Što ako bi Hrvatska izašla iz EU i NATO-a?

[Šabović Adis]

Izdvojeno iz teme Trumpov drugi mandat već kontroverzniji od prvoga?! u posebnu raspravu.

Problem takve strategije jest u tome što Hrvatsku može učiniti izoliranom unutar saveza čiji je dio. NATO i EU funkcioniraju na temelju uzajamnog povjerenja i solidarnosti, a zemlja koja prečesto iskazuje skepsu riskira da izgubi političku težinu kad njoj zatreba podrška. Ironija je u tome da je Hrvatska u vlastitom ratu devedesetih godina vapila za istom onom pomoći Zapada koju Milanović sada dovodi u pitanje u ukrajinskom slučaju. To je prvo.

Drugo, nisam primijetio da je Milanović tako oštar i odlučan na sastancima. Pred novinarima sigurno jest, ali meni je to samo maska za mase.



Istupanjem iz savezâ, možda?

Šta onda?
Znači li to izolaciju tj. zatvor ili znači slobodu? Gubitak suvereniteta ili sticanje istog?

[Stitch]

Hah, nisam primijetio da se Velika Britanija dugo veselila nakon Brexita.

Znači daleko veći ekonomski, politički i sigurnosni rizik. To u svakom slučaju, a za podrobniji uvid potrebna je temeljita analiza svih aspekata.

[Šabović Adis]

Znam. Ne bih išao dublje da te ne uvrijedim pa ću stoga priču okrenuti na BiH.

Imamo NATO bazu tu u Butmiru, u Sarajevu. NATO je, naravno, garant sigurnosti, suvereniteta, prosperiteta i neovisnosti BiH. Pored OS BiH i Policije, jel. Pitam se kako je jedna Kina uzmogla biti suverena i neovisna država kad nema nijedne NATO baze na svojoj teritoriji. I kome oni glume suverenost? Fejk država.
Nama stalno nešto crtaju neke mape puta ka EU i NATO a ja ne mogu da se ne upitam koliko glup moraš biti da ti neko nešto crta.

[Pastir]

Šta onda?
Znači li to izolaciju tj. zatvor ili znači slobodu? Gubitak suvereniteta ili sticanje istog?

Bila bi to katastrofa. Bez NATO-a Hrvatska bi morala sama održavati vojne kapacitete. Trenutno, sigurnosni kišobran temeljen na članku 5. (napad na jednu članicu je napad na sve) praktički jamči da nitko neće ni pomisliti na agresiju. Sama bi trebala financirati puno veću vojsku (barem 3-4 posto BDP-a umjesto sadašnjih 2 posto) i modernizaciju sustava protuzračne obrane, ratnog zrakoplovstva, obalne straže itd. To bi bilo ogromno financijsko opterećenje.

A bez EU-a Hrvatska bi izgubila slobodan pristup tržištu od pola milijarde ljudi. Carine, kompliciran izvoz i manji priljev investicija brzo bi se osjetili. EU fondovi (više milijardi eura godišnje) prestali bi dolaziti — autoceste, infrastruktura, digitalizacija, poljoprivreda i obnovljivi izvori energije izgubili bi glavnog financijera.

[Šabović Adis]

Bila bi to katastrofa. Bez NATO-a Hrvatska bi morala sama održavati vojne kapacitete. Trenutno, sigurnosni kišobran temeljen na članku 5. (napad na jednu članicu je napad na sve) praktički jamči da nitko neće ni pomisliti na agresiju. Sama bi trebala financirati puno veću vojsku (barem 3-4 posto BDP-a umjesto sadašnjih 2 posto) i modernizaciju sustava protuzračne obrane, ratnog zrakoplovstva, obalne straže itd. To bi bilo ogromno financijsko opterećenje.

A bez EU-a Hrvatska bi izgubila slobodan pristup tržištu od pola milijarde ljudi. Carine, kompliciran izvoz i manji priljev investicija brzo bi se osjetili. EU fondovi (više milijardi eura godišnje) prestali bi dolaziti — autoceste, infrastruktura, digitalizacija, poljoprivreda i obnovljivi izvori energije izgubili bi glavnog financijera.

Ako se vojni savez sastoji od, individalno, slabih članica, može li savez biti išta drugo nego slab?

Drugim riječima, je li RH ulaskom u NATO popravila ili pokvarila prosjek NATO?

[Pastir]

Ako se vojni savez sastoji od, individalno, slabih članica, može li savez biti išta drugo nego slab?

