuplje za privilegiju ispijanja kave ispred kioska
U članku se naglašava i posebna cijena Todorićeve kava. Uobičajena je cijena kod takvih aparata oko 3 kune koliko primjerice košta kod bolnice Sestara milosrdnica u Zagrebu, dok se u Tiska pije za 5 do 6 kuna.
"Iz svega navedenog, očito je da su Tisak d.d. i Todorić abolirani unaprijed od svega – propisa, kažnjavanja i zakona; on može bahato ignorirati Zakone, jer za njega ne vrijedi ono što vrijedi za malog čovjeka, koji 'svojim malim biznisom' puni državnu blagajnu, ali ga Zakon ne štiti, već 'gazi'. Tko je sve ispremrežen u Todorićevoj mreži 'malih naknada popunjavanja kućnog budžeta, da se zažmiri i okrene glava od njegovih izvan i zakonskih propisa, ne zna se, ali po svemu navedenome, pravo je pitanje - tko sve nije na njegovim jaslama? Do kada će se država ponašati prema svojim građanima i malim poduzetnicima maćehinski, a prema njemu materinski?", pitaju se u Objektivu.
Todorić predsjednik, premijer, ministar, policajac, sudac i zakonodavac
Svi priznaju da su caffe aparati postavljeni nepropisno, no nitko ne odgovara. Ostaje i pitanje tko oštećuje gradski i državni proračun, jer Bandićevi gradski inspektori ili još gore, državni, ne rade
svoj posao.
"Ima još pitanja: tko će ukloniti škrinje za sladolede koji nisu unutar kioska? Kada je bio natječaj za caffe aparate? Na koliko godina je sklopljen ugovor o prodaji 'cofee to go' (ako uopće postoji!),
s kim je potpisan, te zašto se ugovori o zakupu, ako ih uopće ima, ne mogu dobiti na uvid?", pita se Objektiv inzistirajući na odgovorima.
Aj ti, kad si tako pametan, rijesi prvo unaj Margaritin zadatak, pa cemo unda o Todoricu i nepravilnostima...miky0 wrote:S obzirom da me na predhodni upis nitko nije demantirao, proglasavam se superpametnim za ovaj vorum, jer predvidjam sve
http://www.index.hr/vijesti/clanak/obje ... 59019.aspx
Pa eto postavljam jos jedno pitanje, kad se zna da je u drzavi istinska vlast, vlast ivice todorica, zasto se njemu ne daju sve drzavne ovlasti i ne proglase carem?
Ma ko je lud ono rjesavatEuklid » wrote:
Aj ti, kad si tako pametan, rijesi prvo unaj Margaritin zadatak, pa cemo unda o Todoricu i nepravilnostima...
pa da mi mozak sprzi i ono neurona sta je jos ostalo pa ko bi slipom narodu otvara oci da za hdzsdp ne smiju glasat 
aj ko Dakle, broj ljudi koji se nece bavit poljoprivredom, logicno, nece vise zaradjivat.Broj ljudi koji će se aktivno baviti poljoprivredom u Hrvatskoj će se smanjiti, a oni koji ostaju će proizvoditi više i - što je jako bitno - više će i zarađivati. To je težak posao u kojem se ipak ne radi za slavu, već za novac"
Da ti je hico uzor, vec znam...jbt, on je sta direktno, sta indirektno ubija 50 miljuna ljudi, a ti bi ih pobija 2 ipo miljardeMightyMe » wrote:Ti nesretnici će zarađivat na druge načine, ako su sposobni. Ako nisu, ko ih jebe.
Moram ic za poslom ali da na brzinu pitam kako bi i sta bi ti u ovoj situaciji.miky0 » wrote:
Da ti je hico uzor, vec znam...jbt, on je sta direktno, sta indirektno ubija 50 miljuna ljudi, a ti bi ih pobija 2 ipo miljarde
Ali ajmo se mi uvatit zokijeve recenice, dakle on rece da ce mali broj ljudi proizvodit hranu, i da ce oni imat prihode toliko velike, koliko su ostvarivali svi skupa. Pa te ja pitam, za koji kurac dobit ne raspodjelit da je imaju svi? Jeli me svacas, ili samo trolas?
Aj da pojasnim, ukupna suma zaradjenog je 100, i to su napravili njih 100 proizvodjaca, i svaki je ostvario skromnu dobit od 1, i to ne valja, vec je bolje da zaradjenu sumu od 100 podjeli vajda jedan, i ostvari dobit od svih 100, a ostalih 99 valja pustit da zaradjuju na druge nacine ako su sposobni, a ako nisu, ko ih jebe?
