Utjecaj arapske kulture na Zapad

[Pastir]

Arapski učenjaci nisu samo prevodili, nego su često i komentirali, sistematizirali i integrirali grčke, rimske i perzijske spoznaje. Bez arapskog „kanala“ mnogi ključni tekstovi iz filozofije, medicine, matematike, astronomije i retorike ne bi preživjeli ili bi došli u fragmentima, a posredništvo arapskog svijeta omogućilo je renesansni procvat znanosti u Europi, te očuvanje kulturne memorije antičkog svijeta.

Ovo je nešto o čemu razmišljam posljednjih dana, najviše zbog strahova od nove „poplave“ arapskih izbjeglica, što je Europljanima najveća noćna mora. Možemo li malo o Arapima na Zapadu, tek da izjednačimo kulturnu i metafizičku „vagu“?

[Stitch]

Ajme... Tu ima posla za doktorat.

Što te najviše zanima? Bagdadska Kuća mudrosti (Bajt al-Hikma), koju je osnovao kalif Harun al-Rašid? Ibn Sina (Avicena), arapski filozof i liječnik koji je napisao je opsežne komentare Aristotelovih spisa i dva velika enciklopedijska djela, Knjigu iscjeljenja (Kitāb al-šifā) i Knjigu izbavljenja (Kitāb al-nağat), ali i Zakonik medicine (Canon medicinae)? Ibn Rušd (Averroes), filozof, teolog, pravnik i liječnik koji je komentarima Aristotelove filozofije utjecao i na Tomu Akvinskoga? Ili pak genijalni matematičar, astronom i geograf al-Hvarizmi, čija je Knjiga o uspostavljanju i suprotstavljanju (Kitāb al-gabr wa-al-muqābala), s latinskim prijevodom iz 12. stoljeća, znatno utjecala na razvoj algebre u Europi?

Algebra je, da spomenem i to, dobila ime po arapskoj riječi al-gabr, a po iskrivljenu obliku imena al-Hvarizmi dobili smo pojam algoritam.

[Pastir]

Sve me zanima. Pa i neka moderna negiranja.

https://www.nedjelja.ba/hr/komentari/bo ... telji/1064

Izgleda da kršćanima smeta što se Arapima pripisuju tolike zasluge.

[Pastir]

Inače, arapski kanon nije samo „prijevod Aristotela“, kako se često piše, nego cjelokupna infrastruktura znanja, s medicinom, matematikom, astronomijom, filozofijom i tehnikom, koja je tek kasnije dospjela u Europu i oblikovala renesansnu znanost i skolastiku. Bitno je reći i da su arapski učenjaci komentirali, nadograđivali i sistematizirali prijevode, pa je prijenos bio više od puke transmisije teksta.

[Stitch]

Sve me zanima. Pa i neka moderna negiranja.

https://www.nedjelja.ba/hr/komentari/bo ... telji/1064

Izgleda da kršćanima smeta što se Arapima pripisuju tolike zasluge.

Ipak, stoji tvrdnja da se i Crkva (ponajprije benediktinci, ali i drugi redovi) bavila prepisivanjem, prevođenjem, općenito prikupljanjem i čuvanjem (klasičnih) spisa, kodeksa i slične građe. Opismenjivanja Europe - što uključuje i naše krajeve - ne bi bilo bez kršćanstva (a poslije ni humanizma!). No to ne znači da transfer znanja iz arapskih kulturnih i znanstvenih centara nije bio višestruko koristan i značajan. Posrijedi je interakcija, uzajaman odnos i doprinos.

[Pastir]

Što te najviše zanima? Bagdadska Kuća mudrosti (Bajt al-Hikma), koju je osnovao kalif Harun al-Rašid? Ibn Sina (Avicena), arapski filozof i liječnik koji je napisao je opsežne komentare Aristotelovih spisa i dva velika enciklopedijska djela, Knjigu iscjeljenja (Kitāb al-šifā) i Knjigu izbavljenja (Kitāb al-nağat), ali i Zakonik medicine (Canon medicinae)? Ibn Rušd (Averroes), filozof, teolog, pravnik i liječnik koji je komentarima Aristotelove filozofije utjecao i na Tomu Akvinskoga? Ili pak genijalni matematičar, astronom i geograf al-Hvarizmi, čija je Knjiga o uspostavljanju i suprotstavljanju (Kitāb al-gabr wa-al-muqābala), s latinskim prijevodom iz 12. stoljeća, znatno utjecala na razvoj algebre u Europi?

