15. O - prosvjed

[Lastan]

Kad bolje razmislim, nisam baš siguran da mi se sviđa ta ideja. Naime, da bih je prihvatio (rasprave o provedivosti navedenog u praksi ostavit ću za drugi put) prvo bih trebao imati povjerenja u sud svojih sugrađana. A toga, nažalost, nemam.

Da su svi ljudi pametni, obrazovani i kadra donositi smislene sudove i odluke, ne bi nam svijet izgledao kako izgleda. Mislim da je demokracija kao takva ili apsolutno neodrživa ili održiva u formalnom (iluzornom) smislu.

Ljudima trebaju diktatori, glavešine i dobra, tvrda i žilava čizma preko face. Ljudi jednostavno ne znaju što je dobro za njih.

Ma nije u tome stvar.

Mase su zapravo, ako su dovoljno velike ter nenadrkane (dakle, stampedo i masovni prosvjedi ne upadaju u tu kategoriju), sposobne prilično dobro izabrati. No to je nebitno.

Problem je s direktnom demokracijom – i to njeni promotori uporno odbijaju shvatiti i prihvatiti – da je donošenje zakona proces. Koji traje. Koji u predstavničkoj demokraciji (kod koje je u Hrvatskoj veći problem da zapravo ne znaš tko te predstavlja) uzima određenom broju ljudi puno radno vrijeme.
Da, neki i markiraju. I to je bitno za priču, bez brige.

I sad zamisli da vlast padne u ruke narodu. Direktna demokracija za sva pitanja.
Kojih je pun kurac i osamsto.
A ljudi bi se bavili i nečim što nije donošenje odluka o istraživanju ruda i gubljenju vremena. Recimo, zarađivali.
Dakle, koliko bi vremena prošlo od uspostave direktne demokracije do uspostave nekakvog predstavničkog sustava, možda i s torbarenjem glasovima kao nekad dionicama? Malo.
A ni priče kakve je svojedobno prodavao hopla, o tome da odluke donose zainteresirani, također ne vode ničemu doli uspostavi novih elitâ.

Da, predstavnička demokracija ima svojih mana. Da, neke bi se stvari trebale rješavati referendumima; Slovenija ima referendume svako malo. Ne, sve to ne znači da treba dokinuti predstavničku demokraciju umjesto da se riješe ti problemi, tim više što kod nas ta demokracija nije ni blizu nekakve zrelosti.

[klonka]

Ze, zašto ne i fakultet? Za neka zanimanja je neophodan. Pokušaj biti liječnik ili arhitekt bez fakulteta. Zašto bi mogućnost da dobiju diplomu tih fakulteta radije dao nekome tko si je može priuštiti nego nekome tko bi bio bolji od njih? Zar ne misliš da je gubitak potencijalnog izvrsnog liječnika veća šteta za ovu državu nego što je to dobitak punjenjem fakultetske kase nekog tajkunskog sina? I sad takvog jednoga pomnoži sa svima onima koji plaćaju kod nas i u svijetu i ne zaboravi u taj trend upisati besramno podizanje školarina.

Na temi smo o prosvjedima. To što u takvoj državi i svijetu živimo ne znači da je on dobar. A obrazovanje treba biti prioritet. I njime se trebaju klasne razlike smanjivati, a ne povećavati.

[blue]

Da, ovi s više para moći će se okušati u studiranju jer imaju para. U takvom svijetu (i državi) živimo. Takvo obrazovanje zaista košta. Država nema para za apsolutno ništa, pa tako ni za socijalno studiranje s velikim upisnim kvotama.

Nažalost točno.

Što se tiče plaćanja / neplaćanja studija, i prije je bilo upisa uz potporu ministarstva i za osobne potrebe (ako se dobro sjećam, omjer je bio otprilike 50:50), što se točno promijenilo?

Što se tiče zlatne mladeži oni će i tako na Vern

[Borna Paro]

Kakav prosvjed?

Khmm...

