File sharing

[ombia]

Cek a od cega onda zivi prosjecan band, ne sad madonna, ako ne od prodaje muzike?
Da, zarade malo po CD-u, ali malo po malo...
Jer koliko se kupuju albumi ako se stvari skidaju s neta?
Znaci isti bi trebali zaradjivati samo od koncerata?
Zasto?

Ovi ulicni, njih cujes oces neces, i nude sami.
Po pjesmu/cijeli album online odes sama i bez da ti je izvodjac sam ista besplatno ponudio. Neopisiva razlika.
Kao sto rekoh ni u ducan ne odem po cipele pa platim koliko mislim da vrijede. Platim kolika im je cijena. Ili ne kupim.
Iako da, ima restorana na taj princip, odlicni su, platis koliko mislis da je hrana vrijedila.

Knjiznica? Bash i ne. Volim kupiti knjigu, ak mi je preskupa kupiti cu ju rabljenu. Tj. jednom citanu, ne smeta mi.
Ovo sto mi za posao treba to mi omoguci poslodavac, nije bas besplatno, a k tome ako ih citiram, jos imaju i promidzbu pride.

[JPK]

- U nekim dućanima nemaš opciju slušanja. Osim toga, zašto gubiti vrijeme kada možeš poslušati u miru i udobnosti vlastitog doma.
- iTunes, Amazon, itd. - upravo o tome govorim - kupovina samo onoga što zaista i želiš kupiti, a ne da si prisiljen na kupovinu 13 stvari koje su stavljene na CD samo kako bi se to moglo nazvati albumom.
- Kaj se filmova tiče, traileri i sve što je dostupno nikako ne odgovaraju sadržaju i radnji filma. U velikoj većini slučajeva. Na slijepo ću kupit jedino kakav BBC dokumentarac, narrated by David Attenborough.

Imao opciju isprobavanja ili nemao - kupnja medija nije podržavanja nečijeg rada, nego nečijeg nerada. Ne vidim nikakvog smisla u tome da netko jednom obavi posao snimanja glazbe i onda mu ljudi doživotno plaćaju za to. Ako hoće doživotne prihode, neka doživotno održava koncerte.
Zašto bi rad nekakvog autora bio toliko povlašten u odnosu na druge oblike rada? Samo zato što tehnologija omogućava jeftinu reprodukciju njegovog rada, tj. jer može? E pa, tehnologija podržava i neovlašteno kopiranje.

[klonka]

Ombia, prosječan bend spaja kraj s krajem kao i svi normalni ljudi.

Cijenu ne određuje izvođač nego izdavačka kuća. Zato hvala dragom bogu na postojanju Bandcampa gdje autori sami biraju koliku će cijenu staviti za album. Onda znaš da ide direktno njima pa i ovima koji ti se sviđaju ako imaju download za nula kuna možeš uplatiti neku lipu.

Radiohead je to davno napravio. Nekih 80% ljudi nije platilo ništa, ali 20% je, i to zaradili su na kraju. Sasvim fer, ako mene pitaš.

Zašto misliš da prodaja albuma opada samim time što se ilegalno skida s neta? Kako rekoh, postoje statistike koje govore u prilog tome da to nije baš točno.

[ombia]

Ombia, prosječan bend spaja kraj s krajem kao i svi normalni ljudi.

Zašto misliš da prodaja albuma opada samim time što se ilegalno skida s neta? Kako rekoh, postoje statistike koje govore u prilog tome da to nije baš točno.

Bas tako. I onda mu i to malo novaca nesto znaci, bas kao i tebi i meni.

Zasto mislim da prodaja pada?
Ako vec doma imam bilo film bili album skinut s neta, sansa je manja da cu to isto dodatno ici kupiti u ducan.

Te jos: jel meni netko kriv sto ja ne znam snimiti dobar muzicki CD?
Ili sto moj rad nije zanimljiv tisucama pa makar ga stavila na CD/DVD?
Tko mi je kriv sto moj posao ima malo potraznje u masama? Bas nitko. A najmanje taj siroti bend jel.
Ako netko napravi tako dobru glazbu da tisuce ljudi to zele slusati opet i opet, desetine tisuca onda neka i plate nesto.
Razumijem tvoje argumente da nacin na koji se formira cijena sada nije fer, slazem se.
No ilegalno skidati nije zato nista vise fer.