Savez je osnovan upravo zato da puno malih i slabih članica tvori jednu veliku i jaku. Ne shvaćam tvoju logiku.

[Šabović Adis]

Savez je osnovan upravo zato da puno malih i slabih članica tvori jednu veliku i jaku. Ne shvaćam tvoju logiku.

Ja, opet, ovo ne shvatam.
Logično mi je da puno velikih i jakih tvori jednu veću i jaču tvorevinu.

[Stitch]

Bila bi to katastrofa. Bez NATO-a Hrvatska bi morala sama održavati vojne kapacitete. Trenutno, sigurnosni kišobran temeljen na članku 5. (napad na jednu članicu je napad na sve) praktički jamči da nitko neće ni pomisliti na agresiju. Sama bi trebala financirati puno veću vojsku (barem 3-4 posto BDP-a umjesto sadašnjih 2 posto) i modernizaciju sustava protuzračne obrane, ratnog zrakoplovstva, obalne straže itd. To bi bilo ogromno financijsko opterećenje.

A bez EU-a Hrvatska bi izgubila slobodan pristup tržištu od pola milijarde ljudi. Carine, kompliciran izvoz i manji priljev investicija brzo bi se osjetili. EU fondovi (više milijardi eura godišnje) prestali bi dolaziti — autoceste, infrastruktura, digitalizacija, poljoprivreda i obnovljivi izvori energije izgubili bi glavnog financijera.

Ne samo to. Kuna bi postala krhka (da nije uveden euro) ili bi Hrvatska imala slabiji utjecaj na monetarnu politiku i tečaj. Strane agencije srušile bi joj kreditni rejting. K tomu, mala država izvan NATO-a i EU postaje tampon-zona umjesto partnera. Umjesto da sjedi za stolom, servirana je kao poslastica na jelovniku, ovisna o volji većih igrača iz Bruxellesa, Washingtona, Moskve ili Pekinga. Hrvatska bi brzo postala podložna tzv. mekim pritiscima (energetska ovisnost, krediti s uvjetima, izraženi utjecaji na vanjsku politiku itd.).

Velika Britanija, ističem još jednom Brexit, ogromna je ekonomija s vlastitom valutom, vojskom, nuklearnim oružjem i globalnim dosegom - pa je svejedno osjetila šok nakon izlaska iz EU. Hrvatska je mala, otvorena ekonomija. Efekt bi bio mnogo dramatičniji - val iseljavanja, pad investicija i politička nesigurnost bili bi praktički nepodnošljivi.

[Stitch]

Ja, opet, ovo ne shvatam.
Logično mi je da puno velikih i jakih tvori jednu veću i jaču tvorevinu.

Nikad nisi čuo onu priču o snopu grančica nasuprot jednoj - krhkoj i tankoj?

[Pastir]

Ja, opet, ovo ne shvatam.
Logično mi je da puno velikih i jakih tvori jednu veću i jaču tvorevinu.

Kupi kutiju šibica pa gumicom sveži npr. 20 komada. Možeš li ih prelomiti?

[Šabović Adis]

Nikad nisi čuo onu priču o snopu grančica nasuprot jednoj - krhkoj i tankoj?

Čuo sam. Ne volim je nimalo.
Odgovorno tvrdim da je jedna grana jača i otpornija nego snop istog prečnika.

Kupi kutiju šibica pa gumicom sveži npr. 20 komada. Možeš li ih prelomiti?

Golim rukama? Teško.

[Pastir]

Golim rukama? Teško.

Eto vidiš!

[Šabović Adis]

Eto vidiš!

Vidim.

[Stitch]

Šabo nas zajebava. Bolje da popijemo štogod nego da gubimo vrijeme.

[Šabović Adis]

Stiče, jel ti se ono za snop omaklo il me namjerno zezaš?

[Stitch]

Misliš, kao aluzija na fašizam? Ne, snop je ovdje miroljubiva metafora.

[Šabović Adis]

Aha, ok onda.

[Stitch]

Ne samo to. Kuna bi postala krhka (da nije uveden euro) ili bi Hrvatska imala slabiji utjecaj na monetarnu politiku i tečaj. Strane agencije srušile bi joj kreditni rejting. K tomu, mala država izvan NATO-a i EU postaje tampon-zona umjesto partnera. Umjesto da sjedi za stolom, servirana je kao poslastica na jelovniku, ovisna o volji većih igrača iz Bruxellesa, Washingtona, Moskve ili Pekinga. Hrvatska bi brzo postala podložna tzv. mekim pritiscima (energetska ovisnost, krediti s uvjetima, izraženi utjecaji na vanjsku politiku itd.).