Krasno razmisljanje buduceg profesora, nema sta
To bi imalo smisla da ste ti i majti imali po apartmane i da vam je dosa zoki i reka, ne, ne, apartmane moze imat samo miki. To je ono sta se dogadja farmerima.Bara huda » wrote:
Moram ic za poslom ali da na brzinu pitam kako bi i sta bi ti u ovoj situaciji.
Ti recimo, afitajes tri apartmana. Ja ni jedan. Ni majtiju se ne da petljat sa turistima pa ni on ne afitaje.
Dakle, ti si zaradio tri kune, nas dvoje nista. Jerbo nismo ni afitavali. Nismo se zajebavali sa turistima, mackama, voznjama i ostalim pizdarijama.
Ali mi bi da ti nama ipak das svakom po kunu jerbo sta...ti ih imas tri, mi nijednu....pa sta nije fer da nas troje imamo svak po kunu?
Ma nije Amerika, jos pakiram nepotrebno.miky0 » wrote:
To bi imalo smisla da ste ti i majti imali po apartmane i da vam je dosa zoki i reka, ne, ne, apartmane moze imat samo miki. To je ono sta se dogadja farmerima.
Inace, ti si se ovo javila iz amerike?
) prespavat put. E kasna je ura, ko ce dat pametan odgovor na ovo...pokusat cu sutra dok ti prelijeces baruBara huda » wrote: Ma nije Amerika, jos pakiram nepotrebno.
Sad sam na opremi za nokte.
Najbolje mi je ni ne ic spavat pa sutra ( tj danas
Koliko ja berem ovaj tvoj link, nije Zoki nikome rekao...ti mozes, ti ne.
Stvar je sta se od male poljoprivrede tesko moze zaradit. Moras imat puno zemlje i opreme da bi mogao puno proizvest i to povoljno prodat pa da bi i tebi ostala pinka.
Ajmo ovako.....ti imas 10 apartmana i svaki iznajmljujes za 10 €. To je 100 ojrica na dan.
Ili 3 000 na misec. U tri miseca, eto tebi 9 000.
Ja imam jedan ali i ja ocu 100 eura dnevno pa i stavim takvu cijenu.
I sad....tebi je krcato gostiju tri miseca jer su ti apartmani povoljni i mic po mic....na kraju ti i ostane nesto cak i kad odbijes troskove.
U ovaj moj su bila dva gosta u tri miseca i to po 7 dana. Jebiga, skupi su mi apartmani i malo ko to moze platit. A i zasto bi kad u tebe moze proc deset puta jeftinije a nije da je usluga u mene deset puta bolja.
Niko meni nije kriv sta ja drzim takvu cijenu. Najmanje Zoki kojem se zivo jebe koliko cu ja trazit za apartman. Sve dok uredno placam porez.
Ne znam....ali mislim da je u nas cest stav....to se ne isplati.
Pa jebiga, ako ti se ne isplati ovo, bavi se onim sta ti se isplati.
Economist nekoć o Hrvatskoj: To je carstvo slobodnog seksa
Ugledni engleski list se, naime, zainteresirao za jedno hrvatsko
istraživanje o eksperimentima u koje se upuštaju muškarci i žene
čiji brak zapada u krizu
Ugledni engleski list, omiljeno štivo Zorana Milanovića – koji unatoč
toga žestoko kudi hrvatsku ekonomiju koju proglašava 'bolesnom'
– prije par godina o Hrvatskoj je objavio 'veseliju' temu .
Economist se naime zainteresirao za jedno hrvatsko istraživanje o
eksperimentima u koje se upuštaju muškarci i žene čiji brak
zapada u krizu . U konzervativnoj zemlji našlo se dosta onih koji brak
rješavaju 'pozivnicom trećemu'… Hrvatsko istraživanje pokazalo je da
mnogi muževi svojim ženama naručuju plaćene ljubavnike .
'Osvojim ženu kao od šale'
- Udanim ženama u četrdesetim godinama života, sa prezaposlenim
muževima koje se osjećaju zapostavljeno, ja pružim pažnju koju traže,
šaljem im nježne poruke. Slušam ih, iako mi sve uđe kroz jedno uho,
a kroz drugo izađe. Osvojim ženu kao od šale – rekao je u istraživanju
žigolo Mario, a citirao ugledni list.
