Solarni paneli za opskrbu 50.000 kućanstava

[Stitch]

Na površini od 150 hektara, uz postojeću vjetroelektranu nedaleko od Benkovca, HEP gradi sunčanu elektranu Korlat sa 157.066 panela. Bit će to najveća sunčana elektrana u zemlji, koja će godišnje proizvoditi 165 milijuna kilovatsati električne energije - dovoljno za opskrbu cijelog Varaždina ili tri Poreča, piše Večernji list.

– U ovom trenutku na mreži imamo deset neintegriranih sunčanih elektrana, a sedam u gradnji. Dodatnih je osam projekata u visokom stupnju razvoja, među kojima i sunčana elektrana Sukošan snage 45 megavata. U Zadarskoj županiji razmatramo mogućnost gradnje obnovljivih izvora energije ukupne snage veće od 500 megavata i procijenjene vrijednosti ulaganja od oko 420 milijuna eura. Gradnja obnovljivih izvora i jačanje mreže u fokusu su naših investicijskih planova, koji samo u ovoj godini iznose rekordnih više od 830 milijuna eura. Značajan dio odnosi se na projekt Modernizacija hrvatske distribucijske elektroenergetske mreže vrijedan 286 milijuna eura, koji se financira sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti – kazao je Vice Oršulić, predsjednik Uprave HEP-a. Samo na području Elektre Zadar ulaganja u distribucijsku mrežu u ovoj godini iznose više od 16 milijuna eura, poručuju iz HEP-a.
– Među njima se ističu projekti novih trafostanica Poličnik, gdje je nedavno završena gradnja objekta, te Zadar Istok, gdje su u tijeku radovi na kabelskom raspletu iz trafostanice. U tijeku je i priprema gradnje iznimno važne trafostanice Zadar zapad. Na zadarskom području provodi se i dio projekta zamjene postojećih i polaganja novih podmorskih kabela za sigurnu opskrbu jadranskih otoka, na 11 dionica ukupne duljine više od 20 kilometara. Projektom je obuhvaćeno i nekoliko otoka u zadarskom akvatoriju, za koje će se kabeli položiti do kraja godine, a to su Vrgada, Dugi otok, Silba i Ugljan – svoje planove otkrivaju u HEP-u.

To je dobra vijest, zar ne? Napokon više ulažemo u tzv. čistu energiju, a jačamo i energetsku neovisnost.

[drug mile]

To je dobra vijest, zar ne? Napokon više ulažemo u tzv. čistu energiju, a jačamo i energetsku neovisnost.

Da, i sada će struja biti sve jeftinija, dok cijena ne padne na nulu

U toj green-washing mantri, meni nedostaju informacije poput trošimo li zaista manje fosilnih goriva otkako smo krenuli krovove i livade prekrivati panelima? Kako recimo znamo da se sva ta snaga zaista i troši na nešto korisno?

Govorim iz vlastitog iskustva. Imam off-grid elektranu na krovu vikendice, dakle struja može doći jedino iz panela. I zimi, kada je malo struje, pazimo na potrošnju da ne iscrpimo baterije. Ljeti, kada je viška energije, 90% vremena paneli ne rade ništa korisno. Ne možeš potrošiti toliko struje koliko bi teoretski mogli proizvesti.

Za mene su jedini pravi solarni paneli - šume. Šuma vrlo učinkovito upija sunčevu energiju i pretvara u neku biološku, tj. kemijsku, energiju ogrijevnog drveta. I pri tom ima nepojmljive pozitivne ekološke utjecaje. Hrvatska za sad još dobro stoji po pitanju šumskog fonda, ali taj fond se konstantno smanjuje. Gradnja solarnih elektrana je samo mazanje očiju, sami sebe zavaravamo kako idemo prema nekoj održivijoj budućnosti. Zapravo idemo u suprotnom smjeru.

[Stitch]

Da, i sada će struja biti sve jeftinija, dok cijena ne padne na nulu

Neće cijena pasti na nulu, ali struja ipak može biti daleko jeftinija, kao npr. u Norveškoj.

U toj green-washing mantri, meni nedostaju informacije poput trošimo li zaista manje fosilnih goriva otkako smo krenuli krovove i livade prekrivati panelima? Kako recimo znamo da se sva ta snaga zaista i troši na nešto korisno?

Pretpostavljam da udio obnovljivih izvora energije još nije velik, da nam je težište i dalje na hidroelektranama, termoelektranama i NE Krško. Preciznije, znam kakvo je stanje bilo prošle godine, kada je u HEP-u udio OIE bio osam posto, dočim je na hidroelektrane otpadalo 30 posto, na termoelektrane 18 posto, na NE Krško 13 posto, a na uvoz 31 posto. Teško da se išta značajnije promijenilo.

Gradnja solarnih elektrana je samo mazanje očiju, sami sebe zavaravamo kako idemo prema nekoj održivijoj budućnosti. Zapravo idemo u suprotnom smjeru.

A alternativa je...? Što konkretno predlažeš?

[drug mile]

A alternativa je...? Što konkretno predlažeš?

