Ekonomija - ma tko to može shvatiti?!?!

[kukuriku]

Daklem, ono što mi nikako nije jasno: Ako nije dobro previše trošiti, nego treba trošiti manje ili isto koliko imaš, kako će gospodarstvo rasti? Odnosno, svaki dan sve više proizvoditi i prodavati.

Ako je dobro trošiti, odnosno kupovati, da bi gospodarstvo moglo rasti, pa država ubirati više poreza, pa mi imati bolje zdravstvo, kako ćemo to postići ako ne trošimo više nego što imamo, jer ovo što imamo možemo rasporediti u najboljem slučaju tako da trošimo isto, odnosno s obzirom na inflaciju , manje.

Kužim da se tu negdje mora uplesti i izvoz, pa onda drugi trebaju kupovat ono što mi kao proizvedemo, ali opet, u Kini, u kojoj ljudi žive ko stoka, gospodarstvo raste za popizdit i imaju ogroman trgovinski suficit, a švajcarci recimo, imaju trgovinski deficit. Po čemu je onda bolje izvoziti, nego uvoziti?

Pa ko je tu lud?

[Lastan]

Daklem, ono što mi nikako nije jasno: Ako nije dobro previše trošiti, nego treba trošiti manje ili isto koliko imaš, kako će gospodarstvo rasti? Odnosno, svaki dan sve više proizvoditi i prodavati.

Gospodarstvo raste ako u njega ulažeš. Nije pitanje trošiš li novac, nego kako ga trošiš.
Dakle, imamo određeni BDP (bruto društveni proizvod, jel). Imamo određenu potrošnju.
Ako je potrošnja veća od BDP-a, ona se mora odnekud namiriti. Odakle se namiruje? Iz zaduživanja, koje uza sva svoja zla nosi i kamate. I to nam diže potrošnju.

E, a kako trošimo novac? Da se maknemo s teže shvatljive (apstraktnije) državne razine, razlika ti je između trošenja zarade na novi auto i investiranja rečene zarade u širenje posla.
Mi smo država koja kupuje novi auto i kažnjava one koji žele uložiti u posao. Ako to promijenimo, možemo se čak i nastaviti zaduživati jer a) zaduživanje će biti jeftinije i b) zarada od tako posuđenog novca može biti veća od iznosa kamata, što je neto profit.

Usput, disklejmer: ja nisam ekonomist. Znam srednjoškolsku matematiku i to je sve.

Ako je dobro trošiti, odnosno kupovati, da bi gospodarstvo moglo rasti, pa država ubirati više poreza, pa mi imati bolje zdravstvo, kako ćemo to postići ako ne trošimo više nego što imamo, jer ovo što imamo možemo rasporediti u najboljem slučaju tako da trošimo isto, odnosno s obzirom na inflaciju , manje.

I opet, nije pitanje trošimo li, nego kako trošimo. I što točno trošimo.
Trošimo li proizvod svojeg rada, to je dobro. Trošimo li lovu koju smo posudili, to je loše.

Vratimo se opet na osobni primjer: ako automobil kupiš od svoje zarade, to je dobro; ako ga kupiš na kredit, to je većini prihvatljivo, no daleko je skuplje; ako ga kupiš na kredit koji svojom zaradom ne možeš pokriti, to je jako loše.
Mi smo zemlja koja kupuje automobil koji ne može pokriti svojom zaradom.

Kužim da se tu negdje mora uplesti i izvoz, pa onda drugi trebaju kupovat ono što mi kao proizvedemo, ali opet, u Kini, u kojoj ljudi žive ko stoka, gospodarstvo raste za popizdit i imaju ogroman trgovinski suficit, a švajcarci recimo, imaju trgovinski deficit. Po čemu je onda bolje izvoziti, nego uvoziti?

Pa ko je tu lud?

Švicarska nije baš dobar primjer; ona ima banke.

Pazi, Kina opako raste jer dostiže zapadni svijet. Kapitalizam je ondje mlad i perspektivan, a bogme ima i prostora za rast (od 1.3 milijarde Kineza, milijarda je još siromašna i ruralna). No kapitalizam je nerijetko piramidalna shema; pretpostavlja neograničen prostor za rast koji veze s mozgom i realnošću nema.
Uostalom, kakav je kapitalizam u Aziji? Dječji rad, očajne nadnice… kad bolje pogledaš, identičan je ranom europskom i američkom kapitalizmu. I već se mijenja po istom obrascu; iz Kine se neke industrije povlače jer im je postala preskupa – uz razvitak dolazi i do više cijene rada.