Gola istina je bila da je seks padao jednom do dva puta na noć.. Mislim,
to je realni život, a ne neka mitologija. Ili pornić. Rocco Siffredi može
stalno i bez predaha, ali čovjek ima ozbiljan poremećaj – prijapizam,
navodi hrvatski žigolo
Drugi sudionici istraživanja rekli su da dobrostojeći parovi u tridesetima
i četrdesetima žele unijeti novost u svoj seksualni život, probati nešto
novo gdje mogu osloboditi svoju maštu.
U ispovijesti 'Hrvatskog žigola' koja se upravo nalazi na kisocima ,
Tomislav K. demistificirao je navodnu 'ljepotu' svoga poziva: 'No, gola
istina je bila da je seks padao jednom do dva puta na noć.. Mislim, to je
realni život, a ne neka mitologija. Ili pornić. Rocco Siffredi može stalno i
bez predaha, ali čovjek ima ozbiljan poremećaj – prijapizam. To je kad ti
erekcija nikako ne prestaje. Vele da su ga, ne jednom, kirurzi morali
bušiti da mu sve to spadne. Inače, jedan ga je moj frend vidio uživo,
frajer je mali, ali je nabrijan u pičku materinu. U literaturi se to zove
„Prijapov problem“, to kad ti kita ne pada. Ja sam ljudima često znao
reći – nije to Prijapov problem, nego moj. Ali to su svakodnevna
preseravanja, pa svi to rade, ne?
Ako imamo stare MIG-ove , koji i reparirani dobro obavljaju posao , čemu novi Audiji za Vladu i ministre?
AKO IMAMO stare MIG-ove , koji i reparirani dobro obavljaju posao ,
čemu novi Audiji za Vladu i ministre ?" , komentar je s društvenih mreža
koji se proširio Hrvatskom. Naime , ministar obrane Ante Kotromanović
načelnik Glavnog stožera OS RH , general zbora Drago Lovrić te
zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ
i PZO) general -bojnik Dražen Šćuri pokušali su danas na konferenciji za
novinare objasniti kako reparirani MIG-ov koji su odavno trebali biti
povučeni još uvijek dobro obavljaju taj posao !?
Ministri strepe zbog pilota i sigurnosti građana
" Strepimo već tri godine od ovakvih ishoda zbog sredstava kakva
imamo" , rekao je danas Kotromanović pohvalivši pilota i njegovu
prisebnost. Prema riječima Kotromanovića Hrvatska je zbog financijske
situacije bila prisiljena produžiti životni vijek MIG-ova zbog zaštite
zračnog prostora i obveza prema NATO - u.
" Novi borbeni avioni koštali bi od 600 do 800 milijuna kuna . Suradnja s
ostalima do 300 milijuna kuna ", rekli su danas čelnici vojske i ministar
Kotromanović .
Sigurnost ministara na prvom mjestu !
S druge strane Državni ured za središnju javnu nabavu prošle je godine
nabavio 1742 vozila ukupne procijenjene vrijednosti 265 ,5 milijuna
kuna. Godinu dana kasnije, u svibnju ove godine govorilo se o dodatnoj
nabavi 240 vozila za 61 ,8 milijuna kuna.
Ministri u Vladi često govore kako nabavkom novih automobila štede te
da je riječ o sigurnosti . No pitamo se, ako već reparirani MIG-ovi mogu
letjeti , zašto onda se ne repariraju službena vozila za Vladu ? Bili bi
savršeno sigurni.
Ili možda ipak ne bi ?
Ne kontam, kakve veze ima nabavka privatnih aviona sa sustavnim unistenjem drzavne imovineMightyMe » wrote:Dok je nabavka privatnih aviona isto tako ušteda.. U 10 dana ga moš isplatit ako se potrudiš.
Odavno želim svoj privatni avion. Pun mi je karoplan autobanova, cesata i magistrala...MightyMe » wrote:Ma nema, al kad se već priča o avionima pala mi ideja napamet.
Pa aj nagovori ovog sejka da ti kupi jednog malog boingakarambol » wrote:
Odavno želim svoj privatni avion. Pun mi je karoplan autobanova, cesata i magistrala...