[blaze]

Imao opciju isprobavanja ili nemao - kupnja medija nije podržavanja nečijeg rada, nego nečijeg nerada. Ne vidim nikakvog smisla u tome da netko jednom obavi posao snimanja glazbe i onda mu ljudi doživotno plaćaju za to. Ako hoće doživotne prihode, neka doživotno održava koncerte.
Zašto bi rad nekakvog autora bio toliko povlašten u odnosu na druge oblike rada? Samo zato što tehnologija omogućava jeftinu reprodukciju njegovog rada, tj. jer može? E pa, tehnologija podržava i neovlašteno kopiranje.

ali cijeli koncept intelektualnog vlasništva počiva na tome, sviđalo se to tebi ili ne
recimo, napišeš knjigu koja postane bestseller. pristao bi da na njoj zarađuju svi osim tebe? meni puhne da je objavim ovdje i obrnem lovu, a tebi šipak

[Pješčana]

Meni je zanimljiva paralela s knjigama (znam, ponavljam se :-D), ali zbilja zasto ljudi imaju pravo na svima dostupna (stvarno skoro besplatno) knjizevna dijela, a ne na npr. glazbu? Koje od toga dvoje je vise ili manje vrijedno?

mislim da književnost spada pod znanje, a filmovi i glazba pod umjetnost, što znači da prvo nema iza sebe financijsku silu, a drugo ima.

[klonka]

Blaze, mogla bi zarađivati na knjizi kad bi imala ugovor o izdavanju, inače šipak. Autorska prava ostaju autoru. Većina ljudi koja se buni protiv copyrighta podupire CC licencu i zadovoljava se samim time da se navede izvor; kao i u znanosti, uostalom. Reed Elsevier treba zapaliti.

[blaze]

inače, klonka, znam da mnogi bendovi daju besplatno svoju muziku i da je proizvodna cijena jednog cd- a mizerna, i da autor hrani cijelu prateću industriju. jednako tako znam i da je proizvodna cijena nekog lijeka 100 puta manja od tržišne, ali kad se povede rasprava o farmaceutskoj industriji ili o radnicima koji stvarno crnče za mizeriju, e onda se govori o principima slobodnog tržišta i tako-je-to-u kapitalizmu. i redovito se pojavi preporuka da odeš živjeti u sjevernu koreju. ne znam kako tamo stoje stvari s autorskim pravima, ali čini mi se da se na njima inzistira u drugačije uređenim društvima. i svi bi neku uređenost, ali da ih se ne dira po džepu. a što ako je to nemoguće?

[blaze]

Blaze, mogla bi zarađivati na knjizi kad bi imala ugovor o izdavanju, inače šipak. Autorska prava ostaju autoru. Većina ljudi koja podupire CC licencu zadovoljava se samim time da se navede izvor; kao i u znanosti, uostalom. Reed Elsevier treba zapaliti.

autorska prava uopće ne moraju ostati autoru. svi znaju za priču o leonardu cohenu, čija je fuksa prodala prava sonyju, a on živi od kikirikija

[nina williams]

Mogli bi i ukinuti knjiznice ne bi li ljudi kupovali vise knjiga.

Meni je zanimljiva paralela s knjigama (znam, ponavljam se :-D), ali zbilja zasto ljudi imaju pravo na svima dostupna (stvarno skoro besplatno) knjizevna dijela, a ne na npr. glazbu? Koje od toga dvoje je vise ili manje vrijedno?

Čitaš li ti (relativno) besplatno knjige iz knjižnice?

Sorry na upadici, čini mi se da ne znate za to, al muzika se na CD-ima u (nekim) knjižnicama posuđuje isto kao i knjige. Diljem Hrvatske. Eto, iđite u knjižnice, fine su vam to ustanove, nude štošta za par desetaka kuna godišnje.

[Eks]

Sorry na upadici, čini mi se da ne znate za to, al muzika se na CD-ima u (nekim) knjižnicama posuđuje isto kao i knjige. Diljem Hrvatske. Eto, iđite u knjižnice, fine su vam to ustanove, nude štošta za par desetaka kuna godišnje.

Je, da i na to plaćam zakasninu mogla bih ići prositi na ulicu. Ogromne su zakasnine.

[nina williams]

Je, da i na to plaćam zakasninu mogla bih ići prositi na ulicu. Ogromne su zakasnine.

Ete ti ga sad na. Pa šta bi sad još trebali, uvest kurirsku (besplatnu, narafski ) službu da skuplja CD-e i knjige od, za vraćanje nevoljnih, korisnika?

