Raketni sustavi i druga vojna tehnologija

[Šabović Adis]

Izdvojeno iz teme Trumpov drugi mandat već kontroverzniji od prvoga?! da ne kvari hvalospjeve američkom predsjedniku.

Nije to ono što sam od tebe tražio, ali pogledat ću — da ne kažeš sutra: „Ja se trudim, a Pastir 'torpedira' raspravu i geopolitičku analizu stručnjaka.“ Pošteno?

Šta te tačno interesuje, Pastir?

Krasnopolj? Koalicija? Tornado S? TOS?
Možda Status 6, Avangard, Peresvet, Burevestnik, Kinžal, Iskander, Cirkon, Orešnik, modifikovani FABovi, FOAB?
To sve imaš na netu, što u pisanoj formi što kao video. Mislio sam da me zezaš, zato nisam reagovao.
Ruske izvore ne linkam jer ih i ne čitam - ne znam jezik.

@Stitch
Jel došla struja u Kijev? Grijanje? Voda?

[Stitch]

Nemam pojma, Šabo. Ti mi reci.

[Šabović Adis]

Nemam pojma, Šabo. Ti mi reci.

Ozbiljno?

Navodno je Kijev, na poziv gradonačelnika, napustilo oko milion Ukrajinaca usljed nestanka struje prouzrokovanog udarima Orešnikom.

[Pastir]

Šta te tačno interesuje, Pastir?

Krasnopolj? Koalicija? Tornado S? TOS?
Možda Status 6, Avangard, Peresvet, Burevestnik, Kinžal, Iskander, Cirkon, Orešnik, modifikovani FABovi, FOAB?

Sve to — ali s komentarima stručnjaka. Nije isto čitati Wikipediju i slušati ljude koji su radili s tim sustavima.

[Stitch]

Ozbiljno?

Navodno je Kijev, na poziv gradonačelnika, napustilo oko milion Ukrajinaca usljed nestanka struje prouzrokovanog udarima Orešnikom.

Verzija koju sam čuo zvuči drukčije, ali nije to posrijedi. Ne niječem probleme sa strujom, vodom i grijanjem u Ukrajini i Moldaviji, ali to je bilo prije tjedan dana. Doista ne znam kako je sada, jesu li navodni kvarovi popravljeni ili ne.

[Pastir]

Doista ne znam kako je sada, jesu li navodni kvarovi popravljeni ili ne.

U normalnim okolnostima, s dobrom opskrbom i bez ratnog djelovanja, Ukrajinci bi to popravili začas — ali okolnosti su daleko od normalnih.

[Stitch]

Jasno mi je to, ali Zelenski je jamčio da će se stanje stabilizirati. Vjerojatno je mobilizirao sve raspoložive snage.

[Šabović Adis]

Sve to — ali s komentarima stručnjaka. Nije isto čitati Wikipediju i slušati ljude koji su radili s tim sustavima.

Hm, teško.
Oni koji su radili s njima su zapravo oni koji izvršavaju naređenja. Oni bi mogli svjedočiti o uspješnosti ili neuspješnosti operacije koju izvode, dakle radi se o pilotima, artiljercima itd. što znači da su sve to Rusi. E sad, linkat nišandžiju haubice 152 mm ili punioca minobacača 120 mm ili dodavača...kakva je njihova perspektiva? Koliko oni vide širu sliku, razumiju li djelovanje na operativnom nivou, taktičkom? Kakav učinak na cilju uistinu ima dejstvo FAB500 sa nadodatim mlaznim motorom i doletom od 200 km? To se možda vidi na snimcima sa osmatračkih dronova, a ti snimci su, pretpostavljam, na Telegram kanalima koje niti gledam niti bih linkao ovdje. Stvarno ne znam šta da linkam a da ne zvuči kao EPP, dakle propaganda?
Ja se zadovoljavam ovim podcastima koje već postavljam.

[Šabović Adis]

Verzija koju sam čuo zvuči drukčije, ali nije to posrijedi. Ne niječem probleme sa strujom, vodom i grijanjem u Ukrajini i Moldaviji, ali to je bilo prije tjedan dana. Doista ne znam kako je sada, jesu li navodni kvarovi popravljeni ili ne.

