Trumpov drugi mandat već kontroverzniji od prvoga?!

[Stitch]

Svi? Bez izuzetaka?

A kako drukčije? Zakoni ne bi trebali biti, kako cinično misle neki kineski filozofi, mreža u koju se hvataju male muhe, a velike je probijaju.

[Šabović Adis]

A kako drukčije? Zakoni ne bi trebali biti, kako cinično misle neki kineski filozofi, mreža u koju se hvataju male muhe, a velike je probijaju.

I svi su sudije, i optuženici, i tužioci, i branioci, i zakonodavci, i zakonoprimci, i sve? Sivilo?
Kud su nestali privilegovani? I izuzetni? Ekscelentni?

[Stitch]

Kud su nestali privilegovani? I izuzetni? Ekscelentni?

Musk ih je strpao u raketu i poslao na Mars.

[Pastir]

Bojkot prvenstva u Trumpovoj Americi nije više samo pitanje principa, već i zdravog razuma

https://www.24sata.hr/news/bojkot-prven ... ma-1100061

Da Donald Trump nije prije mjesec dana dobio FIFA nagradu za mir iz ruku predsjednika te organizacije Giannija Infantina, nemoguće bi bilo zamisliti da će se u Trumpovoj Americi za samo pola godine održati Svjetsko prvenstvo u nogometu.

U zemlji u kojoj maskirani agenti ubijaju nevine ljude po cesti (nakon ubijene žene u Minneapolisu ustrijelili su i dvoje ljudi u Portlandu), u zemlji u kojoj ti isti agenti hvataju ljude po ulicama i trpaju ih u logore, u zemlji čiji vojnici otimaju predsjednike stranih država i njihove supruge u njihovim domovima i čiji predsjednik prijeti vojnom intervencijom na Grenlandu, nakon što je praktički preuzeo kontrolu nad Venezuelom. I otvoreno prijeti Kanadi i Meksiku, suorganizatorima tog istog prvenstva.

Što kažete, treba li bojkotirati SP u nogometu? Ako mislite da da, uključuje li to i prijenose na televiziji?

[Stitch]

Dosljednost podrazumijeva i bojkotiranje televizijskih prijenosa. Samo, nitko ovdje nije toliko principijelan.

[Stitch]

Kad već govorimo o razlozima za bojkot...

Shootings in Minneapolis and Portland spur protests over federal enforcement operations

What We Know About the People Shot by Federal Agents in Minneapolis and Portland

Frictions over investigations emerge after ICE agent fatally shoots Minneapolis woman

[Pastir]

Samo jedna rečenica: ICE je paravojska.

https://en.wikipedia.org/wiki/United_St ... nforcement

[Stitch]

ICE/DHS djeluje u civilu, bez lokalne policije, bez jasne identifikacije i bez lokalne političke kontrole. Ako pogledaš gdje se događaju incidenti i velike ICE/DHS-ove operacije (Minneapolis, Portland, Chicago, New York, Los Angeles, San Francisco itd.), to su redom urbane sredine, demokratski glasači, sanctuary cities odnosno gradovi koji ne surađuju aktivno s ICE-om... Ne vidiš ruralni Teksas, Montanu, Dakotu, Wyoming; evangelikalne, republikanske baze. To znači da problem nije ilegalna imigracija kao takva nego politički neposluh tzv. plavih gradova, koji su pokazali da mogu živjeti s migrantima, amortizirati socijalni pritisak i zadržati političku autonomiju - a to je egzistencijalni izazov federalnoj desnici.

ICE-ov modus operandi stvara dojam okupacijske sile, ne policije. U plavim gradovima to budi povijesne traume, podsjeća na autoritarne režime i delegitimira saveznu vlast.

[Pastir]

ICE/DHS djeluje u civilu, bez lokalne policije, bez jasne identifikacije i bez lokalne političke kontrole.

Na to sam i mislio kad sam pisao komentar.

[Stitch]

Trump zaprijetio svim zemljama koje su protiv otimanja Grenlanda

"Mogao bih uvesti carine zemljama ako ne budu išle uz Grenland, jer nam je Grenland potreban zbog nacionalne sigurnosti", rekao je Trump na okruglom stolu o zdravstvu u ruralnim područjima u Bijeloj kući.

Zbog nacionalne sigurnosti? Kao, ne zanimaju ga nove pomorske rute i, posebice, pristup kritičnim sirovinama.

Grenland ima značajne rezerve rijetkih elemenata (procjene govore o oko 1,5 milijuna tona takvih rudâ, što je među najvećim poznatim depozitima na svijetu), a oni su ključni za modernu tehnologiju. Električni motori i baterije, vojna oprema (radari, hipersonični sustavi), industrijska elektronika i obnovljivi izvori energije itd. ne postoje bez njih. Kina trenutačno kontrolira 70 posto rudarenja i oko 90 posto prerade tih metala, za razliku od SAD-a, što znači da se kontrola globalnih zaliha i prerade rijetkih metala pretvorila u temelj tehnološke i vojno-industrijske moći.