Generalno gledano, trgovinski suficit znači da više prodamo nego što kupimo; time nam se neto profit povećava – što znači da možemo više kupovati. Ako ta vrijednost cirkulira unutar države, to je bolje nego da odlazi iz države (unutar države svaki se put oporezuje; pri izlasku najviše jednom).

No u cijeloj priči nije isključivo bitan trgovinski suficit; koliko znam, švicarska zarada od bankarstva ne ulazi u tu bilancu. A uvelike doprinosi njihovu bogatstvu.

[JPK]

Ovdje jebe lud zbunjenog, cini mi se
Svicarska nema deficit, nego suficit i to daleko veci od Kine (per capita). Osim toga, banke tamo nisu ni priblizno toliko bitne koliko su poznate, jer imaju samo oko 6% udjela u BDP-u.

A problem rvacke potrosnje je taj sto sva odlazi u deficit, tj. na aute i mobitele koji se proizvode drugdje.

[Lastan]

Ovdje jebe lud zbunjenog, cini mi se
Svicarska nema deficit, nego suficit i to daleko veci od Kine (per capita). Osim toga, banke tamo nisu ni priblizno toliko bitne koliko su poznate, jer imaju samo oko 6% udjela u BDP-u.

No, onda tek Švicarska nije dobar primjer.

[nemam pojma]

Mi trošimo u trgovačkim lancima koji su strani. I sva lova ode van. Osim onih malih plaćica našim radnicima. Koje oni troši u trgovačkim lancima koji su strani. I tako ....

Nadalje, svako ulaganje koje država možu upropastiti, ona će to i napraviti.
Došli su Austrijanci, žele pokrenuti proizvodnju lješnjaka za koji imaju plasman. Imaju plasman za cca 100 000 t godišnje. Ne žele kupiti našu zemlju, žele ju unajmiti i uložiti sva potrebna sredstva. Naše ministarstvo im kaže ne. T.j. tako im zakomplicira da oni uzmu svoj koferčić s novcima i vrate se u svoju zemlju. Bez lješnjaka.

Udruga voćara želi iznajmiti zemlju u državnom vlasništvu koja godinama stoji zapuštena kako bi na njoj, od svojih sredstava izgradili hladnjaču u kojoj će držati svoje voće. Država im kaže ne. Jer dotični gospodin kojeg nećemo imenovati, svi znamo tko še državom širi kao karcinom, ima svoju hladnjaču 100 km dalje. I zašto bi onda voćari sebi smanjili troškove prijevoza i najamnine njegove hladnjače, kad sve te troškovemogu naplatiti od potrošača tog voća.

I tako dalje. Ne mogu trenutno navoditi više primjera, jutro je, želudac mi je još osjetljiv.


Ne moraš biti ekonomski stručnjak da ti bude jasno da ja od svoje plaće jednostavno ne mogu namiriti:
-plaće gomili političara i trškove goriva i održavanja auta za iste te tjelohranitelje/sluge
-mirovine
-socijalnu pomoć svakoj šuši koja ne želi raditi
-režije i zemljište Romskoj manjini, umjetnicima i socijali
-troškove školovanja i vrtića djeci Romske manjine, socijale, djeci branitelja i inim podobnima
-poticaje seljacima od kojih oni kupuju traktore vrijednije od moje kuće
-odštetu tim istim seljacima jer poticaje nisu uložili u navodnjavanje/staklenike pa im je suša/tuča ubila urod
-doprinos za zdravstvo ali i participacije, jer valjda, ne plaćam dovoljno
-svu silu državne administracije koja ima najtajniji posao na svijetu
........ (opet želudac)

I onda se još, na tu moju plaću, usudi "sjesti" moja obitelj za koju, opet, moram platiti sve gore navedeno + kredit za zemljište/kuću/stan i režije jer, eto, nismo Romi, umjetnici, socijala + ono skupo voće iz prvog dijela posta i još skuplje meso jer ne želim jesti ono iz Konzuma zamrznuto osamdeset i neke + troškove školovanja i vrtića djeci jer moja Adjeca ne spadaju u ni jednu gore navedenu skupinu + troškove goriva i održavanja auta jer nisam političar + taksu za svaki jebeni dokument koji mi treba i 10 kn za papir na kojem tiskaju (jer ono što iz plaće izdvajam za to isto, očito nije dovoljno sram me može biti).........

:Lord sa svojim plahtama mod off:

Edit: definitivno više ne smijem pisati na ovakvim temam rano ujutro

[kukuriku]

Ovdje jebe lud zbunjenog, cini mi se
Svicarska nema deficit, nego suficit i to daleko veci od Kine (per capita). Osim toga, banke tamo nisu ni priblizno toliko bitne koliko su poznate, jer imaju samo oko 6% udjela u BDP-u.