[klonka]

Što znači za osobne potrebe? Da ćeš to obrazovanje koje si stekao i struku koristiti u svom dvorištu i nigdje drugdje? Svi izlaze s istom diplomom, svi će se s njom pokušavati probiti negdje na tržištu rada. Zašto omogućiti nekome da studira samo i samo zato što si može priuštiti studij? Zašto bi neki fakultet upisivao 100 ljudi u kvoti i onda još 500 za "osobne potrebe" preopterećujući vlastite kapacitete i stvarajući horde nezaposlenog kadra? I kome u državi treba taj lošiji kadar ako se po istim uvjetima mogao dobiti i bolji? Ako treba 600 ekonomista, neka ih svih 600 koji upisuju fakultet studira na teret države jer su prošli selekciju po kojoj su najbolji (pretpostavimo za potrebe rasprave da je selekcija u redu), a ako ih treba 100, neka ih studira 100. Ali neka imaju svi jednake uvjete, odnosno, neka uvjeti za studiranje budu sposobnost i trud, a ne bankovni račun.

[vrrrlet]

Što znači za osobne potrebe? Da ćeš to obrazovanje koje si stekao i struku koristiti u svom dvorištu i nigdje drugdje? Svi izlaze s istom diplomom, svi će se s njom pokušavati probiti negdje na tržištu rada. Zašto omogućiti nekome da studira samo i samo zato što si može priuštiti studij? Zašto bi neki fakultet upisivao 100 ljudi u kvoti i onda još 500 za "osobne potrebe" preopterećujući vlastite kapacitete i stvarajući horde nezaposlenog kadra? I kome u državi treba taj lošiji kadar ako se po istim uvjetima mogao dobiti i bolji? Ako treba 600 ekonomista, neka ih svih 600 koji upisuju fakultet studira na teret države jer su prošli selekciju po kojoj su najbolji (pretpostavimo za potrebe rasprave da je selekcija u redu), a ako ih treba 100, neka ih studira 100. Ali neka imaju svi jednake uvjete, odnosno, neka uvjeti za studiranje budu sposobnost i trud, a ne bankovni račun.

Nikako se ne slažem. Da su mogli studirati samo bogati dok sam ja studirao, opljačkao bih kiosk i platio si studij, na njemu bih našao ženu, koja bi nužno bila bogata, i bio bih trut. Ovak' moram raditi. Složiti ćeš se da je lakše opljačkati kiosk i udati se nego jebati se s knjigama pet godina, i onda još pedeset rintajući.

[blue]

klonka čak bi se i složila s tobom, u teoriji; međutim u praksi, kad je Pravni faks u Zagrebu htio smanjiti upisne kvote u skladu sa zdravom pameti, onda je Pravni faks u Osijeku iste povećao - nisu blesavi, dobit će pare bilo od fizičkih osoba ili od države Ne znam kako je završio taj slučaj.
Problem kvota i stvarne potrebe je u pohlepi sveučilišta, čak ovdje ne mogu ni državu optužiti, jer su sveučilišta autonomna. A da bi u nekom utopijskom svijetu (koji nije Hrvatska) trebala postojati strategija školovanja koja se ravna po potrebama na tržištu rada, trebalo bi Međutim što očekivati od države koja izbaci ideju da bi srednja škola trebala bit obavezna

[klonka]

Istina je da pohlepi pojedinih fakulteta nema kraja (nismo li to vidjeli s bajnim naplaćivanjem Tipurićeve ljetne škole), ali u ovoj priči mogu optužiti državu. Država godinama sustavno smanjuje potporu sveučilištima i time ih prisiljava da se naplate od studenata. Smanjujući im potporu prisiljava ih da igraju prema njenim pravilima kao što smo mogli vidjeti u kvazižalopojkama ministra Fuchsa o neprihvaćanju novih zakona koje je akademska zajednica u cijelosti odbacila da bi onda ministarstvo isplatilo neposlušnim fakultetima sramotno mali postotak ukupne cifre. To rade godinama. Štoviše, u trenutačnim ugovorima o financiranju piše da fakulteti imaju pravo sav novac koji im Ministarstvo ne isplati potražiti od studenata, a studenti se onda imaju pravo žaliti Ministarstvu. Nije li to divno, na takav način stvarati raskol između uprave i studenata? MZOŠ odlučuje za koliku će kvotu studenata godišnje izdvojiti novac. Ako preko te kvote studiranja nema, onda nema. Vrlo jednostavno.


Vrrrle, dok si ti studirao, stvari su bile malo drugačije. Školarine su bile gotovo duplo manje i plaćalo ih je dvostruko manje ljudi. Ne moraš biti lumen da vidiš kamo vodi taj trend. Što se napisanog tiče, dakako da se slažem, ali ne vidim baš da radiš na tome da postaneš novi Kutle. I on je pljačkao kioske.