Ovogodišnja kapitalna investicija u Kninu
gradnja megalomanske crkve, država dala 10
milijuna kuna
Bravo zoki&co., ovo je hvalevrijedan potez, tako da se gladnobesposleni ljudi imaju di i pomolit. Bravo jos jednomZNATE li koja je ovogodišnja kapitalna investicija u gradu Kninu ? Nije
gradnja neke tvornice, razvoj poljoprivrede, ulaganje u turizam ni
rekonstrukcija propalog željezničkoga kolodvora već , kako piše
Forum. tm - gradnja megalomanske crkve !
Plan je sagraditi crkvu visoku 30 metara i dugu 80 metara, u koju će
stati 1 .100 ljudi. Zove se crkva Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta .
Planiranje gradnje počelo je još 2008. , ali se zahuktalo prije tri godine.
Grad je dao zemljište, koje se kasnije pokazalo premalenim za takav
hram , ali je taj problemčić tek usporio , nikako spriječio gradnju , jer je
gradonačelnica Josipa Rimac , kako piše Forum .tm, vrlo brzo za
Franjevačku provinciju Presvetog Otkupitelja, uz 300 tisuća kuna ,
pronašla veću i ljepšu površinu.
Uskočila je i država s inicijalnim sredstvima potrebnim za izradu
dokumentacije i početak radova - 9, 8 milijuna kuna, što nije ni polovica
potrebnog novca .
" Da se umjesto u gradnju velebnog hrama uložilo u tvornicu ,
možda nezaposlenih u Kninu ne bi bilo sedam posto više nego
lani"
" Onih 2 .851 nezaposlenih Kninjana valja duhovno podojiti . Da pronađu
utjehu u carstvu nebeskom , jer ga u zemaljskom očito pronaći neće.
Da je , primjerice , država onih 10 milijuna kuna umjesto u crkvu uložila
u gradnju kakve tvornice ili dala potporu malim firmama, možda
franjevci ne bi po crkvama prošlih godina skupljali novac od vjernika za
njezin završetak .
Da su strukture umjesto da skupljaju novac za velebni hram, odlučile
pomoći ljudima da pronađu posao , možda nezaposlenih u Kninu ne bi
bilo sedam posto više nego lani.
Da četvrtina Kninjana, njih 5 .700 , ne mora živjeti od socijalne pomoći ,
možda bi i 320 milijuna kuna potrošenih za kupnju socijalnog mira u
tom gradu imalo pametniju svrhu .
Da broj umirovljenika - što " običnih ", što vojnih - nije jednak broju
zaposlenih u tom gradu , možda bi mladi osjetili da nekakva perspektiva
ipak postoji .
Da velika većina zaposlenih ne radi u javnim službama i državnim
tvrtkama, možda članstvo u HDZ-u ne bi bilo ključan moment pri
zapošljavanju .
Da se novac ne arči bez veze, poput ulaganja u spomenuti trg, koji je
prvi put popločan nakon "Oluje ", da bi potom zagrebački gradonačelnik
Milan Bandić na njemu sagradio fontane , pa ga onda država za šest
milijuna kuna temeljito preuredila i na njemu podigla spomenik pobjede
u " Oluji" - možda bi svi nezaposleni mogli stati i u onako veliku crkvu .
Da Uskok ne vodi istragu protiv gradonačelnice i Karamarkove uzdanice
Josipe Rimac ispitujući naglo bogaćenje njezine obitelji , koje, slučajno ili
ne, korespondira s političkim probitkom, možda bi i oni nesretnici 19
godina nakon rata smješteni u privremenom naselju u Golubiću imali
nekakvu vjeru da će se negdje napokon trajno smjestiti .
Da nije kompletnu rodbinu , a ima ih pet sestara plus suprug,
pozapošljavala po Kninu , uglavnom u javnim službama i državnim
firmama, i stambeno ih zbrinula , možda bi manje ljudi razmišljalo kako
pobjeći iz te vukojebine .
Da nije sagradila velebnu vilu u Vodicama pripisavši vlasništvo svome
ocu , možda i i posrnulo Veleučilište konačno profunkcioniralo.
Ali to onda ne bi bila Hrvatska. To onda ne bi bio Knin . To onda ne bi
bio HDZ, kako onaj zadrigli autoritarnog oca nacije Franje Tuđmana iz
devedesetih , pa lopovsko- kvaziliberalni Ive Sanadera nakon 2000 .
godine, tako i ovaj Karamarkov klerikalno - paraobavještajni . Uostalom ,
svi znamo onu o škorpionu i žabi . Jebi ga, to je jednostavno jače od
njih ", napisao je Goran Borković za Forum.tm.