[ombia]

Blaze, mogla bi zarađivati na knjizi kad bi imala ugovor o izdavanju, inače šipak. Autorska prava ostaju autoru. Većina ljudi koja se buni protiv copyrighta podupire CC licencu i zadovoljava se samim time da se navede izvor; kao i u znanosti, uostalom. Reed Elsevier treba zapaliti.

I u znanosti ili bas u znanosti literatura - intelektualno vlasnistvo - kosta. Prosjecna strucna knjiga 150 eura, pretplata na strucne casopise godisnje ovisno o casopisu 400+ eura.
Tako da se zadovoljavaju samo citiranjem nije bas tocno.

Ovo za knjiznice, nina je odgovorila.

[klonka]

Od objavljivanja u znanosti profitiraju samo i isključivo izdavači. Zato i raste količina open access baza podataka.

[JPK]

ali cijeli koncept intelektualnog vlasništva počiva na tome, sviđalo se to tebi ili ne
recimo, napišeš knjigu koja postane bestseller. pristao bi da na njoj zarađuju svi osim tebe? meni puhne da je objavim ovdje i obrnem lovu, a tebi šipak

Poanta je u roku. Autorska prava koja traju po 90 godina su apsurd.

I u znanosti ili bas u znanosti literatura - intelektualno vlasnistvo - kosta. Prosjecna strucna knjiga 150 eura, pretplata na strucne casopise godisnje ovisno o casopisu 400+ eura.
Tako da se zadovoljavaju samo citiranjem nije bas tocno.

Oni koji su u znanosti citirani, autori, ne dobivaju nikakav novac za svoja djela, časopis je taj koji je nositelj prava.
Kakva je točno tvoja veza s znanosti kad ovako dosljedno lupetaš, pereš podove na nekom fakultetu?

[ombia]

Od objavljivanja u znanosti profitiraju samo i isključivo izdavači. Zato i raste količina open access baza podataka.

Od objavljivanja u znanosti daleko da se postaje bogat. I od rada u istoj isto.
No autor ipak dobije nesto.
Neku sicu dobijes vec i za objavljenu disertaciju, ako je dobra. Ako nije onda si sretan da je pokrila troskove izdavanja (papirnato izdanje iste je jos uvijek formalna obaveza dosta sveucilista, znaci ne moze svatko odluciti da nece publicirati klasicno).
Dakle i za to se dobije neka sica, a za vlastitu knjigu tek. I nitko drugi nije vlasnik tog teksta doli autor, pa ni izdavac osim ako nije autor sam potpisao takav ugovor, a ne znam zasto bi?
Druga je opcija da jaci instituti imaju za svoje specificne teme i novaca i logistike raditi self publishing i onda razne bedastoce sa raznih nebitnih sastanaka prodaju kao tematske novosti i nemalo naplacuju doslovce brosure, ono sto bi im trebalo maltene stajati na stranici.
I da brdo strucnih zaklada osim sto daje stipendije isto tako nudi izdavanje u njihovoj reziji i financijama, tekst i dalje ostaje autorovo vlasnistvo.

Onaj tko zeli i koga formalne obaveze spram poslodavca itd. ne ogranicavaju nek objavljuje iskljucivo open access. Da bi generalno pisano stivo trebalo biti besplatno ne vidim nikakve logike.
Pobogu ljudi utrose na neke stvari godine i godine rada.

Ako popravak zuba nije besplatan a ni sisanje a bome ni stosta drugo, zasto o zasto bi neciji rad u vidu pisanog teksta bio besplatan?

I tko je spominjao casopise?

[Lastan]

Ono argument, idem skinuti film na netu pa da vidim jel mi se za isti placa ulaznica je cudan argument. Ne znam tko nakon sto je vidio film doma i dalje zeli ici u kino i platiti ulaznicu za taj isti film.

Kineski film Hero pogledao sam najmanje pet puta što sam, što u društvu. DivX, naravno.
Koju godinu kasnije došao je u naša kina. S istim tim društvom otišao sam u kino da vidim to čudo na velikom platnu.
Reakcija po izlasku? “Ajmo opet.”

Neke stvari želiš vidjeti u kinu. Neke druge… ne baš.

[Lastan]

Zasto ne bi bilo opravdano naplacivati slusanje glazbe? Pa to je neciji rad.
Zasto bi onda bilo opravdano naplatiti knjigu?
Ulaz u muzej?