[Šabović Adis]

Bolje da Grenland oslobodi Doni nego da Vlado dođe da ga oslobađa.

[Pastir]

Istina.

[Stitch]

Ovo su tri opcije Europe za obranu Grenlanda

© 2025. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.

"Nije lako razmišljati o rješenjima kada se svako jutro budite uz nove prijetnje." Tako je, prilično suzdržano, 14. siječnja situaciju opisao Lars Løkke Rasmussen, danski ministar vanjskih poslova, nakon što su on i grenlandska kolegica u Washingtonu održali napet sastanak s Marcom Rubiom, američkim državnim tajnikom, i J. D. Vanceom, potpredsjednikom SAD-a.
Otkako je Amerika 3. siječnja izvela "tajnu evakuaciju" Nicolása Madura, venezuelanskog diktatora, predsjednik Donald Trump ponovno je oživio svoj interes za, kako je to Rasmussen nazvao, "osvajanje" Grenlanda. Sve osim toga da otok bude "u rukama Sjedinjenih Država" bilo bi "neprihvatljivo", napisao je Trump na društvenim mrežama uoči sastanka. U suprotnom bi, smatra, Grenland pao u ralje Rusije ili Kine.
Dvije strane su se, riječima Rasmussena, "složile da se ne slažu". Nije dao nikakav znak da bi njegova vlada mogla popustiti po pitanju statusa Grenlanda, samoupravnog teritorija koji je dio Danske. No iako se čini da se kriza može izbjeći, Trumpovo zadiranje u suverenitet saveznice u NATO-u izazvalo je uzbunu u europskim prijestolnicama. Njegove je namjere teško dokučiti. Želi li Amerika razdvojiti Grenlanđane od Danaca, otkupiti lojalnost stanovnika otoka ili uistinu izvršiti invaziju? Europski političari užurbano traže odgovor, a njihove se strategije svode na tri pristupa: smirivanje napetosti, pokazivanje zuba Trumpu i odvraćanje pozornosti s Grenlanda.

Ublažiti Trumpove brige
Zasad je europskim saveznicima prioritet ublažiti Trumpove brige oko sigurnosti Grenlanda i pokazati da se one mogu riješiti unutar postojećeg pravnog i institucionalnog okvira. Rasmussen je najavio osnivanje radne skupine koja bi se bavila pitanjima sigurnosti na Arktiku, dok su Velika Britanija i Njemačka, u sklopu NATO-a, predložile uspostavu pomorske nadzorne misije imena "Arctic Sentry". "U onome što Trump govori uvijek ima barem malo istine", primijetio je Rasmussen.
No ta teza ne vrijedi kada je riječ o Grenlandu. Prema uvjetima sporazuma potpisanog s Danskom 1951. godine, Sjedinjene Države u praksi mogu stacionirati koliko god žele vojnika na otoku, no nakon kraja hladnog rata Amerika je znatno smanjila nekada značajnu vojnu prisutnost. Danas na Grenlandu imaju manje od 200 vojnika koji su smješteni u jednoj bazi na sjeverozapadu otoka, a koja se koristi za svemirski nadzor i radarsku kontrolu. Grenland se usto nalazi i pod sigurnosnim kišobranom NATO-a.
Argumenti o široj sigurnosnoj ugrozi također djeluju nategnuto. "Zapravo ne postoji ozbiljan sigurnosni argument za NATO-ovu misiju u grenlandskim vodama", kaže Andreas Østhagen, stručnjak za Arktik s Instituta Fridtjof Nansen u Oslu. Malo je dokaza koji bi poduprli Trumpovu tvrdnju da su mora oko otoka "prepuna ruskih i kineskih brodova", a Danska je u velikoj mjeri već odbila kineske ponude za ulaganja u Grenland. Stručnjaci upozoravaju da su goruća arktička pitanja negdje drugdje (primjerice na Aljasci). Što se tiče rijetkih zemnih metala i drugih minerala koje Trump priželjkuje, njihova ekstrakcija zasad se čini preskupom opcijom. Američkim kompanijama za dobivanje rudarskih koncesija ne bi bio potreban prijenos suvereniteta, no malo ih je dosad pokazalo bilo kakav interes.
Ti argumenti američkom predsjedniku ne znače puno. Stoga vrijedi ozbiljno shvatiti njegove riječi kada kaže da je "vlasništvo iznimno važno". Osiguravanje kontrole nad Grenlandom dio je njegove "opsesije ostavljanja nasljeđa", kaže jedan bivši američki diplomat. To znači da Europa mora razmotriti i drugu opciju: kako Trumpa natjerati da odustane od pokušaja preuzimanja Grenlanda. U Bruxellesu, ali i na drugim mjestima, već se čuju priče o mogućem suspendiranju dijelova nedavnog trgovinskog sporazuma Europske unije sa Sjedinjenim Državama ili o pritisku na američke tehnološke kompanije. Radikalnije ideje uključuju zatvaranje američkih vojnih baza u Europi ili rasprodaju europskih udjela u američkim državnim obveznicama.
No za takve prijedloge bit će teško osigurati političku većinu, upozorava Jeremy Shapiro, direktor istraživanja u Europskom vijeću za vanjske odnose sa sjedištem u Washingtonu. Osim toga, većina opisanih mjera više bi predstavljala odmazdu nego stvarno odvraćanje. Umjesto toga, sugerira Shapiro, Europa bi trebala razmotriti poteze koji bi promijenili način na koji se odluke donose u Bijeloj kući. To bi moglo uključivati rotaciju europskih vojnih snaga na Grenlandu, unaprijed najavljene sankcije američkim kompanijama koje bi eksploatirale grenlandske mineralne resurse bez pristanka lokalnog stanovništva, kao i lobiranje kod republikanskih političara sklonih Europi.

