Prijevod, molim! (zbirna tema za pomoć oko prijevoda)

[Zekoslawa]

O, da, pa vidiš i na preporuci društva tehničkih prevoditelja da im je obračun 1450 s razmacima. A ta sitna razlika i nije baš tako sitna, nakupi se toga na veći broj kartica. A pogotovo ako računaš na 1800, pa na kraju ispadne 1500, to je već oveća razlika.

Plus, nije ti svima u cijenu uračunata lektura.

[Silajn]

O, da, pa vidiš i na preporuci društva tehničkih prevoditelja da im je obračun 1450 s razmacima. A ta sitna razlika i nije baš tako sitna, nakupi se toga na veći broj kartica. A pogotovo ako računaš na 1800, pa na kraju ispadne 1500, to je već oveća razlika.

Plus, nije ti svima u cijenu uračunata lektura.

To objašnjava zašto sam nekad davno kad sam radila tehničke prijevode mislila da me plaćaju više od dogovorenog. Mislila sam da mi je to nagrada jer super radim

[Zekoslawa]

Događa se i meni. Doduše, rijetko da se zajebem tako da dobijem više. Ali od njih pet-šest koliko sam ih dosad prošla, obračuni su bili od 1500 s razmacima, do 1450 bez razmaka, pa 1800 bez razmaka... Ali tu govorimo o honoraru prevoditelja. Ono što agencije obračunavaju klijentu najčešće je 1500 s razmacima. Ta razliku u broju kartica između konačne cijene i honorara najčešće služi tome da pokrije njihov gubitak zbog davanja popusta jer punu cijenu rijetko naplate.

Tebi sam već rekla i znaš sve o tome, no ako će nekoga drugoga zanimati da mu se ne dogodi da se zajebe...
U mojoj nekadašnjoj firmi cijena prijevoda na strani jezik iznosi 150 kn + PDV za 1500 znakova s razmacima. U cijenu je uključena lektura. Na tu cijenu može ići popust na količinu, sličnost ili na lijepe oči, a može ići i par posto više na hitnost. Recimo, ako se radi o više od 5-6 kartica dnevno. Od te love prevoditelj dobije trećinu, odnosno čak i manje jer je obračun prevoditelja 1450 znakova s razmacima, što na veće količine teksta nije zanemarivo. Npr. na 10 kartica teksta ukradu ti jednu. Osim toga, valja računati na to da su prijevodi na neke jezike opširniji, recimo kad ide prijevod s hrvatskoga na talijanski, procjena će biti 20 % više teksta. I tako nekako radi većina agencija.

Sve u svemu, ispada da čovjek treba završiti fakultet da bi mogao procijeniti koliko će ga koštati prijevod jer u konačnu računicu ulazi sto različitih faktora.

[Silajn]

[..a unda]

..Osim toga, valja računati na to da su prijevodi na neke jezike opširniji, recimo kad ide prijevod s hrvatskoga na talijanski, procjena će biti 20 % više teksta. ..

..a da?
vis, vis, nisam bas o tome tako razmisljao. a sta bili glavni neki uzroci tome? npr glagoli, neka sintaksa, duh jezika, sta?

..jel to ono nesto kao kad kazes.. aj ca, pa onda na japanski se to kaze.. khoooooui arata keke honiga heeee eeji ka sizozo uke?

ili kazes.. danas sam bija na rivi i izija slaju, pa sam isa u grad, sija na zidic i popija pivu i osa doma na obid.. a na japanskom se to prevede kao ..hai?

[azizi]

..jel to ono nesto kao kad kazes.. aj ca, pa onda na japanski se to kaze.. khoooooui arata keke honiga heeee eeji ka sizozo uke?

ili kazes.. danas sam bija na rivi i izija slaju, pa sam isa u grad, sija na zidic i popija pivu i osa doma na obid.. a na japanskom se to prevede kao ..hai?

Da, baš tako

[Zekoslawa]

..a da?
vis, vis, nisam bas o tome tako razmisljao. a sta bili glavni neki uzroci tome? npr glagoli, neka sintaksa, duh jezika, sta?

..jel to ono nesto kao kad kazes.. aj ca, pa onda na japanski se to kaze.. khoooooui arata keke honiga heeee eeji ka sizozo uke?

ili kazes.. danas sam bija na rivi i izija slaju, pa sam isa u grad, sija na zidic i popija pivu i osa doma na obid.. a na japanskom se to prevede kao ..hai?

A bogati, talijanski ima član, kao prvo. Kao drugo, nema padeže. To ti je već dosta da imaš više razmaka. Posebno je veselje kad imaš ograničenje u broju znakova, kao npr. metadescription od 159 znakova. Pa onda smišljaj šta ćeš maknuti - članove ili smisao.

Nisu svi strani jezici takvi, dakako, ali talijanski ga brate mili baš raširi. Dobrih 20 %. A cijena se uvijek obračunava prema broju znakova u prijevodu, ne u izvorniku.