A problem rvacke potrosnje je taj sto sva odlazi u deficit, tj. na aute i mobitele koji se proizvode drugdje.

dobro, zajeb. nije švajcarska, ali jest lend of dfri end dbrejv.

[JPK]

dobro, zajeb. nije švajcarska, ali jest lend of dfri end dbrejv.

Njima to nije takav problem, imaju ogroman dug, ali u dolaru. Nad kojim imaju kontrolu.

[schmokljan]

Potrošnja generira rast, pošto potrošnjom tjeramo proizvađače da povećaju proizvodnju.

Tako to funkcionira u zatvorenoj ekonomiji.

U otvorenoj, kako je JPK već primijetio, naša potrošnja (kupovina stranih auta, strane robe po trgovačkim lancima) generira gospodarski rast nekih drugih zemalja (primarno Italije, Austrije i Njemačke).

Ako uzmemo u obzir da iste te zemlje istovremeno kreditiraju našu potrošnju - mi smo dvostruki luzeri jer em potrošnjom generiramo tuđi rast, em vraćanjem kredita bankama u vlasništvu istih tih stranaca.

Dakle - Hrvat troši da bi EU, jednog dana, kroz fondove dio tih novaca vratila. I zato kad vidite u novinama naslov "EU će nam dati" pljunite. EU će nam vratiti i to tek dio. Da se razumijemo - nacija koja godinama bira HDZ ništa drugo niti ne zaslužuje.

[kukuriku]

Dobro, poanta je dakle natjerati druge da kupuju naša dobra i usluge. Koje mi moramo proizvoditi. A oni ih trebaju moći i željeti kupiti.
Puf, pa to je jednostavno. Zašto to ne napravimo?

[Lastan]

Dobro, poanta je dakle natjerati druge da kupuju naša dobra i usluge. Koje mi moramo proizvoditi. A oni ih trebaju moći i željeti kupiti.
Puf, pa to je jednostavno. Zašto to ne napravimo?

Jer za to treba raditi. I misliti; jer danas se svašta već drugdje i jeftinije proizvodi, pa treba biti inovativan i riskirati.

[kukuriku]

Jer za to treba raditi. I misliti; jer danas se svašta već drugdje i jeftinije proizvodi, pa treba biti inovativan i riskirati.

ja "mislim" da bi mi trebali proizvoditi paprike. cijelu zemlju treba popapričit. i one kutije na krov od auta što idu. mislim, šta jedino thule to zna proizvesti? koliko teško može biti proizvest veliku plastičnu kutiju?
možda bi bilo zgodno patentirat tablete od bunike i to prodavati depresivnim američanima kao lijek. i mađarima, čujem da su oni isto u depresiji.
rakiju bi isto mogli izvoziti. i kulen. samo nam trebaju svinje. i tako.

imaš pravo. teško je.

[Lastan]

ja "mislim" da bi mi trebali proizvoditi paprike. cijelu zemlju treba popapričit.

Ne bi nam bilo loše. Još da ljute papričice proizvodimo, imaš izvozno tržište takvo da ga ne možeš namiriti.

Znaš koji je zajeb?
Zajeb je što Hrvatska, svega pet-šest tisuća godina nakon što su nastale prve civilizacije o kojima imamo pisanih tragova, još uvijek nema ono što su one imale: navodnjavanje. U Hrvatskoj je jedva 3% obradivih površina navodnjeno; ovisimo o kiši i suncu poput debilčeka iz kamenog doba koji su te prirodne sile deificirali koliko su im bile važne. Mi to ne činimo jer imamo državu koja plaća odštete od suše i poplave umjesto da lupa kazne majmunima koji se bave poljoprivredom a da nemaju riješeno navodnjavanje i odvodnju.

Osim toga, oko povrća ima posla. Nije to pšenica ili kukuruz, gdje imaš tjedan-dva posla godišnje, a ostatak vremena drkaš kurac i protestiraš po cestama.
Moji su se sad bacili u uzgoj aronije. Mama jednog mog frenda bacila se pred nešto godina u kupine. Nije da nema ideja, ali poticaji idu samo u gluposti. A kako su na Novom Zelandu riješili problem nekonkurentne poljoprivrede? Ukinuli su sve poticaje. Sve.

[JPK]

Dobro, poanta je dakle natjerati druge da kupuju naša dobra i usluge. Koje mi moramo proizvoditi. A oni ih trebaju moći i željeti kupiti.
Puf, pa to je jednostavno. Zašto to ne napravimo?

