Ljubav - tajna dugog i sretnog života

[Stitch]

Čitam u Geu, pri kraju je studija ljudskog razvoja u odrasloj dobi sveučilišta Harvard. To je jedno od najopsežnijih dugoročnih istraživanja koja su ikad provedena u humanističkim znanostima, a bavi se neobičnim područjem: tajnom dobrog života. Cilj je odrediti koje unutarnje i vanjske sile pridonose tomu da ljudi ostaju tjelesno i duševno zdravi sve do duboke starosti.

Već više od 90 godina psiholozi i medicinari sa sveučilišta Harvard u Bostonu proučavaju životopise 814 muškaraca i žena iz SAD-a rođenih između 1910. i 1930. godine. Istražili su njihove obiteljske povijesti, pratili ih tijekom studiranja i služenja vojnog roka, dokumentirali razvoj njihovih poslovnih karijera sve do umirovljenja. Vodili su bilješke o vjenčanjima, rođenjima, osnivanjima tvrtki, zvjezdanim trenucima njihovih karijera, ali i o razvodima, depresijama, odavanju alkoholu.

No prije svega promatrali su kako su ti ljudi reagirali na promjene u životu. Koje su strategije primjenjivali kako bi prevladali krize i sukobe te, u najboljem slučaju, iz njih izašli osnaženi. Te su se strategije tijekom studije pokazale kao jedan od najvažnijih ključeva za razumijevanje nečije osobnosti.

Harvardska se studija sada nalazi tik pred završetkom: više od polovice sudionika preminulo je; najmlađima je 80 godina. Podaci prikupljeni o svakom od proučavanih života u svakom pojedinom slučaju obuhvaćaju po nekoliko svezaka. Od studentskih godina do umirovljeničkih dana većina je ispitanika svake dvije godine ispunjavala opsežne upitnike – i davala podatke o intimnim stvarima kao što je kvaliteta njihova bračnog života, broj posjeta liječniku, konzumaciji sredstava za smirenje te sklonosti masturbiranju. Svakih pet godina većina ih je podvrgnuta medicinskim pregledima, svakih 15 godina svi su sudionici posjećivani te je s njima obavljen razgovor.

Osim ispitanika, znanstvenici – liječnici, psiholozi, antropolozi i sociolozi – ispitivali su i njihove supružnike i djecu. Kako bi dokumentirali i njihovu obiteljsku povijest, socijalni su radnici na početku studije posjetili svaki roditeljski dom i bilježili sve što im je upadalo u oči: očeve navike pijenja, kao i kvalitetu odnosa među braćom i sestrama i stanje pokućstva.

Zašto su za proučavanje životnih priča uopće potrebna arheološka prekapanja po starim spisima? Koja je korist od nekoliko milijuna dolara skupe dugoročne studije – ako bi se ljudske životne priče mogle jednostavno doznati provođenjem sveobuhvatnog ispitivanja potkraj njihova života?

Objašnjenje je da sve što sudionici studije otkrivaju u ispitivanjima u manjoj su mjeri izvještaji o činjeničnom stanju stvari nego interpretacije stvarnosti. Ako se životopisi bilježe u stvarnom vremenu, ubrzo izlazi na vidjelo: što dulje čovjek živi, to se njegova interpretacija više udaljava od onoga što se objektivno dogodilo.

Sretni, kao i oni manje sretni, iznenađujuće su ravnomjerno raspoređeni na sve društvene slojeve kao i na sva područja spektra kvocijenta inteligencije. A primjeri dokazuju: dugo, zdravo i ispunjeno predvečerje života nije nasumično dodijeljena milost sudbine. Naprotiv, ono se može s popriličnom točnošću predvidjeti, i to desetljećima unaprijed.

Čimbenici koji određuju dužinu i kakvoću nečijeg života utvrđeni su već u srednjoj životnoj dobi, štoviše: na njih se u određenoj mjeri može ciljano utjecati. Tko sa 50 godina

• ne puši
• ne pretjeruje u jelu i piću
• donekle je tjelesno aktivan
• završio je 16 godina školovanja
• živi u stabilnoj vezi
• raspolaže zrelim strategijama prevladavanja kriza,

s visokom će vjerojatnošću i u 75. biti dobra zdravlja. No onaj tko sa 50 raspolaže s manje od četiri od navedenih zaštitnih čimbenika, taj će s popriličnom sigurnošću u idućih 25 godina ili oboljeti od neke teške bolesti ili umrijeti.