Sumnjam da će ikad biti.

[Stitch]

Imaš linkove na videoklipove, podcaste ili štogod drugo o tome?

[Pastir]

Hm, teško.
Oni koji su radili s njima su zapravo oni koji izvršavaju naređenja. Oni bi mogli svjedočiti o uspješnosti ili neuspješnosti operacije koju izvode, dakle radi se o pilotima, artiljercima itd. što znači da su sve to Rusi. E sad, linkat nišandžiju haubice 152 mm ili punioca minobacača 120 mm ili dodavača...kakva je njihova perspektiva? Koliko oni vide širu sliku, razumiju li djelovanje na operativnom nivou, taktičkom? Kakav učinak na cilju uistinu ima dejstvo FAB500 sa nadodatim mlaznim motorom i doletom od 200 km? To se možda vidi na snimcima sa osmatračkih dronova, a ti snimci su, pretpostavljam, na Telegram kanalima koje niti gledam niti bih linkao ovdje. Stvarno ne znam šta da linkam a da ne zvuči kao EPP, dakle propaganda?
Ja se zadovoljavam ovim podcastima koje već postavljam.

U redu, prihvaćam. Ali možeš, recimo, napisati ili „linkati“ informacije o raketnim sustavima. Stekao sam dojam da su kineski najbolji. Alternativno, da su kineski i američki „tu negdje“ — sve ovisi o tome koga pitaš. Kako stojiš s tim „materijalom“? Gdje su ruski? Koliko su pouzdani?

[Šabović Adis]

U redu, prihvaćam. Ali možeš, recimo, napisati ili „linkati“ informacije o raketnim sustavima. Stekao sam dojam da su kineski najbolji. Alternativno, da su kineski i američki „tu negdje“ — sve ovisi o tome koga pitaš. Kako stojiš s tim „materijalom“? Gdje su ruski? Koliko su pouzdani?

Pitaš za raketnu artiljeriju? Ili za interkontinentalne sisteme, nuklearne, strateške?

Za Amere znam da raspolažu s HIMARS i ATACMS, oko 80 km i 300 km dometa. To su navođene rakete (GPS), precizne i ubitačne. To kad nisu ometane, što je i razlog što se za njih više i ne čuje. Možda se sjećaš da se s početka ovog sukoba bila digla velika graja oko njih (saint HIMARS, saint Javelin, saint ovo-saint ono), no nakon par mjeseci kao da više i ne postoje. To bi bilo to što se raketne artiljerije tiče.

Kod Rusa standardno: BM-21, BM-30, Tornado S (>ekvivalent HIMARSu, vođena, oko 200 km domet), Iskander (>ekvivalent ATACMSu, vođena, kvazi hipersonična, zemlja-zemlja, domet oko 500 km), hipersonični Kinžal (nema ekvivalenta, vođena, vazduh-zemlja, domet 1,5-2 hiljade kilometara ovisno o visini lansiranja), protivbrodski hipersonični Cirkon (nema ekvivalenta, vođena, voda-voda, zemlja-voda, može i po ciljevima na zemlji). Toliko sam pohvatao na netu.

Evo TOS 1A:



To je modifikovani Buratino (Pinokio) sa 24 umjesto prvobitnih 32 cijevi. Slabaosti su mali domet i lako otkrivanje, a postoje i TOS 2 i TOS 3, manje vatrene moći ali većeg dometa.

Evo na fin načim (barem po meni) objašnjene razlike u načinu upotrebe artiljerije:



ono, razlika između snajpera i sačmarice.

Da ne nabrajam sad dronove i krstareće rakete jednih i drugih.

Kinezi? Niti imam pojma čime raspolažu niti u kojim količinama. Mogu samo da pretpostavim da, uzevši da su proizvođači naoružanja zapravo državna preduzeća koja na dekret reagiraju promptno za razliku od zapadnih gdje uistinu i ne postoje državna (Lockheed Martin, RTX (formerly Raytheon), Northrop Grumman, Boeing, General Dynamics itd. su sve privatna preduzeća, ne možeš tek tako ukazom naložit povećanje proizvodnje bilo čega bez da prvo bude tender, pa najjeftiniji ponuđač, pa dok se ovaj ugradi pa onaj...a u slučaju ratnog stanja, privatnik sigurno neće radit za minimalac pod radnom obavezom nego će objavit bankrot, pokupit svoju lovu i zdušit na Azure ) zato što totalitarizam, svega imaju u izobilju...znači, božemesačuvaj i sakloni.