Krenimo od muzeja.

U nekim zemljama, nešto naprednijim od ove naše vukojebine, ulaz u muzeje ne naplaćuje se. Smatraju se općim dobrom.
U nekim zemljama, dosta naprednijim od ove naše vukojebine, ne postoje članarine u knjižnicama. A država svake godine isplaćuje honorare književnim prevoditeljima s obzirom na to koliko su se njihovi prijevodi posuđivali u tim istim knjižnicama.

Slični sustavi mogu postojati i za glazbu i za film i za svašta nešto.
Izvedivo je; tehnologija postoji.

[ombia]

Krenimo od muzeja.

U nekim zemljama, nešto naprednijim od ove naše vukojebine, ulaz u muzeje ne naplaćuje se. Smatraju se općim dobrom.
U nekim zemljama, dosta naprednijim od ove naše vukojebine, ne postoje članarine u knjižnicama. A država svake godine isplaćuje honorare književnim prevoditeljima s obzirom na to koliko su se njihovi prijevodi posuđivali u tim istim knjižnicama.

Slični sustavi mogu postojati i za glazbu i za film i za svašta nešto.
Izvedivo je; tehnologija postoji.

A jebiga, ja sam onda u zaostalom dijelu isto.
Naime em se placa clanarina u knjiznici, em se muzej i to bas dosta placa. Koje su to drzave gdje je upad u muzeje besplatan?
Ovaj sistem koji si opisao mi se svidja.
Zapravo, iako los izbor ima, u knjiznicama se vec duze moze posuditi i glazba i film.

[Lastan]

Zasto mislim da prodaja pada?
Ako vec doma imam bilo film bili album skinut s neta, sansa je manja da cu to isto dodatno ici kupiti u ducan.

Ljudi su hrčci.

Ako voliš Star Wars, nećeš samo imati skinut film na računalu. Imat ćeš i DVD ili Blu-ray s integralnom, dorađenom, remasteriranom i još ponekom verzijom. I dodacima. I figurice. I modele brodova. I lightsaber. I pizde materine.
Ako voliš neki bend, kupit ćeš CD ne zbog glazbe već zbog popratnih materijala. Imat ćeš majicu s koncerta. Imat ćeš svašta nešto. Jer si hrčak i jer skupljaš sve vezano uz ono što voliš.
Uostalom, otići ćeš na koncert. Možeš slušati tu glazbu uvijek iznova, ali ideš na koncert? Zašto? Jer to voliš i jer ćeš pljunuti pare da vidiš omiljeni bend uživo.

Ljudi vole trošiti novac na stvari koje vole.
Da, lakše je ako je nešto besplatno. Tim više kad to tehnologija omogućava.
Ali kad vidiš koliko su uspješne sheme “daj šta daš”, malo se zamisliš.
Inače, posebna zanimljivost: kad pogledaš prosječne uplate u Humble Bundleu prema operacijskom sustavu, najmanje daju korisnici Windowsa. Nakon njih dolaze korisnici Maca. Najviše pak daju – korisnici Linuxa.
Pritom su korisnici Linuxa u teoriji najmanje skloni plaćati za softver jer je čitava open source ideologija zasnovana na ideji dijeljenja izvornog koda jednako kao što se dijele recepti. A opet ispada da linuksaši daju daleko više od drugih. K tome igre koje se prodaju na taj način čak i nisu open source, tako da ne možeš reći da linuksaši podržavaju svoju ideologiju.

[ombia]

Da, da samo me sa Star Warsima podsjecaj na bivseg muza. Napamet smo vec naucili sve tekstove.

Dobro ajde koliko je ljudi ovdje na forumu koji redovito skidaju filmove s neta a da kasnije kupe DVD sa tim filmom?
Necemo sad o odiolopoklonicima nekih trilogija, nego ono prosjecan korisnik i neki film koji je igrao nedavno u kinima. Makar nam se i svidio bas.
Kako si objasnjavas onu zanimljivost s kraja posta?

[Lastan]

A jebiga, ja sam onda u zaostalom dijelu isto.
Naime em se placa clanarina u knjiznici, em se muzej i to bas dosta placa. Koje su to drzave gdje je upad u muzeje besplatan?

SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, za početak.
Istina, u SAD-u je takav besplatni upad više teorija nego praksa jer dosta idu na “daj šta daš” pristup, a na sličan način donacije skupljaju i Britanci.
Ono što sam pisao o knjižnicama, ako je vjerovati mom kolegi skandinavistu, slučaj je u Švedskoj.