Zato sto je Hrvatska previse zaostala da bi napravila neki visokotehnoloski proizvod poput lijeka ili auta, pa ga plasirala na svjetsko trziste, a istodobno previse umisljena i precijenjuje se da bi radila ono sto Kinezi rade, i to za placu od 1500 kn.

Ostaje samo odrzavati umjetni visok standard daljnjim zaduzivanje, pa dokle ide. Kad zatvore pipe i kuna devalvira, jest ce se trava i korijenje, a luzeri sa kreditima ce jaukati deset puta gore nego ovi sad zaduzeni u CHF.

[Lastan]

Zato sto je Hrvatska previse zaostala da bi napravila neki visokotehnoloski proizvod poput lijeka ili auta, pa ga plasirala na svjetsko trziste, a istodobno previse umisljena i precijenjuje se da bi radila ono sto Kinezi rade, i to za placu od 1500 kn.

Nije problem što je zaostala. Problem je što ima birokraciju koja sprečava ulaganja.
Došli bi stranci pokrenuti posao ovdje – pokušavali su više puta – ali ih naša birokracija ubije u pojam. I onda odustanu, uzmu svoje kantice i lopatice pa odu doma.

Recimo, jeste li znali da su naša brodogradilišta željeli kupiti Korejci? Došli ljudi s lovom, htjeli uzeti sve redom, pokrenuti biznis samo takav.
Gdje je zapelo? Nitko ih nije ni primio. Tko ih jebe. Pa su otišli i nisu se vratili. (Ja ne bih bio saznao za to da ne studiram kineski i ne družim se s ljudima koji trguju s Istokom.)
O Arapima raznih vrstâ da ne govorim; oni se još i uvrijede na takav tretman i više uopće ne žele doći.

A može se pojednostaviti birokracija. Može se smanjiti porezno opterećenje rada. Ne bi se pritom ništa ni izgubilo jer bi se gubitak nadoknadio većim zapošljavanjem, ili barem legaliziranjem postojećeg rada na crno.

Ostaje samo odrzavati umjetni visok standard daljnjim zaduzivanje, pa dokle ide. Kad zatvore pipe i kuna devalvira, jest ce se trava i korijenje, a luzeri sa kreditima ce jaukati deset puta gore nego ovi sad zaduzeni u CHF.

Da. Nažalost, čini se da ćemo tako skončati. Jer ne možeš reformirati državnu upravu, ej. Nismo mi Estonija ili Moldavija.

[esmerallda]

Zato sto je Hrvatska previse zaostala da bi napravila neki visokotehnoloski proizvod poput lijeka ili auta, pa ga plasirala na svjetsko trziste, a istodobno previse umisljena i precijenjuje se da bi radila ono sto Kinezi rade, i to za placu od 1500 kn.

http://www.vecernji.hr/vijesti/samobora ... nak-319971

Žurim, pa ne uspjevam naći neki članak o najpoznatijem suvremenom hrvatskom patentu azitromicinu aka sumamedu.

:hrvatica:

[Lastan]

http://www.vecernji.hr/vijesti/samobora ... nak-319971

Žurim, pa ne uspjevam naći neki članak o najpoznatijem suvremenom hrvatskom patentu azitromicinu aka sumamedu.

:hrvatica:

Ovo su iznimke. A azitromicinu je patent istekao jer je stariji od 20 godina; k tome više nemamo kompaniju koja ga je otkrila. Istraživački su joj kapaciteti, uostalom, po prodaji opako reducirani jer se vlasnik orijentira primarno na generičke lijekove.

Mi sada nemamo kapaciteta za industriju koja bi nas izvukla iz govana.
Nemamo čak ni proizvodnju struje koja bi podržavala takvu industriju.
Samoborac, ako je to što piše o njegovu automobilu istinito, može pucati na ekskluzivno tržište koje hoće ručno rađene automobile; proizvodni su mu kapaciteti najviše 15 automobila godišnje.
On može sebe izvući iz siromaštva. I to je super. No znaš koliko bi automobila morao prodati i po kojoj cijeni da bi mogao izgraditi tvornicu? I kroz koliku bi se birokraciju morao probiti? Daleko bi mu isplativije bilo, recimo, da mu automobil otkupi npr. Ferrari.

[JPK]

Nije problem što je zaostala. Problem je što ima birokraciju koja sprečava ulaganja.
Došli bi stranci pokrenuti posao ovdje – pokušavali su više puta – ali ih naša birokracija ubije u pojam. I onda odustanu, uzmu svoje kantice i lopatice pa odu doma.