Imaš linkove na videoklipove, podcaste ili štogod drugo o tome?

Odavde sam, čini mi se, pokupio info o tome:

https://www.youtube.com/live/3Wtn5PvqXV ... kYuuSQ_gwS

[Pastir]

Pitaš za raketnu artiljeriju? Ili za interkontinentalne sisteme, nuklearne, strateške?

Pitam za sve, radoznao sam, a mislim i da je taj dio presudan za ukrajinsko-ruski rat.

Za Amere znam da raspolažu s HIMARS i ATACMS, oko 80 km i 300 km dometa. To su navođene rakete (GPS), precizne i ubitačne. To kad nisu ometane, što je i razlog što se za njih više i ne čuje. Možda se sjećaš da se s početka ovog sukoba bila digla velika graja oko njih (saint HIMARS, saint Javelin, saint ovo-saint ono), no nakon par mjeseci kao da više i ne postoje. To bi bilo to što se raketne artiljerije tiče.

Ali GPS nije jedini način navođenja. Američke (i kineske) vođene rakete nikad ne ovise samo o GPS-u. Tipična kombinacija je INS (inercijalna navigacija — žiroskopi, akcelerometri), GPS (kad je dostupan), TERCOM / DSMAC (usporedba terena/slika — kod krstarećih), „datalink“ / „mid-course update“ (ako postoji) i terminalni „seeker“ (radar, IR, pasivni RF — kod naprednijih).

GPS je poboljšivač preciznosti, ne jedini oslonac. Kad se GPS ometa, preciznost pada (CEP raste), ali sustav ne postaje slijep. Zato HIMARS nije „nestao“, nego puca rjeđe, na vrednije ciljeve, s većim oprezom.

Kod Rusa standardno: BM-21, BM-30, Tornado S (>ekvivalent HIMARSu, vođena, oko 200 km domet), Iskander (>ekvivalent ATACMSu, vođena, kvazi hipersonična, zemlja-zemlja, domet oko 500 km), hipersonični Kinžal (nema ekvivalenta, vođena, vazduh-zemlja, domet 1,5-2 hiljade kilometara ovisno o visini lansiranja), protivbrodski hipersonični Cirkon (nema ekvivalenta, vođena, voda-voda, zemlja-voda, može i po ciljevima na zemlji). Toliko sam pohvatao na netu.

Rusi „igraju“ na količinu i zastrašivanje, a Kinezi se vode drugom filozofijom: imaju centraliziranu industriju, dugoročno planiranje, brutalno testiranje i ogroman svemirski program (što je ključno). Rakete i svemir su ista znanost (materijali, termodinamika, „guidance“, kontrola leta). Kina je razvila operativni HGV (DF-17) prije SAD-a i izgradila masivnu raketnu silu u tišini. Nema PR-a, nema teatralnosti, samo hladna matematika, najviše zato što je fokusirana na regionalni rat visokog intenziteta (čitaj: Tajvan i Južno kinesko more).

[admin]

Vidim da je počela ozbiljna rasprava o naoružanju. Želite li da vam taj dio izdvojim u posebnu temu?

[Pastir]

Ne ovisi to o meni — ali hvala na ponudi i komplimentu.

Ja sam, kao što Adis kaže, „pokupio na netu“ neke informacije, ali daleko sam od stručnjaka. Zato sam i tražio da me „upućena lica“ provedu kroz to što sam pročitao ili čuo.

[Pastir]

Dok Adis ne dođe, dodat ću nešto što nisam napisao jučer: Amerikanci nisu svete krave, imaju i oni „felera“ — pogotovo kad se radi o tehnološkom napretku.