Pomno promatranje tih čimbenika pokazuje: neki djeluju snažnije od drugih. Tako se primjerice obrazovanje iskazuje kao istinsko sredstvo za produljivanje života. No još je blagotvornija snaga stvaranja međuljudskih veza. Stabilna ljubavna veza u srednjoj dobi ima postojan pozitivan utjecaj na očekivanu životnu dob u istoj mjeri kao i u mladosti uspostavljene obiteljske veze: od svih sretno zdravih sudionika studije, njih je 93 posto u mladosti održavalo blisku vezu s bratom ili sestrom.

No usporedbom svih 814 životopisa nećemo doći samo do konkretnih savjeta za vođenje dobrog života. Ona će nas navesti i na propitivanje nekih uvriježenih liječničkih upozorenja.

Visoka razina kolesterola, kronični stres i psihosomatska oboljenja nemaju mjerljiv utjecaj na životni vijek i zdravlje u starosti, isto kao ni teška narav, genetičke negativne predispozicije naslijeđene od roditelja ili pak njihova rana smrt.

Što na posljetku spaja sretne i zdrave osobe iz svih starosnih skupina i slojeva društva? Sposobnost da se voli i da se bude voljen. Sreća je ljubav. To je najvažnije saznanje proisteklo iz 40 godina istraživanja.

[Pješčana]

oprosti, koje je pitanje?

najvećim dijelom slažem se s tobom( i navedenom studijom). od mog djetinjstva do danas imala sam priliku vidjeti kako se zdravstveni napuci mijenjaju (od svako jutro jedno jaje organizmu snagu daje, preko jaja su kolesterolično zlo do jaja su zdrava, konzumirajte ih bez straja), a ovo je samo jedan primjer od nekog od trijest i nešto godina.
ne mogu tvrditi da je svakom pojedincu bitna stabilna veza u 50.toj da bi živio dugo. moja pretpostavka je da osoba, ako je dosegla ono što smatra srećom, i živi sretno i zadovoljno, i vjerovatno bude živjela dugo i u zdravlju. nekom je to obitelj, nekom je to farma konja, nekom je to ostvarenje u pisanju knjiga(opet, možemo li ovo sve staviti u harvardske kategorije?). slažem se da je ljubav osnova dugog i sretnog života: ljubav prema samom sebi, okolini, prirodi, Bogu, obitelji, partneru, djeci. pod pojmom ljubavi mogla bih smjestiti sve što nekog usrećuje

[Stitch]

Pa nemam pitanja. Zapravo me zatekla činjenica da je ljubav snažnija od stresa i kolesterola.

Hoću reći, često za nekoga možemo čuti da je "nesretan pa puno pije". A istina je zapravo obrnuta - nesretan je jer pije. Sve je počelo otkako se uhvatio boce, jer su stvari odvijale obrnutim redoslijedom: prvo je došao alkohol. Zatim su došli problemi.

Sreća je po toj harvardskoj studiji vrlo jednostavna stvar. No zašto jednima tako lako polazi za rukom voljeti, a drugi to ne nauče nikad u životu? To je prava nepoznanica.

[Pješčana]

Hoću reći, često za nekoga možemo čuti da je "nesretan pa puno pije". A istina je zapravo obrnuta - nesretan je jer pije. Sve je počelo otkako se uhvatio boce, jer su stvari odvijale obrnutim redoslijedom: prvo je došao alkohol. Zatim su došli problemi.

Sreća je po toj harvardskoj studiji vrlo jednostavna stvar. No zašto jednima tako lako polazi za rukom voljeti, a drugi to ne nauče nikad u životu? To je prava nepoznanica.

mislim da svi ne dobivamo jednaku knjižicu s uputstvima u startu
tako da, neki ljudi će različito od drugih definirati ljubav, ono što ju predstavlja i ono što ju zadržava.
pitanje je misli li neki alkoholičar da je nesretan, tko je kriv za to i gdje je počelo. ljudi često ne osvijeste ni pola svog života, nesvjesne koliko (ne)pridonose

[ElliQuinn]

Nego, gdje je u tom članku točno i jasno definiran pojam ljubav?