Velika Britanija, ističem još jednom Brexit, ogromna je ekonomija s vlastitom valutom, vojskom, nuklearnim oružjem i globalnim dosegom - pa je svejedno osjetila šok nakon izlaska iz EU. Hrvatska je mala, otvorena ekonomija. Efekt bi bio mnogo dramatičniji - val iseljavanja, pad investicija i politička nesigurnost bili bi praktički nepodnošljivi.

Zaključak bi mogao biti ovakav: Hrvatska bez NATO-a i EU bila bi znatno ranjivija, siromašnija i politički usamljenija. Morala bi birati između potpune neutralnosti (koju je teško održati bez ogromne vojne sile) i vezivanja uz neku drugu sferu utjecaja, što bi otvorilo prostor i Rusiji i Kini. A to je, ako mene pitate, mnogo lošija pozicija.

[Pastir]

Tu su još razne migracije — radnika, studenata i đaka, pacijenata (navodno Talijani masovno pohode Hrvatsku zbog jeftinijih stomatoloških usluga). Sve bi bilo daleko teže da nismo u Eurozoni. Imamo zajedničku valutu i „meke“ granice, što je sigurno plus.

[Šabović Adis]

Velite RH zapravo nije kadra biti neovisna i suverena država, svoja na svome? Ima samo izbor biti trabant ovoga ili onoga?

[Pastir]

Velite RH zapravo nije kadra biti neovisna i suverena država, svoja na svome?

Kadra je, nije to u pitanju. Stvar je u tome želi li biti puno siromašnija nego što je sada.

[Šabović Adis]

Zar to ne ide ruku pod ruku, ovisnost i siromaštvo? RH je zapravo papiga u zlatnom kavezu, šta?

Da se razumijemo, BiH niti je neovisna niti nesiromašna, nemoj mislit da te nešto zezam.

[Stitch]

Zar to ne ide ruku pod ruku, ovisnost i siromaštvo? RH je zapravo papiga u zlatnom kavezu, šta?

Ništa tebi, vidim, nije jasno. Okej, zamislimo tu situaciju. Istupili smo iz EU i NATO-a. Najprije počinju financijske trzavice - pad kreditnoga rejtinga, rast kamata na državni dug; investitori zahtijevaju veći prinos. Tečaj i monetarna politika postaju krajnje osjetljivi (da nije eura - nagli pritisak na valutu; s eurom - potreba za pravnim rješenjem deeuroizacije ekonomije, koja je de facto euroizirana). Dio investicija stavljen je na čekanje; multinacionalne kompanije preispituju lokacije (logistiku, proizvodnju, shared-service centre). To smo odmah vidjeli u Velikoj Britaniji.

U proračunu nastaje rupa u prihodima i rashodima jer nestaju EU fondovi (kohezija, poljoprivreda, oporavak). Vlada mora rezati troškove ili brzo dizati skup(lj)e kredite. Na granicama nastaje regulatorni šok - povratak carina i certifikacijskih procedura s EU; izvoznici kasne s isporukama, troškovi rastu.

Što se sigurnosti tiče, u NATO-u više nismo - nema članka 5. Potrebni su hitni bilateralni sporazumi o obrani i suradnji (SAD, Italija, Francuska, Njemačka). Bez njih je perceptivno povećan rizik. U obrani proračun mora skočiti na 3-4 posto BDP-a da se nadomjeste NATO-vi sigurnosni mehanizmi (PZO slojevi, ratno zrakoplovstvo, obalna straža, kibersigurnosni dio...). A to je tek početak. Što vrijeme više odmiče, više pada i izvoz u EU (koji je sada skuplji, sporiji i neizvjesniji). Turizam se drži, ali dio zračnih ruta i osiguravatelja diže cijene zbog geopolitičkog rizika. Država mora u kratkom roku preuzeti desetke funkcijâ i standardâ koje je dosad uvozila iz EU (sustavi nadzora hrane, normizacija, financijska regulacija, digitalne norme), a tu su i nove migracije - povećana nesigurnost i troškovi potiču odlazak visokoobrazovanih, osobito u IT-u i zdravstvu.

Za najviše tri godine bit ćemo iza Srbije, koja nema ni turističke ni prometne, a ni gospodarske potencijale kao Hrvatska. Bistrije?