Da to pojasnim: SAD krasi preciznost, umreženost, globalni doseg, to nije tajna. HIMARS / M270 tehnološki nisu najmoćniji, ali su najbolje integrirani. Ključ nije raketa, nego C4ISR: sateliti, AWACS, dronovi, obavještajna fuzija. GMLRS ima domet od 70-85 km, uz CEP od par metara. Geslo je: „jedna raketa — jedan cilj“. ATACMS ima domet do 300 km, a PrSM (nova generacija) više od 500 km. „Ameri“ tu pobjeđuju informacijom, ne masom.

Balističke i strateške rakete, međutim, nisu na razini onoga što imaju Kinezi. Kod ICBM-ova imaju Minuteman III (stariji, ali pouzdan), tu je modernizacija u tijeku (Sentinel). Kod SLBM-ova imaju Trident II D5 — to je, budimo pošteni, najpreciznija strateška raketa na svijetu, američka nuklearna kičma. Hipersonici, iskreno, zaostaju — programi kasne, tehnološki su oprezniji.

„Ameri“ su, zaključno, najbolji u stabilnoj, dugotrajnoj dominaciji, ali ne u „šok-terapiji“.

[Pastir]

Dodat ću i da teza „totalitarizam = imaju svega u izobilju“, koja se tiče Kineza, po meni ne stoji. Ovdje Adis malo romantizira. Istina je da Kina može brže povećati proizvodnju i da država može naložiti prioritete. Ali rakete nisu čavli, visoko precizna elektronika je usko grlo. Kvaliteta je važnija od kvantitete kod navođenog oružja.

Kina je jaka jer kombinira kvantitetu i preciznost, a ne zato što „štanca sve bez ograničenja“.

[Stitch]

CEP je Circular error probable?

[Pastir]

Da, tako se u balistici mjeri preciznost.

[Šabović Adis]

Hajmo malo konkretnije...

Od svih jedanest (navodno) operativnih nosača aviona SAD momentalno ima jedan u "blizini" Irana. Tu je i 6-8 razarača (Arleigh Burke-class ) koji pružaju PVO zaštitu nosaču. Na razaračima je po 90-96 vertikalnih ćelija za lansiranje (Mk 41 Vertical Launching System (VLS) sa SM-6 ili SM-2 PVO raketama. U ovom slučaju pola ćelija je napunjeno Tomahawk raketama (Larry C. Johnson). Njihov domet je 1600-1700 km (one s nuklearnom bojevom glavom do 2500 km). Osam razarača sa po 50 Tomahawka jest 400. Neka 400 bude i ostalih SM-2 i SM-6.
Koliko je "kvalitetna" SM-6 raketa? Hajmo reći da je 100% kvalitetna - nikad ne promaši cilj, nema ćoraka itd. Iz toga slijedi da osam razarača može pogoditi 400 ciljeva prije nego što ostanu bez raketa a nosač bez zaštite. Šta dalje? Dalje je povratak u neku bazu (npr. Diego Garcia) na dopunu, budući da se dopuna ne može vršiti na borbenim položajima. Koliko SM-6 raketa imaju na zalihama u Diego Garcia? Ne znam, ali znam da je planirano povećanje proizvodnje na 500 godišnje. Kada će doseći taj nivo - ne znam.
O kakvih 400 ciljeva govorim, vezano za ovih osam razarača? Pa naprimjer, Shahed 136. Domet je 1500-2500 km. Koliko ih Iran ima na raspolaganju? Ne znam, ali znam da Rusi proizvode oko 1000 Geranija dnevno. E sad, šta Irance košta da ispale salvu od jedno 2000 Shaheda na jedan nosač i osam razarača? 40 miliona dolara na takav jedan cilj poput U.S. Navy carrier strike group? Nek Ameri obore 400 dronova PVO raketama a ostatak CIWSom (mada i to je preoptimistično), šta će sa drugom salvom? Mogu li Amerikanci prići dovoljno blizu da pucaju Tomahawcima? Sa rastojanja od 1700 kilometara mogu možda dobaciti do pješčanih plaža, a pritom su već u dometu Shaheda.
Jeste li znali da su Ameri nedavno oborili Shahed 139? Ako se pažljivo zagledate vidjećete da liči na američki MQ-9 Reaper. Otkud Irancima takav dron? Prije nekih desetak godina Iranci su hakovali komunikacije MQ-9 Reaper, preuzeli kontrolu nad njim i prizemljili ga u Iran (Scott Ritter). Sedam takvih MQ-9 Reaper dronova Ameri su izgubili proljetos, za mjesec ipo, od Hutija. Ukupno 19. Uz 3 F/A-18. Od Hutija! Tad su imali dva nosača aviona, ne jedan kao što je slučaj s Iranom. Prizemljen je i Tomahawk (ne znam doduše jesu li to Iranci ili Hutiji) i dostavljen Rusima na ispitivanje.