[..a unda]

Da, baš tako

e, to..

[..a unda]

A bogati, talijanski ima član, kao prvo. Kao drugo, nema padeže. To ti je već dosta da imaš više razmaka. Posebno je veselje kad imaš ograničenje u broju znakova, kao npr. metadescription od 159 znakova. Pa onda smišljaj šta ćeš maknuti - članove ili smisao.

Nisu svi strani jezici takvi, dakako, ali talijanski ga brate mili baš raširi. Dobrih 20 %. A cijena se uvijek obračunava prema broju znakova u prijevodu, ne u izvorniku.

..a pa je, a pa da, a pa nisam eto, mislio.. je, je, eto, ima i clanova, nema padeza ima ti taj meta.. meta..mate..metadeskripsn, ne znam jel poznajem gospodina, ali ako je to isti, sta taj radi tu kod tebe? to vi tvitate prijevode, sta?

ma da sve ok, ali ono za 20% me malo iznenadilo. nisam mislio da je toliko. nije to malo, tj puno je..

znao sam da ima razlika, ali nekako sam uvijek mislio da je to nesto slicno onome.. jel ima vise lijevih ili desnih okuka?

[judolino]

No, krasno.
Ja sam godinama prevodio informatičku literaturu za 40 kn po kartici i to mi je bio totalni pičkin dim, prevodil sam levom nogom, a zahvaljujuči autoriplejsu umjesto baza podataka pisal sam baa, umjesto operacijski sustav Windows ox itd.
I onda sam se prešaltal na književnost jer mi je bivša firma propala, pa sam tak stigel na 32 kune. Jer ima ko prevodit, ima, ima...
Samo kaj ja za razliku od te teladi znam hrvatski, ali ne znam naplatiti svoje znanje, jebiga...

S druge strane, ja sam terminator koji je u stanju za 4 sata prevesti 12 - 15 kartica, ali zato sam poslije sposoban ko Glišin kurac u sladoledu...

Pičku materinu, upoznal sam ženu koja je prevela Holokaust G. Greena i od honorara kupila novog jebenog stojadina...

[MmeTipfeler]

Svojevremeno sam prevodila nekakvu trurističku monografiju na francuski. Ne volim prevoditi na strane jezike ako nemam redaktora. Što obično nemam. Ovaj sam put imala.

Naime, strani jezik ostaje strani jezik, pa ma koliko ga mi dobro znali, a ja si ne utvaram da znam francuski ili talijanski kao što poznajem hrvatski. Uostalom, pretencizono bi bilo tvrditi i da znam hrvatski.

Uglavnom, to make a long story short, trebalo je voditi računa o prostoru koji će tekst zauzimati. Između sličica i fotografija. Pa je ispalo da je hrvatski tekst opsegom veći od francuskoga. Zašto? I francuski ima članove i prijedloge, kao i alijanski o kojemu govori Zeko. Ima cijela jedna priča o francuskome prijedlogu de i njegovoj redundanciji, ali nećemo sada o tome. međutim, ono što francuski izražava kao locution ili kao participe na hrvatski se može, a da pristojno zvuči, prevesti redino kao relativnu rečenicu.

E, pa jebi ga! Sada tu dolazi nekakav koji, koja, koje ili bar što plus glagol u ličnom obliku. Uz još nekakve razmake između riječi. Naravno da tekst buja. I dobiva na opsegu.

Nije bio problem u honoraru. Bila su to još stara dobra vremena. Nego u fizičkoj nemogućnosti da se hrvatski tekst utrpa u prostor predviđen za francusku rečenicu. I obratno. Pa smo morali prekrajati.

Na kraju je najvažniji bio rezultat. Govornici jednog jezika ionako nisu imali pojma o mukama koje su prolazili prevodioci, kao poznavatelji obaju ili više jezika.

O adekvatnoj naknadi za prevodilačku muku radije ne bih. Momentalno se jebem s nekakvim popularnim francuskim "filozofom" koji citira sve što stigne, uzduž i poprijeko. Dakako, uz pogrešne reference. Pa ja sad ispravljam njegove zajebe.

[judolino]

A ja se jebem s nekom ambicioznom spisateljkom koja trpa američke lokalizme i žargonizme ko da cijeli svijet zna di je onaj svirač drombulja u Bruklinu... Ima šmrka dvajs i neš godina, a umislila da je fakin Apdajk, pizda li joj materina...
Dajte mi krimiće, SF, akciju - NEŠTO MUŠKO, ZABOGA...

[MmeTipfeler]

OK, webpage se pretvorilo u mrežnu stranicu (meni je osobno draža internetska stranica), ali što je s websiteom? Mrežno odnosno internetsko mjesto? Možda radije sjedište?

Da se razumijemo, meni takvi prijevodi idu na živce. Zapravo, općenito mi prevođenje ide na živce. Idi bre pa uči strane jezike! Ali svaki izdavač ima svoje mušice.