I pcelarstvo ste sjebaliPOREZNI STRUČNJAK 'Slom financija je
neizbježan, trebat će nam neka vrsta
protektorata
U usporedbi s drugim tranzicijskim državama porezno smo
skupi. Posljedice vidimo. Nema investicija
Svako smanjenje poreza sjajna je vijest - tako Hrvoje Zgombić ,
vjerojatno najpoznatiji hrvatski porezni stručnjak, komentira najave o
mogućim promjenama poreza na dohodak.
Vlada bi, podsjetimo, povećala neoporezivi dio plaća te pomaknula
prag plaćanja najviše, 40-postotne porezne stope na dohodak iznad
13.200 kuna. Zgombić odavno tvrdi da je fiskalni teret u Hrvatskoj
nepodnošljivo visok te je u direktnoj korelaciji s ekonomskom
neuspješnošću zemlje. Prilikom povećavanja PDV-a upozoravao je da
uvođenje svakog novog poreza ili bildanje postojećih ne mora
rezultirati rastom poreznih prihoda. Upravo suprotno, realno je
očekivati smanjenje gospodarskih aktivnosti, a povećavanje
nezaposlenosti i siromaštva.
Zadovoljni ste predloženim promjenama, ali neki ekonomisti
misle da je zapravo riječ o prelijevanju iz šupljeg u prazno. Ono
što će se dobiti smanjenjem poreza na dobit izgubit će se, tvrde,
ukidanjem povlastica na reinvestiranu dobit?
- Općenito nikako nije dobro smanjivanje jednog poreza kompenzirati
povećanjem drugoga. Pogotovo jer je nama nužno drastično rezanje
opće razine poreznog tereta. Hrvatska je suicidalno nekonkurentna u
odnosu na druge zemlje. U usporedbi s drugim tranzicijskim državama
porezno smo skupi. Posljedice vidimo. Nema investicija.
Visina poreza direktno utječe na investicijske aktivnosti. Svaki porez,
čak i onaj koji naoko nema veze s gospodarstvom, poput poreza na
nekretnine, mora se odraziti na stanje ekonomije i zaposlenosti.
Logično je da kapital ide tamo gdje će se više oploditi, bez obzira na to
jesu li tamo socijalne nepravde veće. Povećavanje fiskalnog tereta gasi
radna mjesta.
U tom pogledu jednako ste kritični prema bivšoj kao i prema
aktualnoj vladi?
- Što se tiče porezne politike, ne vidim neke bitne razlike između naših
vlada u zadnjih desetak godina. Preciznije, od 2000. taj se sustav
urušava. Politika se kroji ne prema fiskalnim mogućnostima zemlje,
nego isključivo prema predviđenim, stalno rastućim rashodima.
Lokalne su jedinice samouprave, primjerice, u dvije godine, 2011. i
2012., zaposlile tisuće ljudi. Dok istodobno realni sektor nestaje.
Ne možete kraj sve ugroženijeg privatnog sektora, koji producira sve
manje poreznih prihoda, javnu potrošnju čuvati netaknutom od bilo
kakvih ozbiljnih redukcija. Niti se rupe u proračunu mogu krpati
stalnim povećanjem opće razine poreznog tereta.
Godine 2010. objavio sam tekst pod naslovom “Zašto Hrvatska
propada i zašto taj proces neće stati”. Razmišljao sam da bih sada
trebao napisati tekst “Kako je Hrvatska propala i zašto još svi o tome
šute”. Osobno mislim - to je isključivo moje mišljenje - da je pred
Hrvatskom masivan i neizbježan slom državnih financija i ekonomije.
Nastupit će onog trena kad se, jedna za drugom, pozatvaraju kreditne
linije. Trebat će nam neka vrsta protektorata Europske komisije. Koja,
ostaje za vidjeti.
Tvrdite da je slom neizbježan, nezaustavljiv?
- Mislim da ne postoji ni jedan realističan koncept koji bi to mogao
zaustaviti.
Ali u Vladi tvrde da se prve pozitivne promjene već mogu osjetiti
te će iduće godine, najavljuju, BDP sigurno rasti?
