Utjecaj arapske kulture na Zapad

[Pastir]

Arapski učenjaci nisu samo prevodili, nego su često i komentirali, sistematizirali i integrirali grčke, rimske i perzijske spoznaje. Bez arapskog „kanala“ mnogi ključni tekstovi iz filozofije, medicine, matematike, astronomije i retorike ne bi preživjeli ili bi došli u fragmentima, a posredništvo arapskog svijeta omogućilo je renesansni procvat znanosti u Europi, te očuvanje kulturne memorije antičkog svijeta.

Ovo je nešto o čemu razmišljam posljednjih dana, najviše zbog strahova od nove „poplave“ arapskih izbjeglica, što je Europljanima najveća noćna mora. Možemo li malo o Arapima na Zapadu, tek da izjednačimo kulturnu i metafizičku „vagu“?

[Stitch]

Ajme... Tu ima posla za doktorat.

Što te najviše zanima? Bagdadska Kuća mudrosti (Bajt al-Hikma), koju je osnovao kalif Harun al-Rašid? Ibn Sina (Avicena), arapski filozof i liječnik koji je napisao je opsežne komentare Aristotelovih spisa i dva velika enciklopedijska djela, Knjigu iscjeljenja (Kitāb al-šifā) i Knjigu izbavljenja (Kitāb al-nağat), ali i Zakonik medicine (Canon medicinae)? Ibn Rušd (Averroes), filozof, teolog, pravnik i liječnik koji je komentarima Aristotelove filozofije utjecao i na Tomu Akvinskoga? Ili pak genijalni matematičar, astronom i geograf al-Hvarizmi, čija je Knjiga o uspostavljanju i suprotstavljanju (Kitāb al-gabr wa-al-muqābala), s latinskim prijevodom iz 12. stoljeća, znatno utjecala na razvoj algebre u Europi?

Algebra je, da spomenem i to, dobila ime po arapskoj riječi al-gabr, a po iskrivljenu obliku imena al-Hvarizmi dobili smo pojam algoritam.

[Pastir]

Sve me zanima. Pa i neka moderna negiranja.

https://www.nedjelja.ba/hr/komentari/bo ... telji/1064

Izgleda da kršćanima smeta što se Arapima pripisuju tolike zasluge.

[Pastir]

Inače, arapski kanon nije samo „prijevod Aristotela“, kako se često piše, nego cjelokupna infrastruktura znanja, s medicinom, matematikom, astronomijom, filozofijom i tehnikom, koja je tek kasnije dospjela u Europu i oblikovala renesansnu znanost i skolastiku. Bitno je reći i da su arapski učenjaci komentirali, nadograđivali i sistematizirali prijevode, pa je prijenos bio više od puke transmisije teksta.

[Stitch]

Sve me zanima. Pa i neka moderna negiranja.

https://www.nedjelja.ba/hr/komentari/bo ... telji/1064

Izgleda da kršćanima smeta što se Arapima pripisuju tolike zasluge.

Ipak, stoji tvrdnja da se i Crkva (ponajprije benediktinci, ali i drugi redovi) bavila prepisivanjem, prevođenjem, općenito prikupljanjem i čuvanjem (klasičnih) spisa, kodeksa i slične građe. Opismenjivanja Europe - što uključuje i naše krajeve - ne bi bilo bez kršćanstva (a poslije ni humanizma!). No to ne znači da transfer znanja iz arapskih kulturnih i znanstvenih centara nije bio višestruko koristan i značajan. Posrijedi je interakcija, uzajaman odnos i doprinos.

[Pastir]

Što te najviše zanima? Bagdadska Kuća mudrosti (Bajt al-Hikma), koju je osnovao kalif Harun al-Rašid? Ibn Sina (Avicena), arapski filozof i liječnik koji je napisao je opsežne komentare Aristotelovih spisa i dva velika enciklopedijska djela, Knjigu iscjeljenja (Kitāb al-šifā) i Knjigu izbavljenja (Kitāb al-nağat), ali i Zakonik medicine (Canon medicinae)? Ibn Rušd (Averroes), filozof, teolog, pravnik i liječnik koji je komentarima Aristotelove filozofije utjecao i na Tomu Akvinskoga? Ili pak genijalni matematičar, astronom i geograf al-Hvarizmi, čija je Knjiga o uspostavljanju i suprotstavljanju (Kitāb al-gabr wa-al-muqābala), s latinskim prijevodom iz 12. stoljeća, znatno utjecala na razvoj algebre u Europi?

Algebra je, da spomenem i to, dobila ime po arapskoj riječi al-gabr, a po iskrivljenu obliku imena al-Hvarizmi dobili smo pojam algoritam.

Osim onog što si naveo, tu je i razvoj astronomije (precizne tablice kretanja planeta Al-Battanija u 9. stoljeću, koje su generacijama koristili europski znanstvenici), te optika i fizika (Ibn al-Haytham, pionir eksperimentalne metode, koji je na prijelazu iz 10. u 11. stoljeće objasnio kako ljudsko oko funkcionira).