[schmokljan]

Fakulteti moraju imati adekvatne kvote za studente koji će studirati uz potporu ministarstva. Izdvajanja za visoko obrazovanje su apsolutno sramotna. Nema razloga da se visoko obrazovanje naplaćuje. Na visoko obrazovanje treba gledati kao na investiciju za budućnost. Dakle - povećati kvote za liječnike, inžinjere, ukinuti pravne i ekonomske fakultete na pet godina, smanjiti kvote na filozofskom u skladu s potrebama. Tako nekako.

[JPK]

Ja imam upisan postdiplomski na sveučilištu koje je među prvih 10 u Europi po znanstvenoj produkciji, a školarina je oko 130 eura godišnje. Za Bachelor i Master studije je cijena oko 570 eura + par eura po ECTS-u za cijeli studij. To ne vrijedi za medicinu, pravo i još neke, tamo je oko 6k eura.

Bit će da se može postići kvaliteta i drugim metodama osim školarine. Bolje da država financira sveučilišta, nego mostove i "socijalu". Ali ne ovako kako je danas, da prirodne znanosti koje su na zapadnoeuropskom nivou na UniZgu dobivaju isto kao i razni klošari, pa i kriminalci s ekonomije i prometa.

[Margarita]

Ja imam upisan postdiplomski na sveučilištu koje je među prvih 10 u Europi po znanstvenoj produkciji, a školarina je oko 130 eura godišnje. Za Bachelor i Master studije je cijena oko 570 eura + par eura po ECTS-u za cijeli studij. To ne vrijedi za medicinu, pravo i još neke, tamo je oko 6k eura.

Poznajem stotinjak nadnaravno vrijednih i pametnih mladih ljudi koji nisu imali tvoju sreću. Jesi li zbilja bio bolji od svih njih ili su te pogurnule veze staraca?

[JPK]

Poznajem stotinjak nadnaravno vrijednih i pametnih mladih ljudi koji nisu imali tvoju sreću. Jesi li zbilja bio bolji od svih njih ili su te pogurnule veze staraca?

Ja poznajem hrpu vrijednih i pametnih ljudi iz Hrvatske koji su završili na postdiplomskima na Princetonu, Harvardu, Berkeleyu, Columbiji i Cambridgeu. Možda tvoji "vrijedni i pametni" i nisu toliko vrijedni i pametni?

[Margarita]

Ja poznajem hrpu vrijednih i pametnih ljudi iz Hrvatske koji su završili na postdiplomskima na Princetonu, Harvardu, Berkeleyu, Columbiji i Cambridgeu. Možda tvoji "vrijedni i pametni" i nisu toliko vrijedni i pametni?

Gle, poznajem ja i one koji tamo predaju ali to nije odgovor na moje pitanje.

[JPK]

Gle, poznajem ja i one koji tamo predaju ali to nije odgovor na moje pitanje.

Doimaš mi se preglupom da bih ti odgovarao na pitanja.

Kakvi su ti to nadnaravno vrijedni i pametni kad ih od stotinu nijedan ne može dobiti posao na kakvom boljem sveučilištu?

[ElliQuinn]

Doimaš mi se preglupom da bih ti odgovarao na pitanja.

To i nije neki razlog. Ne možemo očekivati da smo svi na tvojoj razini, zar zbog toga većina upućenih ti pitanja treba ostati neodgovorena?

[JPK]

To i nije neki razlog. Ne možemo očekivati da smo svi na tvojoj razini, zar zbog toga većina upućenih ti pitanja treba ostati neodgovorena?

Pa usto je još i prebezobrazna. Jel to dovoljan razlog?
Misliš li da je pristojno pitati ljude koji imaju više od tebe je li im to tata kupio ili su možda i ukrali?

[ElliQuinn]

Pa usto je još i prebezobrazna. Jel to dovoljan razlog?
Misliš li da je pristojno pitati ljude koji imaju više od tebe je li im to tata kupio ili su možda i ukrali?

Meni je to izgledala kao otvaranje prostora za dodatnu samohvalu.

[Margarita]

Pa usto je još i prebezobrazna. Jel to dovoljan razlog?
Misliš li da je pristojno pitati ljude koji imaju više od tebe je li im to tata kupio ili su možda i ukrali?