Nije da sam generalno protiv ovog ili onog rješenja, nego volim vidjeti širu sliku. Solarna elektrana može napajati samo one potrošače koji rade dok sunce sja. I takvih potrošača nema baš mnogo u jednom gradu od 50.000 kućanstava. Većina potrošača treba energiju cijelog dana, pa se radi njih opet moraju vrtiti turbine. Dosta el. energije odlazi i na troškove prijenosa. Sa svakom novom elektranom povećava se taj prijenos. Moraju se instalirati kilometri bakra, trafostanice i druga infrastruktura, pa onda energiju iz sunčane Hrvatske treba slati u oblačnu Njemačku, pa kad se okrene vrijeme onda ta energija putuje nazad... Sve to zagrijava vodiče i atmosferu. U Hrvatskoj su gubici prijenosa el. energije 8-9% ukupne snage, znači od onih 20 GWh, oko 2 GWh se troši na zagrijavanje atmosfere.

Zasja sunce iznad grada, sve te male krovne elektrane moraju negdje poslati svoju energiju. I meni nije jasno kuda ide ta energija uz tolike solarne elektrane. Idealno bi bilo, prema susjednim kućama. Imamo možda cijelu ulicu u kojoj rade električne pećnice, peku se kolači za Božić, i jedna krovna elektrana u ulici sve to napaja. To bi bilo idealno. Ali sa ogromnim solarnim elektranama smještenim daleko od naselja, to baš nije tako. Također, što kada je previše energije na mreži? Tijekom ljeta industrija radi smanjenim intenzitetom, ljudi su otputovali negdje na ljetovanje, gradovi su prazni. A elektrane rade, i moraju negdje slati energiju. Što dalje šalju, veći su gubici distribucijske mreže, ali u statistikama je samo proizvodnja.

Naravno da su gubici i kod velikih nuklearki i hidroelektrana... Ali njihova proizvodnja je usklađena sa potrošnjom. Kod solarnih elektrana - nije. Kada netko projektira solarnu elektranu, on uzima zdravo za gotovo da elektroopskrba mora preuzeti svu proizvedenu energiju.

[Stitch]

Nije da sam generalno protiv ovog ili onog rješenja, nego volim vidjeti širu sliku. Solarna elektrana može napajati samo one potrošače koji rade dok sunce sja. I takvih potrošača nema baš mnogo u jednom gradu od 50.000 kućanstava. Većina potrošača treba energiju cijelog dana, pa se radi njih opet moraju vrtiti turbine. Dosta el. energije odlazi i na troškove prijenosa. Sa svakom novom elektranom povećava se taj prijenos. Moraju se instalirati kilometri bakra, trafostanice i druga infrastruktura, pa onda energiju iz sunčane Hrvatske treba slati u oblačnu Njemačku, pa kad se okrene vrijeme onda ta energija putuje nazad... Sve to zagrijava vodiče i atmosferu. U Hrvatskoj su gubici prijenosa el. energije 8-9% ukupne snage, znači od onih 20 GWh, oko 2 GWh se troši na zagrijavanje atmosfere.

To mi je jasno, zanimalo me čime bi zamijenio solarne panele. Za vjetroelektrane vrijedi slično, i tu postoje ograničenja, a kapaciteta za dovoljno hidroelektrana nemamo. Bilo bi idealno da imamo, ali moramo biti realni i izabrati najmanje zlo. Termoelektrane su najveći zagađivači, a nuklearne elektrane, uza svu eleganciju, za malu zemlju poput naše predstavljaju strahovit rizik. Potencijalno možemo ozračiti dobar dio teritorija i uništiti ne samo zdravlje ljudi nego i ekološku proizvodnju kojom se toliko dičimo. Hrvatska je čista - samo je pitanje dokad. Da žrtvujemo praktički jedinu stratešku prednost pred ostatkom Europe?

[drug mile]

To mi je jasno, zanimalo me čime bi zamijenio solarne panele.

Kao i do sad, državu mogu napajati jedino elektrane koje rade 24/7. Solarni paneli su za lokalnu proizvodnju i potrošnju, moguće u nekom polu-offgrid rješenju. Zamišljam, kućanstva se napajaju iz panela na krovovima, odatle se pune i el. auti i sl. Ta struja ti je besplatna, platio si samo početnu investiciju. I sad, desi se da nemaš dosta struje, dulji period bez sunca. Prebaciš se na mrežu, kupuješ struju po dosta skupljoj tarifi nego što je sada. Zato paziš na potrošnju, i investiraš u adekvatnu proizvodnju.

A napajanje mreže zato ne bi smjelo biti iz solarnih elektrana, jer je to suviše nestabilno. Ostaju nuklearke, termoelektrane, hidroelektrane, samo im je potrošnja značajno smanjena.

Mislim da bi jedino to značilo veću energetsku neovisnost. Jer sada, neovisnost je upravo bajka. Ako padne mreža, a to se može desiti zbog nestašice plina, terorističkog napada, kvara na instalaciji... gase se i sve lokalne solarne elektrane. Sve se gasi. Možeš doslovno imati ovu veliku solarnu elektranu usred grada od 50.000 kućanstava, ali ako država ostane u mraku, ostati će i tih 50.000 kućanstava. Svjetliti će jedino off-grid kućanstva.