Bagdadski „Dom mudrosti“ nije bio „sveučilište“ u današnjem smislu, nego kraljevski (kalifovski) centar: velika biblioteka + prevoditeljska radionica + istraživački krug + povremeno zvjezdarnica. Uloga mu je bila uvoz, prevođenje i sinteza grčke, perzijske i indijske znanosti na arapski. Hunayn ibn Isḥāq (9. st.) i njegov krug sustavno prevode medicinu (osobito Galena), filozofiju i prirodne znanosti; često preko sirijskog kao mosta. Hunaynovi popisi i metodika prevođenja standardizirali su kvalitetu.

U umjetnosti i arhitekturi islamski svijet stvorio je geometrijski ornament, kaligrafiju i arhitektonske inovacije — kupole, minarete, složene svodove (npr. Velika džamija u Samarri, Alhambra u Granadi). Zabranjeno prikazivanje Boga potaknulo je apstraktnu umjetnost i razvoj čiste geometrije i simetrije, što je kasnije utjecalo i na Zapad.

[admin]

Tema je očišćena, a postovi koji skreću raspravu s kulture i znanosti na teologiju prebačeni su na Duhovnost i religiju.

[Pastir]

Pogledat ću što se tamo zbivalo, možda dobijem inspiraciju. U međuvremenu, indijski matematičari, eventualno i gramatičari, mogu biti sljedeća točka.

[Stitch]

Matematičari svakako. Brojke koje nazivamo arapskima, nula kao broj, pozicijski decimalni sustav... - sve je to indijsko. Al-Hvarizmi i njegovi učenici taj sustav standardiziraju, razvijaju algebru i povezuju računanje s astronomijom, geografijom, porezima, trgovinom...

Gramatičari pak poput Paninija nisu bili poznati arapskim učenjacima, on je otkriće britanskih indologa u 18. i 19. stoljeću. Smatram ga prvim strukturalistom i generativnim lingvistom, stoljećima prije Chomskoga. No Arapi jesu imali svojevrsnu konvergentnu evoluciju, neovisno o Indijcima. U osmome stoljeću u Basri i Kufi nastaje sustavna, normativna i analitička gramatika arapskoga jezika vrlo visoke razine apstrakcije. Formalizam, pravila i iznimke, dubinska struktura jezika te jezik kao sustav, ne kao skup navika zajednički su elementi iako nije bilo izravna dodira s Paninijem. To je klasičan primjer kako različite kulture suočene s istim problemom mogu doći do istog rješenja.

[Pastir]

Matematičari svakako. Brojke koje nazivamo arapskima, nula kao broj, pozicijski decimalni sustav... - sve je to indijsko. Al-Hvarizmi i njegovi učenici taj sustav standardiziraju, razvijaju algebru i povezuju računanje s astronomijom, geografijom, porezima, trgovinom...

Drugim riječima, što Indijci izmisle, to Arapi praktično primijene?

[Stitch]

U osnovi da. Sistematiziraju, primijene - i prošire, što je nama Europljanima osobito bitno.

[Pastir]

Hvala ti na dragocjenim prinosima, izvrsno mi je sve što si napisao.

Što smatraš da je još važno? Ispada da o ovoj temi znam puno manje od tebe. Što je u redu, ovdje sam i da (na)učim, ne samo da se družim.

[Stitch]

Nismo spomenuli štošta - među inim, papir. Prva je faza proizvodnje bila kineska, koja se temeljila na papiru od samljevenih, oguljenih čahura dudova svilca, a potom od vlakana bambusove trske, starih krpa i ribarskih mreža. Ta se smjesa mljela, namakala u gašenom vapnu te naposljetku rasprostirala na sito i sušila. Dobiveni se materijal još prešao, glačao bjelokošću i na kraju obrezivao. Tako je proizveden prvi papir.

S vremenom se tehnika proizvodnje usavršavala, a osim Kineza nekoliko stoljeća poslije s njom su se upoznali Korejci i Japanci. Druga, arapska faza proizvodnje papira započela je 751., i to kao posljedica sukoba Arapa i Kineza u središnjoj Aziji. Arapi su od kineskih zarobljenika doznali tajnu proizvodnje papira te su je donekle promijenili. Otvorili su radionice u Samarkandu, Bagdadu, Damasku, Kairu itd., a u sljedećim stoljećima prenijeli su papir u Europu (Sicilija, Španjolska, Francuska, Italija, Njemačka).

[Pastir]

To je bilo brzo. Što još?

Oprosti što te „guram“ — ali moglo bi se reći da te „krenula karta“.

[Stitch]

Hah, mogao bih spomenuti traženje znanja u svim oblicima, promicanje učenja i učenosti - što se u Kuranu na nekoliko mjesta izrijekom veli. Po tome se razlikuje od Biblije. No krenem li tim putem, riskiram novo skretanje u religiju, jednostavno zato što ljudi ne razumiju da je ovdje riječ o gnoseologiji, o filozofiji. Primarno je spoznavanje, a ne vjerovanje.