Algebra je, da spomenem i to, dobila ime po arapskoj riječi al-gabr, a po iskrivljenu obliku imena al-Hvarizmi dobili smo pojam algoritam.

Osim onog što si naveo, tu je i razvoj astronomije (precizne tablice kretanja planeta Al-Battanija u 9. stoljeću, koje su generacijama koristili europski znanstvenici), te optika i fizika (Ibn al-Haytham, pionir eksperimentalne metode, koji je na prijelazu iz 10. u 11. stoljeće objasnio kako ljudsko oko funkcionira).

Bagdadski „Dom mudrosti“ nije bio „sveučilište“ u današnjem smislu, nego kraljevski (kalifovski) centar: velika biblioteka + prevoditeljska radionica + istraživački krug + povremeno zvjezdarnica. Uloga mu je bila uvoz, prevođenje i sinteza grčke, perzijske i indijske znanosti na arapski. Hunayn ibn Isḥāq (9. st.) i njegov krug sustavno prevode medicinu (osobito Galena), filozofiju i prirodne znanosti; često preko sirijskog kao mosta. Hunaynovi popisi i metodika prevođenja standardizirali su kvalitetu.

U umjetnosti i arhitekturi islamski svijet stvorio je geometrijski ornament, kaligrafiju i arhitektonske inovacije — kupole, minarete, složene svodove (npr. Velika džamija u Samarri, Alhambra u Granadi). Zabranjeno prikazivanje Boga potaknulo je apstraktnu umjetnost i razvoj čiste geometrije i simetrije, što je kasnije utjecalo i na Zapad.

[admin]

Tema je očišćena, a postovi koji skreću raspravu s kulture i znanosti na teologiju prebačeni su na Duhovnost i religiju.

[Pastir]

Pogledat ću što se tamo zbivalo, možda dobijem inspiraciju. U međuvremenu, indijski matematičari, eventualno i gramatičari, mogu biti sljedeća točka.

[Stitch]

Matematičari svakako. Brojke koje nazivamo arapskima, nula kao broj, pozicijski decimalni sustav... - sve je to indijsko. Al-Hvarizmi i njegovi učenici taj sustav standardiziraju, razvijaju algebru i povezuju računanje s astronomijom, geografijom, porezima, trgovinom...

Gramatičari pak poput Paninija nisu bili poznati arapskim učenjacima, on je otkriće britanskih indologa u 18. i 19. stoljeću. Smatram ga prvim strukturalistom i generativnim lingvistom, stoljećima prije Chomskoga. No Arapi jesu imali svojevrsnu konvergentnu evoluciju, neovisno o Indijcima. U osmome stoljeću u Basri i Kufi nastaje sustavna, normativna i analitička gramatika arapskoga jezika vrlo visoke razine apstrakcije. Formalizam, pravila i iznimke, dubinska struktura jezika te jezik kao sustav, ne kao skup navika zajednički su elementi iako nije bilo izravna dodira s Paninijem. To je klasičan primjer kako različite kulture suočene s istim problemom mogu doći do istog rješenja.

[Pastir]

Matematičari svakako. Brojke koje nazivamo arapskima, nula kao broj, pozicijski decimalni sustav... - sve je to indijsko. Al-Hvarizmi i njegovi učenici taj sustav standardiziraju, razvijaju algebru i povezuju računanje s astronomijom, geografijom, porezima, trgovinom...

Drugim riječima, što Indijci izmisle, to Arapi praktično primijene?

[Stitch]

U osnovi da. Sistematiziraju, primijene - i prošire, što je nama Europljanima osobito bitno.

[Pastir]

Hvala ti na dragocjenim prinosima, izvrsno mi je sve što si napisao.