[blue]

Pa nemam pitanja. Zapravo me zatekla činjenica da je ljubav snažnija od stresa i kolesterola.

Pa i nije to tako čudno - već se pokazalo su dugovječno živući, uglavnom zadovoljni ljudi; a ljubav je zadovoljstvo. Osim toga tko je zadovoljan, manje se živcira, nisu mu stvari stresne - to mi je logično
U odnosu ljubavi i kolesterola neću ni pokušati naći poveznicu

Hoću reći, često za nekoga možemo čuti da je "nesretan pa puno pije". A istina je zapravo obrnuta - nesretan je jer pije. Sve je počelo otkako se uhvatio boce, jer su stvari odvijale obrnutim redoslijedom: prvo je došao alkohol. Zatim su došli problemi.

Ovo mi izgleda kao kokoš ili jaje dvojba.

Sreća je po toj harvardskoj studiji vrlo jednostavna stvar. No zašto jednima tako lako polazi za rukom voljeti, a drugi to ne nauče nikad u životu? To je prava nepoznanica.

Ovo je zanimljivo pitanje, pokušavam razmišljati na tu temu ali mi mozak trenutno radi zzzzzzzzz
Zanimljiva tema, zanimljivo pitanje

[Stitch]

mislim da svi ne dobivamo jednaku knjižicu s uputstvima u startu
tako da, neki ljudi će različito od drugih definirati ljubav, ono što ju predstavlja i ono što ju zadržava.
pitanje je misli li neki alkoholičar da je nesretan, tko je kriv za to i gdje je počelo. ljudi često ne osvijeste ni pola svog života, nesvjesne koliko (ne)pridonose

Pa onaj tvoj recept prilično je intuitivan - dakako, sreća ne mora biti farma konja nego sve što ljude ispunjava i veseli; jedna je žena u pedesetoj održala prvi violinistički koncert. Nekoliko godina prije toga počela je učiti, nakon što je školovala djecu i otpremila ih u život. Druga se bavi dobrotvornim radom. Treća se našla u crkvi. Primjera je bezbroj.

Bitno je to predavanje okolini. I puštanje okoline k sebi, bez inhibicija i zatvaranja. Čovjek se pritom može riješiti i ovisnosti - ali samo ako dragim ljudima dopusti da mu pomognu.

[Eks]

http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/dozivj ... ksala.html

[Stitch]

Nego, gdje je u tom članku točno i jasno definiran pojam ljubav?

Nije uopće definiran - odnosi se jednako na osjećaje prema ljudima i prema sebi (vlastitim željama, nadama, interesima).

Ovo mi izgleda kao kokoš ili jaje dvojba.

Ne bih rekao. Nemoj se pitati kako je ovisnost počela nego što ovisnost doista jest. A jest način stvaranja zavjese oko sebe.

[Stitch]

http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/dozivj ... ksala.html

Pa ona je očito osjećala duboku ljubav i povezanost s nekim, nema veze što je to sestra. A i zdravo je živjela.

[ElliQuinn]

Ako nije definiran, kako znaju da je o tome riječ? Je li to uopće znanstveno istraživanje kad mu je na kraju rezltat neki žnesekva.

[Stitch]

Ako nije definiran, kako znaju da je o tome riječ? Je li to uopće znanstveno istraživanje kad mu je na kraju rezltat neki žnesekva.

Ljubav definiraju tisućama godina već. I još nitko ne zna sve o tome. "Definiranje pojma" čisto je gubljenje vremena.

[ElliQuinn]

Ljubav definiraju tisućama godina već. I još nitko ne zna sve o tome. "Definiranje pojma" čisto je gubljenje vremena.

Ha, čuj, da ja to istraživanje prihvatim kao znanstveno i tumačenje njegovih rezultata kao utemeljeno, treba mi mnogo više od "nemamo pojma, sakrijmo se iza univerzalnog i politički korektnog pojma".