Pojednostavnjeno, Arape je krasila glad za informacijama, stalna potreba da istražuju. U kršćanstvu toga do isusovaca nije bilo, barem ne sustavno. Zato su pojedinci poput al-Birunija već u 10.-11. stoljeću u Europu donijeli znanstvenu metodu i koncept empirijskog istraživanja. To smatram silno važnim.

[Pastir]

Pojednostavnjeno, Arape je krasila glad za informacijama, stalna potreba da istražuju. U kršćanstvu toga do isusovaca nije bilo, barem ne sustavno. Zato su pojedinci poput al-Birunija već u 10.-11. stoljeću u Europu donijeli znanstvenu metodu i koncept empirijskog istraživanja. To smatram silno važnim.

Misliš na ovoga?

https://en.wikipedia.org/wiki/Al-Biruni

U članku se kaže: „Al-Biruni contributed to the introduction of the scientific method to medieval mechanics. He developed experimental methods to determine density, using a particular type of hydrostatic balance.“ Odnosno, da je bio posvećen poslu, pažljiv i precizan.

Razumijem o čemu govoriš i slažem se.

[Stitch]

Misliš na ovoga?

Da, ostavio je iza sebe astronomska i geografska djela, spise o filozofiji i etici itd.

[Pastir]

Pročitao sam dva-tri dobra, informativna članka pa ću ih podijeliti s vama.

How did muslims contribute to the field of science?

https://www.clrn.org/how-did-muslims-co ... f-science/

Arab Contributions to the Sciences

https://www.arabamerica.com/arab-contri ... -sciences/

Muslim Scientists: 11 Muslim Scientists Changed The World

https://explore-islam.com/12-muslim-sci ... our-world/

Tekstovi su neformalni, vjerojatno ima boljih u specijaliziranim knjigama, ali zanimale su me ilustracije, detalji, multimedija — sve ono što internet s lakoćom omogućuje i nudi.

[Stitch]

Krasno. Više ništa ne moram raditi.

[Pastir]

Nije baš tako, poveznice su tu da zaintrigiraju, zainteresiraju forumaše. Sam si rekao da toga ima puno.

[oblivion]

Hmm, Arapi ili Muslimani... to baš nije isto.
Recimo, Turci i Iranci nisu Arapi, ali su muslimani (uglavnom). A imali su značajan utjecaj i na kršćansku Europu, Turci pogotovo. I kod Arapa ima svakakvih vjera. Ali to naravno svi već znamo.
Kod ondašnjih Arapa (ili Muslimana), najfascinantniji su mi astrolabi, umjetnička remek-djela i istovremeno mehanizmi zadivljujuće preciznosti, sofisticirani višenamjenski gađeti usporedivi s modernim smartfonima, koji su se proširili i u srednjevjekovnu Europu i postali nezamjenjiva pomagala, recimo za orijentaciju pri putovanjima ili razna mjerenja. Hm, čini mi se da sam o tome već pisao ovdje, davno.

Još nisam prokljuvio kako se slikice iz arhive kelje

[Stitch]

Još nisam prokljuvio kako se slikice iz arhive kelje

Iskoristi servise poput Postimages. Kada digneš fotografiju, kopiraj direktni link i ubaci ga između početnog i završnog taga, onako kako je objašnjeno ovdje.

[Stitch]

Spomenuli smo ga govoreći o Normanima, ali ne bi bilo loše ponoviti.

Idrisi, el- (arap. Abū ‘Abdullāh Muḥammad al-Šarīf al-Idrīsī [alidri:'si:]), arapski geograf i kartograf (Ceuta, Maroko, 1100 – Palermo, 1166). Putovao po južnoj Europi, sjevernoj Africi i Maloj Aziji. Od 1145. živio i djelovao na dvoru normanskoga kralja Rutgera II. u Palermu. U razdoblju od 1125. do 1154., a po kraljevu nalogu, prikupljao topografsku građu za svoje kapitalno geografsko djelo o dotad poznatome svijetu, pod naslovom Knjiga kralja Rutgera ili Zabava za onoga tko posjećuje zemlje svijeta (Al-Kitāb al-Rūğarī ili Kitāb nuzhat al-muštāq fī iẖtirāq al-āfāq). Dovršeno 1154., uz rukopis na arapskom i latinskom jeziku, djelo sadrži kartu svijeta urezanu u srebrnu ploču (tzv. Tabula Rutgeriana). Poslije su nastale još dvije redakcije toga djela. Hrvatska se na karti spominje pod nazivom Bilad Garuasia.

Kartu, tada najprecizniju na svijetu, možete vidjeti ovdje, objavljena je u sklopu teksta Tabula Rogeriana (World History Encyclopedia).