Ovaj sistem koji si opisao mi se svidja.
Zapravo, iako los izbor ima, u knjiznicama se vec duze moze posuditi i glazba i film.

Da, znam. Ali ne govorim o tome.
Inače, izdavači su se pred sto i kusur godina jako jako bunili kad su se počele osnivati knjižnice. Jer da zašto bi ljudi kupovali knjige kad ih mogu posuditi u knjižnici.
Mislim da ti ne moram crtati koliko se otad proširila industrija. I koliko su se promijenile navike kupovanja knjiga: moji djed i baka kupovali su enciklopedije, smatrajući da im valja uložiti u trajne vrijednosti. Bakina Medicinska enciklopedija stara šezdesetak godina danas je vrijedna jedino kao uvid u medicinu prije otkrića DNK, a djedova Pomorska enciklopedija tek je nešto manje zastarjela.
Kakve knjige imaju moji roditelji? Beletristiku. Na tone.
Ja imam rječnike i beletristiku; pokoju enciklopediju zaostalu iz djetinjstva. I Kindle.
I zamisli: kad je pred nekoliko godina izašao najnoviji nastavak omiljene mi znanstvenofantastične sage, nabavio sam elektroničku kopiju. Najobičniji .txt ili .rtf, ne sjećam se. Pročitao sam knjigu par dana nakon što je izašla znajući da bih morao čekati još nekoliko tjedana da stigne u Algoritam.
I svejedno sam kupio knjigu kad sam je našao u Algoritmu. I nisam nimalo neobičan u tome.

[ombia]

Nije ulaz u sve muzeje u USA besplatan. Dapace sve koje sam sad na brzinu online nasla, bas svi naplacuju.

Da u Stockholmu je clanska iskaznica gradske knjiznice besplatna i onda mozes od doma posudjivati e-books recimo.

[Lastan]

Dobro ajde koliko je ljudi ovdje na forumu koji redovito skidaju filmove s neta a da kasnije kupe DVD sa tim filmom?
Necemo sad o odiolopoklonicima nekih trilogija, nego ono prosjecan korisnik i neki film koji je igrao nedavno u kinima. Makar nam se i svidio bas.

Ja ne kupujem DVD-ove iz par razloga. Prvo, rijetki su filmovi koje gledam više od jednom-dvaput. Drugo, budući da me onim nepreskočivim upozorenjima izdavači upravo vrijeđaju proglašavajući me lopovom, ne želim to podržavati. Treće, u pravilu su mi preskupi s obzirom na ono što nude.

No George Lucas je davno skužio da su upravo obožavatelji najbitniji. I zato je za Star Wars tražio razmjerno malo love – i prava na sav merchandising. Pogledaj u kolikoj se lovi valja.

Kako si objasnjavas onu zanimljivost s kraja posta?

Linuksaši su u prosjeku informatički pismeniji od ostalih. Bolje znaju koliko rada traži pisanje jedne igre. Više cijene voljnost autora da ne stavljaju DRM na igre.

Uostalom, za razliku od popularne percepcije, open source nije nešto na čemu se ne može zarađivati. Samo se ne naplaćuje pristup izvornom kodu.
Ljudi svejedno itekako zarađuju na takvom softveru iako ga ne prodaju. Jer umjesto da prodaju jednom napisan softver, prodaju svoju ekspertizu. Usluge.
Ljudima treba instalacija ili održavanje sustava. Edukacija. Ili su voljni platiti za konkretne modifikacije koje trebaju baš njima i možda samo njima.
Nije jednako profitabilno kao guranje Windowsa u svaki kompjuter, ali dade se sasvim pristojno živjeti.
Analogije u svijetu glazbe povuci sama.

[Lastan]

Nije ulaz u sve muzeje u USA besplatan. Dapace sve koje sam sad na brzinu online nasla, bas svi naplacuju.

U SAD-u, kaže, mnogi su službeno besplatni, ali imaju “preporučene cijene”.

Da u Stockholmu je clanska iskaznica gradske knjiznice besplatna i onda mozes od doma posudjivati e-books recimo.

Nije li koncept posuđivanja e-knjiga malo imbecilan?

Dobiješ kopiju. I onda kopija istekne ili se samouništi nakon nekoliko dana.
Čemu to?
Riječ je isključivo o umjetnom stvaranju nestašice.