Koliko su učinkoviti AEGIS, THAAD i Patriot? Vidjelo se to ljetos s Izraelom - kad ga je Iran zasuo kršom i starudijom, te pred kraj s par hipersoničnih raketa na koje rečeni sistemi nisu ni reagovali uopšte.

Ne treba zaboraviti ni na prisustvo ruskih i kineskih vojnih brodova u blizini koji se tu nešto brčkaju izvodeći združene vojne vježbe.

Apropo Kine:
https://www.bbc.com/news/articles/c4gmnpg31xlo

"The Chinese shipbuilding capacity is something like 200 times overall that of the United States."

200 puta!, ne 200%.

Isto tako:

Amateurs talk about tactics, but professionals study logistics

Tako da, te neke priče o integracijama, CEPovima, preciznostima...kad treba krompir oprašit ne oprašuje se, hirurškom preciznošću, pojedinačna zlatica - jedni planiraju eleganciju, ovi drugi totalni masakr.

[Pastir]

Hajmo malo konkretnije...

Od svih jedanest (navodno) operativnih nosača aviona SAD momentalno ima jedan u "blizini" Irana. Tu je i 6-8 razarača (Arleigh Burke-class ) koji pružaju PVO zaštitu nosaču. Na razaračima je po 90-96 vertikalnih ćelija za lansiranje (Mk 41 Vertical Launching System (VLS) sa SM-6 ili SM-2 PVO raketama. U ovom slučaju pola ćelija je napunjeno Tomahawk raketama (Larry C. Johnson). Njihov domet je 1600-1700 km (one s nuklearnom bojevom glavom do 2500 km). Osam razarača sa po 50 Tomahawka jest 400. Neka 400 bude i ostalih SM-2 i SM-6.

Točno i netočno. Američki nosači su rijetki resurs, „11 nosača“ je teorija; realno su 3-4 raspoloživa, ostali su u remontu, u tranzitu ili vezani uz Pacifik.

VLS ćelije su konačne. Razarač ne može neograničeno obarati ciljeve. „Replenishment“ nije moguć u borbenoj zoni.

Koliko je "kvalitetna" SM-6 raketa? Hajmo reći da je 100% kvalitetna - nikad ne promaši cilj, nema ćoraka itd. Iz toga slijedi da osam razarača može pogoditi 400 ciljeva prije nego što ostanu bez raketa a nosač bez zaštite. Šta dalje? Dalje je povratak u neku bazu (npr. Diego Garcia) na dopunu, budući da se dopuna ne može vršiti na borbenim položajima. Koliko SM-6 raketa imaju na zalihama u Diego Garcia? Ne znam, ali znam da je planirano povećanje proizvodnje na 500 godišnje. Kada će doseći taj nivo - ne znam.

Ekonomija presretača je realan problem. SM-6 košta 4+ milijuna USD, a Shahed / Geran 20-40 tisuća USD. Ovo je asimetrija koja postoji — i Pentagon je toga svjestan.