[Margarita]

Ha, čuj, da ja to istraživanje prihvatim kao znanstveno i tumačenje njegovih rezultata kao utemeljeno, treba mi mnogo više od "nemamo pojma, sakrijmo se iza univerzalnog i politički korektnog pojma".

A zamisli kakvi bi im tek bili rezultati da je sveučilište Harvard još u dječjoj dobi.

[ElliQuinn]

A zamisli kakvi bi im tek bili rezultati da je sveučilište Harvard još u dječjoj dobi.

Majke - nikad s njima na zelenu granu?

[Lastan]

Pa nemam pitanja. Zapravo me zatekla činjenica da je ljubav snažnija od stresa i kolesterola.

Ljubav je droga. Reducira stres, povećava sreću, pruža stabilnost u životu.
Sve suprotno od onoga što možeš vidjeti u holivudskim filmovima ili čuti u prosječnoj pjesmi.

Sreća je po toj harvardskoj studiji vrlo jednostavna stvar. No zašto jednima tako lako polazi za rukom voljeti, a drugi to ne nauče nikad u životu? To je prava nepoznanica.

Ovo je nature vs. nurture pitanje na koje ne želim ni pokušati odgovoriti.

[Lastan]

http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/dozivj ... ksala.html

Jebeš takav život.

Kad sam na Onom Drugom Forumu pitao dečke što bi učinili kad bi im se pružila prilika za seks s ultraturbohiperzgodnom curom, ali nakon kojega bi umrli (bogomoljka, jel), mnogi su odgovorili da bi svejedno iskoristili priliku. Jebeš dug život; bitno je i kako ga proživiš.

[Stitch]

Ha, čuj, da ja to istraživanje prihvatim kao znanstveno i tumačenje njegovih rezultata kao utemeljeno, treba mi mnogo više od "nemamo pojma, sakrijmo se iza univerzalnog i politički korektnog pojma".

Pa cilj istraživanja nije bio definirati ljubav, nešto si pomiješala.

[ElliQuinn]

Pa cilj istraživanja nije bio definirati ljubav, nešto si pomiješala.

Ako ljubav nije definirana, kako znaš da je to odgovor na pitanje koje istraživanje postavlja?

[Stitch]

Zaključivanjem.

Kako bi ti parafrazirala tvrdnju da je u životu bitno imati ljude koje voliš i koji vole tebe? Da je to osjećaj koji najviše i najtrajnije usrećuje, više od posla i društvenog uspjeha?

[ElliQuinn]

Zaključivanjem.

Kako bi ti parafrazirala tvrdnju da je u životu bitno imati ljude koje voliš i koji vole tebe? Da je to osjećaj koji najviše i najtrajnije usrećuje, više od posla i društvenog uspjeha?

Nikako. Budući da iz pročitanog ja zaključujem da su bitnije strategije preživljavanja koje pojedinci razviju i primjenjuju.
Jebala ih ljubav (njihovog života) i zaključak koji je romantičarsko racionaliziranje.

[Stitch]

Mah, brzaš. Uopće nije riječ o ljubavi njihova života. Nego o ljubavi koja se usmjerava na ljude iz okoline. I ljubavi koja stiže iz te okoline. Pritom je ljubav samo jedna od strategija - ali prilično bitna.

Pročitaj članak, uostalom. Uzelo bi mi previše vremena da sve prepričam.

[ElliQuinn]

Mah, brzaš. Uopće nije riječ o ljubavi njihova života. Nego o ljubavi koja se usmjerava na ljude iz okoline. I ljubavi koja stiže iz te okoline. Pritom je ljubav samo jedna od strategija - ali prilično bitna.

Pročitaj članak, uostalom. Uzelo bi mi previše vremena da sve prepričam.

Hajd, pročitat ću ga. Iako sugerira neučinkovito razbacivanje energijom.

[Morticia]

Meni je logično da je ljudima za kvalitetan život potrebna i emocionalna ispunjenost, ne treba mi neko istraživanje da bi mi to reklo.
Al' imam doma Geo, pročitat ću, nisam još stigla.

[Margarita]

Al' imam doma Geo, pročitat ću, nisam još stigla.

Ma, imam ja Prvu poslanicu Korinćanima.