[Šabović Adis]

Ništa tebi, vidim, nije jasno. Okej, zamislimo tu situaciju. Istupili smo iz EU i NATO-a. Najprije počinju financijske trzavice - pad kreditnoga rejtinga, rast kamata na državni dug; investitori zahtijevaju veći prinos. Tečaj i monetarna politika postaju krajnje osjetljivi (da nije eura - nagli pritisak na valutu; s eurom - potreba za pravnim rješenjem deeuroizacije ekonomije, koja je de facto euroizirana). Dio investicija stavljen je na čekanje; multinacionalne kompanije preispituju lokacije (logistiku, proizvodnju, shared-service centre). To smo odmah vidjeli u Velikoj Britaniji.

U proračunu nastaje rupa u prihodima i rashodima jer nestaju EU fondovi (kohezija, poljoprivreda, oporavak). Vlada mora rezati troškove ili brzo dizati skup(lj)e kredite. Na granicama nastaje regulatorni šok - povratak carina i certifikacijskih procedura s EU; izvoznici kasne s isporukama, troškovi rastu.

Što se sigurnosti tiče, u NATO-u više nismo - nema članka 5. Potrebni su hitni bilateralni sporazumi o obrani i suradnji (SAD, Italija, Francuska, Njemačka). Bez njih je perceptivno povećan rizik. U obrani proračun mora skočiti na 3-4 posto BDP-a da se nadomjeste NATO-vi sigurnosni mehanizmi (PZO slojevi, ratno zrakoplovstvo, obalna straža, kibersigurnosni dio...). A to je tek početak. Što vrijeme više odmiče, više pada i izvoz u EU (koji je sada skuplji, sporiji i neizvjesniji). Turizam se drži, ali dio zračnih ruta i osiguravatelja diže cijene zbog geopolitičkog rizika. Država mora u kratkom roku preuzeti desetke funkcijâ i standardâ koje je dosad uvozila iz EU (sustavi nadzora hrane, normizacija, financijska regulacija, digitalne norme), a tu su i nove migracije - povećana nesigurnost i troškovi potiču odlazak visokoobrazovanih, osobito u IT-u i zdravstvu.

Za najviše tri godine bit ćemo iza Srbije, koja nema ni turističke ni prometne, a ni gospodarske potencijale kao Hrvatska. Bistrije?

A neam pojma, fakat mi je teško shvatiti kako država koja je neovisna i samoodrživa unutar EU odjednom nije neovisna i samoodrživa van EU.

A ovo za NATO - mislio sam da NATO u svoj sastav prima isključivo suverene države, potpuno sposobne da same brane svoj suvernitet. To ima značiti i vlastitu vojnu doktrinu i vlastiti kalibar i vlastitu haubicu i vlastiti tenk i vlastiti avion i vlastitu raketu i vlastiti satelit itd. itd. Od kakve koristi je ATACMS ako za pucanje moraš dozvolu tražiti iz Vašingtona? Koristiti njegov ISR? Šta ako se Jenkiju sprdne da ugasi GPS totalno? Ili Baćuška njegov GLONAS? Šta će mi Iskander kad ne mogu njime pucati za vlastite potrebe? Kamo mi vlastiti operativni sistem, programski jezik, hardver? To suverenitet i neovisnost?
WTF?

[Stitch]

A neam pojma, fakat mi je teško shvatiti kako država koja je neovisna i samoodrživa unutar EU odjednom nije neovisna i samoodrživa van EU.

To nitko nije rekao. Riječ je jednostavno o tome da se priznaju prednosti i mane. EU Hrvatskoj daje tržišni pristup, fondove, pravnu i regulatornu stabilnost, investicijsku reputaciju... NATO joj pak daje sigurnosne garancije koje mala država ne može kupiti sama ni s četiri posto BDP-a za obranu. Izlazak iz oba okvira pretvara Hrvatsku u objekt provedbe tuđih pravila umjesto da bude sudionik kreiranja pravila. Može se preživjeti, ali uz trajno niži standard i veću nesigurnost.

Vratimo li se na usporedbu sa susjedima, Hrvatska je duboko euroizirana - izlazak iz EU (ili Eurozone) stvorio bi monetarnu zbrku. Srbija vodi vlastitu monetarnu politiku i naviknuta je na veći tečajni rizik. Hrvatska bi, za razliku od Srbije, osjećala jači efekt na turizam (aviolinije, osiguranja, reputacijski rizik), a kako je sada percipirana kao dio Zapada (NATO + EU), izlaskom bi skliznula prema sivoj zoni; to znači više kamata i manje dugoročnih investicija.