Samo malecki ispravak. Nisam pitala za više od mene nego za više od mladih pametnih.

[Herp]

Poznajem stotinjak nadnaravno vrijednih i pametnih mladih ljudi koji nisu imali tvoju sreću. Jesi li zbilja bio bolji od svih njih ili su te pogurnule veze staraca?

Mislim da je ovaj post školski primjer rvackog jala.
Na kojeg je malo tko, da se razumijemo, imun.
No svejedno bismo se protiv toga trebali boriti ako ništa drugo, onda u svom dvorištu.

[Margarita]

Mislim da je ovaj post školski primjer rvackog jala.
Na kojeg je malo tko, da se razumijemo, imun.
No svejedno bismo se protiv toga trebali boriti ako ništa drugo, onda u svom dvorištu.

Osim što nema jala nego je reakcija na ovo pljuckanje.

Ja imam upisan postdiplomski na sveučilištu koje je među prvih 10 u Europi po znanstvenoj produkciji, a školarina je oko 130 eura godišnje. Za Bachelor i Master studije je cijena oko 570 eura + par eura po ECTS-u za cijeli studij. To ne vrijedi za medicinu, pravo i još neke, tamo je oko 6k eura.

Bit će da se može postići kvaliteta i drugim metodama osim školarine. Bolje da država financira sveučilišta, nego mostove i "socijalu". Ali ne ovako kako je danas, da prirodne znanosti koje su na zapadnoeuropskom nivou na UniZgu dobivaju isto kao i razni klošari, pa i kriminalci s ekonomije i prometa.

[A.P.]

Post je poprilično dodatno odvratan time što nije ni pretpostavio jel nekome dao pičke, također.

[Herp]

Osim što nema jala nego je reakcija na ovo pljuckanje.

Ah, kužim, promet/ekonomija žulj zabolio.
Gle, da li su navedeni vakulteti simbol za korupciju pri Zagrebačkom sveučilištu? Jesu.
Da li upisuju prevelike kvote studenata? Upisuju.
Da li studenti dobiju adekvatno, primjenjivo znanje na tim fakultetima? Prema mom iskustvu, mišljenja su tu vrlo podijeljenja, ali nezanemariv udio je na "ne" strani.

S druge strane, prirodne znanosti, koje bi, dobro usmjerene, mogle donijeti nemjerljivo veći profit od bataljona menadžera i inžinjera željezničkog prometa, su poprilično zakinute. Ja u potpunosti razumijem Đepikin bijes.
Ne poričem da se čo'ek izražava na, u najmanju ruku, osebujan način koji će mnogom oku djelovati kao pljuckanje, ali na osnovu toga implicirati da je tamo gdje je zbog pomoći mameka i tateka je otprilike na razini "imam veće sise pa sam zato u pravu". (A Bog zna da se time čak i ja gdjegod koristim. )

[JPK]

Ah, kužim, promet/ekonomija žulj zabolio.
Gle, da li su navedeni vakulteti simbol za korupciju pri Zagrebačkom sveučilištu? Jesu.
Da li upisuju prevelike kvote studenata? Upisuju.
Da li studenti dobiju adekvatno, primjenjivo znanje na tim fakultetima? Prema mom iskustvu, mišljenja su tu vrlo podijeljenja, ali nezanemariv udio je na "ne" strani.

Meni je ovo prvi put da uopće čujem da se netko s prometa ili ekonomije uvrijedio na takvu izjavu, obično ljudi znaju još prljavije insajderske detalje. Pa govorimo o fakultetu na kojemu se mogla kupiti cijela godina s količinskim popustom, a na ovom drugom otvoreno ispiti preko ljeta za par tisuća kuna.

[Margarita]

Ah, kužim, promet/ekonomija žulj zabolio.

Kako želiš. Koliko bi novca od države trebali dobiti klošari koji studiraju, recimo, hrvatski jezik i pokušavaju naučiti ljude čitati i pisati?

[Herp]

Kako želiš. Koliko bi novca od države trebali dobiti klošari koji studiraju, recimo, hrvatski jezik i pokušavaju naučiti ljude čitati i pisati?

Jako puno.
Kakve veze imaju studenti hrvatskog jezika s preočito suficitarnim i korumpiranim ekonomskim / prometnim vakultetom?