Važna simbolika
Kako je sastanak u Washingtonu započeo, tako je Danska objavila da povećava svoju pomorsku, zračnu i kopnenu prisutnost na Grenlandu. Saveznici, uključujući Francusku, Njemačku i Švedsku, poručili su da će dati svoj doprinos. Simbolika je snažna. No imaju li Europljani volje ići korak dalje i eskalirati situaciju? Emmanuel Macron, francuski predsjednik, među onima je koji zagovaraju čvršći pristup. Dana 14. siječnja rekao je svojoj vladi da Trump riskira "kaskadu dosad neviđenih posljedica". Mette Frederiksen, danska premijerka, koja je nekoć zagovarala oprez, sada upozorava da bi napad na Grenland uništio NATO. Robert Habeck, bivši njemački vicekancelar, danas zaposlen u Danskom institutu za međunarodne studije, smatra da bi američki potezi mogli ohrabriti Rusiju da počne "grickati" sjever Europe.
Antagoniziranje Bijele kuće nosi rizik da Amerikanci iznevjere obećanja Europi i ne daju sigurnosna jamstva Ukrajini nakon eventualnog prekida vatre. Zasad većina europskih političara djeluje nesklona zaoštravanju odnosa. "Problemi koje imamo mogu se riješiti tako da Grenland ostane dio Danske, sve u okviru postojećih ugovora", kaže Jürgen Hardt, glasnogovornik za vanjsku politiku vladajućih njemačkih Kršćanskih demokrata. "Siguran sam da će taj argument uvjeriti predsjednika Trumpa."
Ako se to ne dogodi, posljednja nada jest da Trump da svojom voljom odustane od Grenlanda. Prikriveni pokušaj preuzimanja, primjerice poticanje grenlandske neovisnosti kao koraka prema sporazumu o pridruživanju Sjedinjenim Državama ili čak aneksiji, zahtijevao bi pažljivo planiranje i dugoročnu, dosljednu provedbu. To nisu Trumpove jače strane. Vojno preuzimanje bilo bi jednostavnije, ali bi ozbiljno stavilo na kušnju lojalnost dobrog dijela oružanih snaga, vlade i Kongresa. Tek četiri posto američkih birača podupire uporabu sile kako bi se došlo do Grenlanda.
Trump već ima mnogo toga na stolu, od izbora na sredini mandata u studenome do problema s Iranom, a sklon je tražiti brze pobjede. Kada splasne euforija zbog Venezuele, mogao bi pronaći neku novu zanimaciju. Možda su njegove priče o aneksiji tek sredstvo pritiska na Dance kako bi pristali na dogovor. Tome se barem nadaju Europljani.

[Šabović Adis]

[Stitch]

[Stitch]

Varijacija na temu...

[Pastir]

„Ilustrirali“ ste temu. Nemam ništa protiv.

[Stitch]

Evo još malo... Genijalna naslovnica slovenskoga časopisa Objektiv.



https://x.com/neolatyno/status/2009241899824287802

[Šabović Adis]

Sankcije Sloveniji, garant.

[Šabović Adis]

Ako je ne pobrka sa Slovačkom. Ili Slavonijom.

[Pastir]

Ako je ne pobrka sa Slovačkom. Ili Slavonijom.

To je sasvim izgledno. Čovjek se slika s pingvinima, a ne zna da pingvini ne žive na Grenlandu.

https://www.msn.com/en-in/news/world/gr ... r-AA1UTg4x

[Stitch]

To je gaf Bijele kuće. Izgleda da tamo nitko nije gledao dokumentarce snimljene na Južnome polu.

[Šabović Adis]

To je gaf Bijele kuće. Izgleda da tamo nitko nije gledao dokumentarce snimljene na Južnome polu.

Aj bogati...Južni pol, Sjeverni pol - šta to ima veze? Pol je pol.

To je sasvim izgledno. Čovjek se slika s pingvinima, a ne zna da pingvini ne žive na Grenlandu.

https://www.msn.com/en-in/news/world/gr ... r-AA1UTg4x

Koji je ono brkao Baltik s Balkanom?

[Stitch]

Post festum...

[Pastir]

Koji je ono brkao Baltik s Balkanom?

Ne znam, zaista.