nodens » wrote:
Ma daj, pa kad si quotala taj dio, u editoru si vidjela što piše, normalnim slovima.
Piše, al me prođe volja
A zašto? Dovoljno je da imaš jedan ekstrem: nula. Što će ti drugi? Samo pitam je li tebi 'sigurnost', u nekom konkretnom trenutku, predstavlja 'apsolutni izostanak nesigurnosti', u tom trenutku.
Jedan ekstrem je dovoljan za - što? Zvučiš kao moj predškolac koji pita "
mama, jel 100 puno?" Sto - čega?
Ne, nije dovoljan jedna ekstrem, nije dovoljna početna vrijednost da bi znao jel 800 puno ili malo. Puno ili malo u odnosu na - što?
800 komaraca u dnevnom boravku je jako puno, 800 lipa u mom novčaniku - nije.
Ako si se već poodavno izjasnio da ne možemo pričati o ne/sigurnosti kao o nečemu što jest ili nije, nego o kontinuumu, onda ti je sulud k,omentar da je dovoljna vrijednost nula

Dakle, na skali od 1-100 sigurnost od 97, iliti nesigurnost od 3 pretstavlja dovoljno jasno stanje.
Ako je moja nesigurnost u nekoj vezi 3 ili 8 ili 12, onda je to, rekla bih, zanemarivo. Ne opterećuje, ne stvara sumnju, ne nagriza želudac, ne ubija odnos. Good enough for me...
No, pa stalno govoriš o 'sigurnosti', a i sama priznaš da imaš iskustvo da veza u kojoj si imala tu 'sigurnost', ipak završila - protiv tvoje volje.
Brkaš stvari. Dok je veza trajala, bila sam apsolutno sigurna (točnije: 97
sigurnova 
) u njegovu ljubav i u sve ono što sam napisala u prošlom postu. To što je veza završila nimalo nije promijenilo moju percepciju o tome koliko sam bila u pravu vjerujući mu toliko. I danas mislim da nisam bila
presigurna, već da jest zaslužio sve moje povjerenje i da me jest volio... Nemoj kraj veze uzimati kao kriterij za bilo što, pogotovo ako nemaš pojma o tom konkretnom kraju

...
Očito, ti zapravo koristiš pojam 'sigurnost' na meni pomalo čudan način; valjda određenu dozu nesigurnosti uzimaš zdravo za gotovo i ne smatraš za shodno uopće je spominjati, nego je zanemaruješ i zoveš 'sigurnošću'.
Točno. Dozu od 3
nesigurnova smatram zanemarivom i nevrijednom spominjanja.
To možemo testirati tako da te pitam: je li kondom 'sigurno' kontracepcijsko sredstvo?
Kako neobično shvaćanje. Znači, tebi je 'sigurnost' stanje u kojem 'nisi patološki nesiguran', jer kako drugačije nazvati situaciju u kojoj žena misli da će joj 'partner' doslovno 'zbrisati' s prvom mlađom i ljepšom koja će ga gotiviti.
Ajme majko...

Ajmo redom... na jednom kraju kontinuuma je sigurnost, na drugom je.... nesigurnost. Bravo!!!
O patologiji ovdje još nije bila riječ.
. Znači, ne plašiš se da će zgiljati baš s 'prvom mlađom i ljepšom', ali recimo padne ti na pamet da bi možda mogao s nekom recimo iznimno atraktivnom, a i pametnom, poslovnom kolegicom s kojom stalno nešto radi, a ona zacopana u njega.
Ili, zamisli - ne plašiš se uopće

O tako nečemu ne brineš uopće. Toliko ti je jasno kakvo ti je mjesto u njegovom/njenom srcu, toliko ti pokazuje ljubav, da znaš da (dok ta veza traje) nema te žene/tog muškarca... Nema.
Ono što je još važnije: zašto govoriš 'da neće *zbrisati*'? Zašto bi morao zbrisati. Može je samo npr. jednom pojebati, onako, za razbijanje monotonije. Hoće li to tebi biti problem, i ako hoće - ima li to kakve veze s tvojom nesigurnošću?
Joj, ti mene tako potsjećaš na jednu forumašicu s jednog drugog foruma... nikad joj ništa nije jasno i kronično pogrešno shvaća
To onda nema veze s monotonijom, nego o tome da si nismo ono što mislimo ili tvrdimo da jesmo. Perzefoninim riječima - nismo fascinirani onim drugime dovoljno pa da nam ne trebaju neki treći drugi i da, praktički, ni ne primjećujemo treće druge.

Zato sam pitao 'ne s tvojom voljom'. Ono, to je eufemizam za onu situaciju kad te netko jednostrano napusti, iako bi se ti htjela još 'truditi'.
Naravno, pretpostavljaš. Krivo. Krivi scenarij imaš u glavi, a ne, nemam ti namjeru iznositi
pravi.
Kao što rekoh, postoje različiti razlozi zašto ljudi prekidaju odnose... kad narasteš, shvatit ćeš
Što znači, ne stane?
Onak...kad u bocu od litre ne možeš uliti dvije, pa da se jebeš

Pardon my French
Ne stane. Ako tako i toliko volim nekoga, onda doslovno nemam kapaciteta za paralelno voljenje nekog drugoga. Sad bismo se mogli dotaći smanjenih intenziteta ljubavi, srca velikog k'o autobus i tako to... ali meni to onda nije ljubav. Bar ne onako kako ju ja vidim i kako ju ja želim vidjeti.
Ne stane. Eto
Tog dana?
Ne, ne tog dana. Nego dok taj i takav odnos traje, dok god volim tako i toliko koliko volim
I drugo, ako si ti toliko seksualno ekskluzivna, jesi li sigurna da je i on? Mora li i on biti?
Kod mene ti osjećaji nikako ne idu s
moranjem. Ne mora on ništa. Ali, ako nije obostrano, onda...ili oboje pristajemo na takav odnos, ili se srdačno pozdravljamo.
Nakon ovog pasusa me pogotovo zanima, što misliš o njegovoj ne-ekskluzivnosti. Ako bi ti imala ikakav problem da on, osim što se eto druži sa drugim ženama, jer ima svoj život i pokraj tebe, i želi provoditi vrijeme s drugima... da to vrijeme tu i tamo uključuje i seksualne odnose? - znači, ako bi imala problem s tim, je li to u osnovi nesigurnost i nepovjerenje u sebe? Ili što.
Ovisi o kakvom odnosu pričamo. O fuck-friend odnosu? Može, nema frke. Sve je jasno, oboje na to pristajemo. Može imati i cijeli harem. Kako ću se ja tu osjećati manje je bitno ako sam na to, znajući u što se upuštam,
pristala.
Ako pričamo o onome što ja zovem
ljubavlju , ako smo si deklarativno jedini, a jedno od nas šarucka sa strane - onda to i nije čista situacija na koju smo oboje pristali... Onak - netko laže

A to onda nije ljubav.