To je isto problem, ali ono prvo je veći - zašto bi stranac ulagao u Hrvatsku u kojoj po radniku mora dati mjesečno 10000 kn, kad može dobiti iste uvjete u Bugarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Kini i još hrpi zemalja za 5000 kn.
Manjak konkurentnosti je strukturni problem koji se može riješiti jedino devalvacijom kune, osiromašivanjem stanovništa, i žrtvovanjem ovih s kreditima. Dakle, puno teže nego promijeniti birokraciju i smanjiti korupciju.

[JPK]

http://www.vecernji.hr/vijesti/samobora ... nak-319971

Žurim, pa ne uspjevam naći neki članak o najpoznatijem suvremenom hrvatskom patentu azitromicinu aka sumamedu.

:hrvatica:

Azitromicin je dobar primjer, ali nesposobnosti i zaostalosti Hrvatske. Dakle, netko je otkrio potencijalno dobar lijek, i onda jebena Pliva nije mogla sama ni izvesti kliničke testove, a kamoli ga plasirati na globalno tržište.

A ovaj auto je obična pizdarija za veselje novinarima. Takve aute rade velike kompanije računajući da će izgubiti ogromne pare na njima, ali će dobiti na imidžu naprednosti, brige za okoliš i ostale marketinške pizdarije. Razviti samo auto s nultom mogućnosti plasiranja na tržište i još se time hvaliti može samo idiot.

[kukuriku]

A ovaj auto je obična pizdarija za veselje novinarima. Takve aute rade velike kompanije računajući da će izgubiti ogromne pare na njima, ali će dobiti na imidžu naprednosti, brige za okoliš i ostale marketinške pizdarije. Razviti samo auto s nultom mogućnosti plasiranja na tržište i još se time hvaliti može samo idiot.

Odlučno se protivim da se nekoga tko je u Hrvatskoj napravio/razvio nešto, pa bio to i "tek" auto, naziva idiotom.
Ja recimo, nisam razvila ništa, čak ni barjak u blagdansko jutro, pa se svejedno nerado smatram budalom.

[JPK]

Odlučno se protivim da se nekoga tko je u Hrvatskoj napravio/razvio nešto, pa bio to i "tek" auto, naziva idiotom.
Ja recimo, nisam razvila ništa, čak ni barjak u blagdansko jutro, pa se svejedno nerado smatram budalom.

Pa rade u Hrvatskoj i brodove i gube milijarde kuna godišnje na tome. Jebeno postignuće, samo nam još fali da počnemo gubiti lovu na električnim autima.

[blaze]

Azitromicin je dobar primjer, ali nesposobnosti i zaostalosti Hrvatske.

pliva je odlično živjela od azitromicina, skupa sa svojim radnicima. ako ti je to primjer nesposobnosti, kako nazivaš ovo danas? navedi jednu jedinu zemlju u globalnom svijetu koja ima koristi od farmaceutske industrije

[JPK]

pliva je odlično živjela od azitromicina, skupa sa svojim radnicima. ako ti je to primjer nesposobnosti, kako nazivaš ovo danas? navedi jednu jedinu zemlju u globalnom svijetu koja ima koristi od farmaceutske industrije

Pfizer je još odličnije živio od tog azitromicina. Da smo tehnološki napredna zemlja, a ne zaostala što tvrdim cijelo vrijeme, ne bi nam trebao gazda iz Amerike da iskoristi potencijal.

Sve zemlje imaju koristi od farmaceutske industrije. Kakvo je to pitanje uopće?

[kukuriku]

Pa rade u Hrvatskoj i brodove i gube milijarde kuna godišnje na tome. Jebeno postignuće, samo nam još fali da počnemo gubiti lovu na električnim autima.

pa ako će i gubiti lovu, gubiti će svoju. ovaj s autima.
što se brodogradilišta tiče, to je duga i tužna priča, kao i javni sektor, kao i gro toga drugog. odgađanje, odgađanje, odgađanje, kupovanje vlasti, kupovanje mira, kupovanje berbera.

međutim, tvoj stav, jebeš sve, ionako nismo za ništa, ne osjećam osobito produktivnim.
imaš neki , štajaznam, nazovi me divljom, ali prijedlog?

[blaze]

brodograditelje treba nazvati menadžerima, a gubitke bonusima i stvar je riješena

[blaze]

Pfizer je još odličnije živio od tog azitromicina. Da smo tehnološki napredna zemlja, a ne zaostala što tvrdim cijelo vrijeme, ne bi nam trebao gazda iz Amerike da iskoristi potencijal.

Sve zemlje imaju koristi od farmaceutske industrije. Kakvo je to pitanje uopće?

pfizer nema veze ni sa kakvom zemljom. on odlično živi i u usranoj hrvatskoj