Što smatraš da je još važno? Ispada da o ovoj temi znam puno manje od tebe. Što je u redu, ovdje sam i da (na)učim, ne samo da se družim.

[Stitch]

Nismo spomenuli štošta - među inim, papir. Prva je faza proizvodnje bila kineska, koja se temeljila na papiru od samljevenih, oguljenih čahura dudova svilca, a potom od vlakana bambusove trske, starih krpa i ribarskih mreža. Ta se smjesa mljela, namakala u gašenom vapnu te naposljetku rasprostirala na sito i sušila. Dobiveni se materijal još prešao, glačao bjelokošću i na kraju obrezivao. Tako je proizveden prvi papir.

S vremenom se tehnika proizvodnje usavršavala, a osim Kineza nekoliko stoljeća poslije s njom su se upoznali Korejci i Japanci. Druga, arapska faza proizvodnje papira započela je 751., i to kao posljedica sukoba Arapa i Kineza u središnjoj Aziji. Arapi su od kineskih zarobljenika doznali tajnu proizvodnje papira te su je donekle promijenili. Otvorili su radionice u Samarkandu, Bagdadu, Damasku, Kairu itd., a u sljedećim stoljećima prenijeli su papir u Europu (Sicilija, Španjolska, Francuska, Italija, Njemačka).

[Pastir]

To je bilo brzo. Što još?

Oprosti što te „guram“ — ali moglo bi se reći da te „krenula karta“.

[Stitch]

Hah, mogao bih spomenuti traženje znanja u svim oblicima, promicanje učenja i učenosti - što se u Kuranu na nekoliko mjesta izrijekom veli. Po tome se razlikuje od Biblije. No krenem li tim putem, riskiram novo skretanje u religiju, jednostavno zato što ljudi ne razumiju da je ovdje riječ o gnoseologiji, o filozofiji. Primarno je spoznavanje, a ne vjerovanje.

Pojednostavnjeno, Arape je krasila glad za informacijama, stalna potreba da istražuju. U kršćanstvu toga do isusovaca nije bilo, barem ne sustavno. Zato su pojedinci poput al-Birunija već u 10.-11. stoljeću u Europu donijeli znanstvenu metodu i koncept empirijskog istraživanja. To smatram silno važnim.

[Pastir]

Pojednostavnjeno, Arape je krasila glad za informacijama, stalna potreba da istražuju. U kršćanstvu toga do isusovaca nije bilo, barem ne sustavno. Zato su pojedinci poput al-Birunija već u 10.-11. stoljeću u Europu donijeli znanstvenu metodu i koncept empirijskog istraživanja. To smatram silno važnim.

Misliš na ovoga?

https://en.wikipedia.org/wiki/Al-Biruni

U članku se kaže: „Al-Biruni contributed to the introduction of the scientific method to medieval mechanics. He developed experimental methods to determine density, using a particular type of hydrostatic balance.“ Odnosno, da je bio posvećen poslu, pažljiv i precizan.

Razumijem o čemu govoriš i slažem se.

[Stitch]

Misliš na ovoga?

Da, ostavio je iza sebe astronomska i geografska djela, spise o filozofiji i etici itd.

[Pastir]

Pročitao sam dva-tri dobra, informativna članka pa ću ih podijeliti s vama.

How did muslims contribute to the field of science?

https://www.clrn.org/how-did-muslims-co ... f-science/

Arab Contributions to the Sciences

https://www.arabamerica.com/arab-contri ... -sciences/

Muslim Scientists: 11 Muslim Scientists Changed The World

https://explore-islam.com/12-muslim-sci ... our-world/

Tekstovi su neformalni, vjerojatno ima boljih u specijaliziranim knjigama, ali zanimale su me ilustracije, detalji, multimedija — sve ono što internet s lakoćom omogućuje i nudi.

[Stitch]

Krasno. Više ništa ne moram raditi.

[Pastir]

Nije baš tako, poveznice su tu da zaintrigiraju, zainteresiraju forumaše. Sam si rekao da toga ima puno.