- Ja sam oko toga vrlo skeptičan. Gdje je ta realna osnova iz koje bi
BDP mogao rasti ili barem stagnirati? Nema je. Naša je situacija vrlo
teška, određena, s jedne strane, vrlo visokom stopom zaduženosti, a s
druge strane, vrlo niskom razinom gospodarske i investicijske
aktivnosti. Mogao bih se složiti s onima koji tvrde da nikad nismo
živjeli tako dobro kao danas. Ali, veliki dio našeg standarda potječe od
zaduživanja u inozemstvu. Od tuđeg rada i štednje koja se u obliku
kredita prelijeva u Hrvatsku. Kod prognoza na umu treba imati i novu
stagnaciju u Europskoj uniji, vidljivu na BDP-u za drugo tromjesečje u
Njemačkoj, Francuskoj, Italiji. Kretanja suprotna očekivanju da će naš
rast generirati oporavak u EU.
Hoćete reći da trošimo ili krademo od budućih generacija?
- Tako je. Svaki put kad se zaduži, pogotovo kad se zaduži kako bi
financirala tekuće rashode, država je ubrala porez iz budućnosti.
Spiskala je dio onoga što ne pripada sadašnjim generacijama, nego
našoj djeci. Čim se zatvore kreditne slavine - a taj nam je trenutak, ne
našom voljom, sve bliži - na površinu će isplivati istina: da smo,
nažalost, jedna mala i siromašna zemlja. Sjajni potencijali te zemlje
ostaju neiskorišteni.
Znači, ne smatrate da smo dotakli dno?
- Prije kojih dvije, tri godine mislio sam da bi bilo dobro da što prije
udarimo u to dno, kako bi se konačno počeli dizati. Ali u zadnje mi se
vrijeme nekako čini da dna zapravo i nema. Nismo se, nažalost, uspjeli
adaptirati ekonomskom okolišu u kojem djelujemo. Osim malih i
rijetkih niša, svi oni koji svoj opstanak temelje na domaćoj potražnji
nestat će. Ne možemo se oslanjati samo na ulaganja koja se odnose na
rentni položaj, kao što je turizam ili nafta i plin.
Katastrofične prognoze. Ali prije tri godine, uoči parlamentarnih
izbora, napravili ste svojevrsni izborni program - premda u toj
utakmici niste namjeravali sudjelovati - prema kojem
perspektive nisu bile tako mračne. Najavili ste rast BDP-a i
veliko smanjenje broja nezaposlenih?
- Da, ali uz uvjet svih uvjeta: drastično smanjenje javnih rashoda. No,
umjesto toga, mi smo dugovima financirali tekuće rashode. Svake smo
godine pojeli između jedne i dvije milijarde eura. Zamislite da smo taj
novac sve te godine ulagali u znanost i obrazovanje. Gdje bi nam
danas bio kraj! Hrvatska će u jednom trenutku ipak morati početi
živjeti od onoga što zarađuje. Ali, smanjenje deficita neće biti
dovoljno. Želimo li biti konkurentni za ulaganja, morat ćemo smanjiti i
opću razinu poreznog tereta. Fiskalna se politika ne može rukovoditi
samo našim potrebama, navikama ili zamišljenim obujmom javnih
rashoda. Porezni sustav moramo krojiti gledajući što rade ostale
zemlje naše razine razvijenosti. Postoje neki razlozi zbog kojih ne
povećavaju poreze, premda bi i one sigurno rado izdašnije financirale
svoje zdravstvo ili neke druge potrebe. Ali to ne rade, jer bi gubile
radna mjesta. Ulagači bježe u zemlje s nižim poreznim opterećenjem.
Ako vas dobro razumijem, smatrate da je državni proračun
Hrvatske prevelik za naše mogućnosti?
- Evo, budžet je od 2006. do danas narastao za nekoliko desetaka
milijardi kuna. U čemu se to toliko povećala kvaliteta javnih usluga da
bi mogla opravdati takvu eksploziju rashoda? Zato smatram
potrebnim da svaka stranka kad se prijavljuje na izbore pred javnost
izađe sa svojim prijedlogom proračuna za sve četiri godine trajanja
mandata Sabora. Nije važan izborni program, to su ionako najvećim
dijelom političke izjave. Nacrt proračuna mnogo više pokazuje i
obvezuje. Iz takvog je dokumenta apsolutno vidljiva cjelokupna
politika: ekonomska, porezna, zdravstvena, obrazovna… Radnici i
poduzetnici, građani i cijela javnost u tom slučaju točno, u lipu, znaju
tko im što nudi
Users browsing this forum: ClaudeBot and 19 guests