[Euklid]

Napisi sta god, samo nemoj sjediste, ko boga te molim...

Cisto da onaj ko bude citao ne pomisli sve najgore o prevoditelju kao sto sam ja mislio o onome koji je narod Berbera prekrstio u brijace...

[..a unda]

OK, webpage se pretvorilo u mrežnu stranicu (meni je osobno draža internetska stranica), ali što je s websiteom? Mrežno odnosno internetsko mjesto? Možda radije sjedište?

Da se razumijemo, meni takvi prijevodi idu na živce. Zapravo, općenito mi prevođenje ide na živce. Idi bre pa uči strane jezike! Ali svaki izdavač ima svoje mušice.

..taljancini kazu za webpage, internetska stanica ili web stranica.

mislim, jos ce se na kraju kod nas prevodit kao otkana stranica..

ovo website, meni je to isto web stranica.
mozda, mozda kazem, ako se to uopce moze smatrat prijevodom i ako se nekako slozimo da sinonimi ne postoje , mozda vidjet jel se nekako iskoristit rijec lokacija ili adresa, nesto tu oko toga..

osim toga, ako cemo ic nekom otisnutom analogijom, tj ne znam koliko je to samo kolokvijalno i kolika je potrebna, tj funkcionalna preciznost (ok, mozda cak i po cijenu razumijevanja i po cijenu omalovazavanja duha jezika, ako se militantnije zeli nesto isforirat), pa zar nemamo i kod nas list kao neku tiskovinu, novinu, ono nesto, tako da kazem, oznaceno, pa i list kao, ako smijem tako slobodno rec, kao oznacitelja, tj jos i dalje, koje ima za karaktristiku dvije. stranice.
..a imamo i podlistak.. da se ne mozda mislilo da se radi o prilogu u obliku krumpira, blitve, itd...

inace, cini mi se da je mikrosoft i sluzbeno nekako preveo na hrvatski oba pojma, ne znam sad kako, ali recimo da bi se to moglo ono nazvat relevantnim i ponudit to izdavacu kao nesto mjerodavno. ok, osim ako sad to ne prevodis za mikrosoft..

..a i ako znas ko je, ko ce bit izdavac tog prijevoda i ako mu znas musice, vezi konja gdje ti gazda kaze..

[Zekoslawa]

Mislim da je to "mjesto".

[MmeTipfeler]

Za paisley nemamo odgovarajući prijevod, jel tako? Mislim na ovo, naravno.

[Zekoslawa]

Govore o paisley uzorku, koji se još naziva i velška kruška ili perzijski krastavac. Ili pak kašmirski uzorak. To imaš i na HJP-u. http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show ... rd=paisley

Možda i ovo pomogne.
http://www.proz.com/kudoz/english_to_cr ... isley.html

[MmeTipfeler]

Za velšku krušku nisam čula, a za perzijski krastavac jesam. Oboje mi je nejasno, baš kao i kašmirski uzorak. Kašmir je tanka vunena tkanina, s uzorkom ili bez njega. Uglavnom, nemamo prijevoda pa ću ostaviti kao paisley.

P. S. U Bujasu doista piše "turska mustra".

[Zekoslawa]

A gle, ako pišeš o kakvim uzoorcima tkanina, onda se posluži svim navedenim da bude jasnije. Ako pak imaš knjigu u kojoj se usput spominje da je netko imao nešto s tim uzorkom, a što je vjeroatnija opcija, mislim da je sasvim okej ostaviti paisley.

[judolino]

A kaj fali turskoj mustri? Koliko vidim, to je to.

[MmeTipfeler]

A kaj fali turskoj mustri? Koliko vidim, to je to.

Najprije, zašto mustra, a ne uzorak? Kao drugo, ne znam kakve veze paisley ima s Turskom.

[MightyMe]

Mislim da je 'turski' iz istog razloga zbog kojeg je i kava turska.

[judolino]

Najprije, zašto mustra, a ne uzorak? Kao drugo, ne znam kakve veze paisley ima s Turskom.

Zato kaj je to starinski uzorak koji poznajem iz djetinjstva, a izašao je iz mode prije nego što su ga hadezeovci preimenovali.

To na slici stvarno jest turska mustra, jebo paisley. Dobro veli Pajti, gibanica nije muving kejk.

[MmeTipfeler]

Zato kaj je to starinski uzorak koji poznajem iz djetinjstva, a izašao je iz mode prije nego što su ga hadezeovci preimenovali.

To na slici stvarno jest turska mustra, jebo paisley. Dobro veli Pajti, gibanica nije muving kejk.

Ne kužim kakve veze hadezeovci imaju s ovim. Paisley nema veze s Turskom i turskim, ne znam odakle ti to. Ne sjećam se kako smo mi to zvali, ali truska mustra sigurno nije bilo. Očito su u pitanju bila regionalna rješenja.