O kakvih 400 ciljeva govorim, vezano za ovih osam razarača? Pa naprimjer, Shahed 136. Domet je 1500-2500 km. Koliko ih Iran ima na raspolaganju? Ne znam, ali znam da Rusi proizvode oko 1000 Geranija dnevno. E sad, šta Irance košta da ispale salvu od jedno 2000 Shaheda na jedan nosač i osam razarača? 40 miliona dolara na takav jedan cilj poput U.S. Navy carrier strike group? Nek Ameri obore 400 dronova PVO raketama a ostatak CIWSom (mada i to je preoptimistično), šta će sa drugom salvom? Mogu li Amerikanci prići dovoljno blizu da pucaju Tomahawcima? Sa rastojanja od 1700 kilometara mogu možda dobaciti do pješčanih plaža, a pritom su već u dometu Shaheda.
Jeste li znali da su Ameri nedavno oborili Shahed 139? Ako se pažljivo zagledate vidjećete da liči na američki MQ-9 Reaper. Otkud Irancima takav dron? Prije nekih desetak godina Iranci su hakovali komunikacije MQ-9 Reaper, preuzeli kontrolu nad njim i prizemljili ga u Iran (Scott Ritter). Sedam takvih MQ-9 Reaper dronova Ameri su izgubili proljetos, za mjesec ipo, od Hutija. Ukupno 19. Uz 3 F/A-18. Od Hutija! Tad su imali dva nosača aviona, ne jedan kao što je slučaj s Iranom. Prizemljen je i Tomahawk (ne znam doduše jesu li to Iranci ili Hutiji) i dostavljen Rusima na ispitivanje.

Masovne salve su prava prijetnja, ne pojedinačni „čudesni projektil“. Ali pretpostavka „2000 Shaheda u jednoj salvi“ stoji tek teoretski; u praksi, međutim, koordinacija takve salve je izuzetno složena, komunikacija je ranjiva (EW, „cyber“, kinetički udari), a dio dronova bi otpao prije nego uđe u zonu PZO-a. Iran (za razliku od Rusije) nema industrijski dokazanu sposobnost takvog tempa u realnom ratu, nego u simulacijama.

SM-6 nije jedini sloj obrane. „Carrier Strike Group“ ima E-2D Hawkeye (ranije otkrivanje nego Shahed uopće vidi metu), EW ometanje (Shahedi su ekstremno osjetljivi), ESSM / SeaRAM / CIWS, te borbene zrakoplove (presretanje daleko od flote). SM-6 nije zamišljen za dronove — on je zadnji sloj za ozbiljne prijetnje. Trošenje SM-6 na Shahede bio bi operativni neuspjeh, ne plan.

A hutisti, MQ-9 i „pad američke moći“? Točno je da su MQ-9 ranjivi, da su ih Amerikanci izgubili više nego što vole priznati. Hutisti su pokazali da „low-tech“ i upornost mogu boljeti. Ali MQ-9 nije borbeni avion, nego ISR platforma, a gubici dronova nisu gubici nosača ili razarača. SAD je svjesno prihvatio gubitke da izbjegne eskalaciju s Iranom. To je bila politička odluka, ne vojna nemoć.

Koliko su učinkoviti AEGIS, THAAD i Patriot? Vidjelo se to ljetos s Izraelom - kad ga je Iran zasuo kršom i starudijom, te pred kraj s par hipersoničnih raketa na koje rečeni sistemi nisu ni reagovali uopšte.

Ne treba zaboraviti ni na prisustvo ruskih i kineskih vojnih brodova u blizini koji se tu nešto brčkaju izvodeći združene vojne vježbe.

Apropo Kine:
https://www.bbc.com/news/articles/c4gmnpg31xlo

200 puta!, ne 200%.

Opet točno i netočno. Iran je namjerno poslao spor, star, vidljiv krš — cilj nije bio proboj, nego testiranje i zasićenje senzora. Hipersonični udari nisu bili masovni, nego demonstrativni.

PZO nije neprobojan, ali nije ni beskoristan. On kupuje vrijeme, smanjuje štetu, te prisiljava protivnika na skupe i složene napade. To je njegova svrha.

Točno je, nadalje, da Kinezi imaju veće kapacitete za brodogradnju od „Amera“. Ali ratni brod nije trgovački brod, nosač nije tanker. Elektronika, senzori i integracija su usko grlo, ne čelik.

Zaključno, Kina ima kvantitetu, SAD ima operativno iskustvo i integraciju. To ne znači da Kina nije opasna — nego da prednost nije linearna.

[Stitch]

Nijedan američki nosač aviona nikad nije bio potopljen pa razglabati o njima kao o borbenom riziku postaje bespredmetno. Oni su most, a ne oružje - svrha im je kontrola zračnog prostora nad morem i obalom, projekcija sile bez osvajanja teritorija, pa i politički signal protivnicima. Nosači su alat za ratove niskog i srednjeg intenziteta; u Libiji, Iraku, Afganistanu itd. bili su iznimno učinkoviti. U sukobu s Rusijom ili Kinom međutim bili bi meta. Prilično skupa meta.

[Šabović Adis]

2.000 dronova je ofrljativna cifra, gle ovo:

https://www.instagram.com/reel/DQF2s3oAA9h/

16.000 s jednog laptopa. Valjda je poznata činjenica da kao zemlje BRICSA Kina Iran i Rusija sasvim solidno sarađuju kad im je to u interesu.
Zna se ko nema razvijenu dronovsku doktrinu i hipersoniku, to su oni koji nemaju ni dronove ni hipersonične rakete, a o njima govore s omalovažavanjem.

Kako se lako obaraju Shahedi/Geraniji vidi se po Ukrajini - Ukrajinci ih redovno obaraju 136,5% - 148,8% dok istovremeno kmeče o civilnim žrtvama a slike s terena izgledaju kao površina mjeseca.
Kako rade Patrioti? Pa imamo primjer od prije tri godine gdje od lansiranih dva Ukrajinci Patriotima obore svih šest. Bokser se čak i slikao pored jednog:

https://x.com/Sinnaig/status/1656744683140268033

I sve tako...

E-2D Hawkeye? Šta je on, nevidljiv? Nedodirljiv? Neoboriv? Za koga? Gdje? U Americi? Možda.
SAD ako išta nema to je iskustvo - osim u naganjanju kozojeba gdje redovno ostavljaju nedovršen posao. Integracija? Znaju se integrirat u blato pa 20 godina tražit izlaz i naravno proglasit pobjedu.
SAD ima samo uobraženost. I EPP. A Tramp je hodajući blef na dvije noge, oličenje Amerike danas. Narcisi su i inače takvi, proputuju cijeli svijet a sve što vide je ogledalo...

[Stitch]

Ti baš voliš Amere, ha?

Dobro, reci mi onda kako Rusi, koji mrcvare i maltertiraju jadne Ukrajince od 2014. godine - a još ih nisu sredili, i nikad i neće! - predstavljaju mjerilo uspjeha?

[Pastir]

2.000 dronova je ofrljativna cifra, gle ovo:

https://www.instagram.com/reel/DQF2s3oAA9h/

16.000 s jednog laptopa. Valjda je poznata činjenica da kao zemlje BRICSA Kina Iran i Rusija sasvim solidno sarađuju kad im je to u interesu.
Zna se ko nema razvijenu dronovsku doktrinu i hipersoniku, to su oni koji nemaju ni dronove ni hipersonične rakete, a o njima govore s omalovažavanjem.

Kako se lako obaraju Shahedi/Geraniji vidi se po Ukrajini - Ukrajinci ih redovno obaraju 136,5% - 148,8% dok istovremeno kmeče o civilnim žrtvama a slike s terena izgledaju kao površina mjeseca.
Kako rade Patrioti? Pa imamo primjer od prije tri godine gdje od lansiranih dva Ukrajinci Patriotima obore svih šest. Bokser se čak i slikao pored jednog:

https://x.com/Sinnaig/status/1656744683140268033

I sve tako...

E-2D Hawkeye? Šta je on, nevidljiv? Nedodirljiv? Neoboriv? Za koga? Gdje? U Americi? Možda.
SAD ako išta nema to je iskustvo - osim u naganjanju kozojeba gdje redovno ostavljaju nedovršen posao. Integracija? Znaju se integrirat u blato pa 20 godina tražit izlaz i naravno proglasit pobjedu.
SAD ima samo uobraženost. I EPP. A Tramp je hodajući blef na dvije noge, oličenje Amerike danas. Narcisi su i inače takvi, proputuju cijeli svijet a sve što vide je ogledalo...

Ovo je dosta jednostrano — zaboravljaš da bi Amerikanci u slučaju rata najprije osigurali totalnu nadmoć u zraku, kao u Kuvajtu, Libiji, Jugoslaviji... A to je nešto što Rusi u Ukrajini, usprkos prvotnom iznenađenju i silnim naporima, do sada nisu uspjeli učiniti.

Instagram nisam uspio otvoriti, ne znam zašto. Pokušat ću kasnije.