O pčelarstvu

[Zekoslawa]

Ako se tako i zove, mikijev će biti prcani. Jel ti miki djeluje kao netko tko bi proizvodio neki tamo štrcani med?

[miky0]

Vi ste se malo razjebali, ne radi se ovdizin o Prcanju, vec o Vrcanju

[Beau]

Miki, ima ti jasmin stavros onu pismu o pcelarstvu, kontaktiraj njega.
Znas onu:
Pa se ko prca prcaju
Pa me postrca strcaju
A meni lipo a meni lipo

[Euklid]

Fuj... pa ko bi normalan kupovao vrcani med kad ima puno bolji prcani...?

[MightyMe]

Vi ste se malo razjebali, ne radi se ovdizin o Prcanju, vec o Vrcanju

Mensečini da je u tome i problem. Šta ti se ne radi o prcanju.

[miky0]

Mensečini da je u tome i problem. Šta ti se ne radi o prcanju.

I onda, jeli tribam vrcat ili prcat

[Beau]

Za pocetak, ti samo strcaj. Pa cemo vidit oce li te to dovest do prcanja il vrcanja

[miky0]

Za pocetak, ti samo strcaj. Pa cemo vidit oce li te to dovest do prcanja il vrcanja

Pa di cu vise, od svoje 13-14 godine samo strcan

[Beau]

Znaci da te ide

[miky0]

Ipak pristupih ja pcelarskom forumu, pa im trebala 3 dana da administrator odobri moju registraciju, i sad se lipo logirao, i vidim pdf o predstavljanju samog sebe, i lipo vidim da su se svi predstavili, ne potpuno (ima i takvih), i napisah i ja nesto, i idem postat a kad ono poruku da ce administracija pregledat moj upis i odlucit dalje sto s njim wtf

[Beau]

Ipak pristupih ja pcelarskom forumu, pa im trebala 3 dana da administrator odobri moju registraciju, i sad se lipo logirao, i vidim pdf o predstavljanju samog sebe, i lipo vidim da su se svi predstavili, ne potpuno (ima i takvih), i napisah i ja nesto, i idem postat a kad ono poruku da ce administracija pregledat moj upis i odlucit dalje sto s njim wtf

ja sam se prije više od mjesec dana registrirala na forum o e-cigarama
još dan danas čekam da administrator odobri moju registraciju

[Stitch]

(...) i napisah i ja nesto, i idem postat a kad ono poruku da ce administracija pregledat moj upis i odlucit dalje sto s njim wtf

To je, čini mi se, posve dobar razlog da idući post posvetiš SDP-u, koji nam je uništio državu. I pčelarstvo.

[miky0]

To je, čini mi se, posve dobar razlog da idući post posvetiš SDP-u, koji nam je uništio državu. I pčelarstvo.

Samo

evo idem malo srat po veleizdajnicima

[Stitch]

"Otrovali su nam 50 milijuna pčela", tvrde pčelari u Međimurju. Zahtijevaju istragu, no dokaza da je riječ o pesticidu zapravo nema, sve se svodi na nagađanja. Kako god, posrijedi je prava ekološka katastrofa, pogotovo ako znamo koliko je bitan taj mali vrijedni kukac.

Nadam se da će brzo naći krivca i naplatiti mu golemu kaznu.

[Marsovac7]

Čula sam za ovo i zbilja je riječ o velikom eko-zločinu koji treba najstrože kazniti. Pčele su valjda najkorisnije životinje. Jedino se za pčele kaže da su umrle, a ne uginule. A i Einstein je rekao, da kad/ako pčele izumru, čovječanstvo ima još eventualno 5 godina života.

[Zelena Vila]

Čula sam za ovo i zbilja je riječ o velikom eko-zločinu koji treba najstrože kazniti. Pčele su valjda najkorisnije životinje. Jedino se za pčele kaže da su umrle, a ne uginule. A i Einstein je rekao, da kad/ako pčele izumru, čovječanstvo ima još eventualno 5 godina života.

To je zato što su pčele leteće.

Marica Carica s onog foruma bavi se pčelarstvom, već dugo. Da ju zovnemo?

[Stitch]

Marica Carica s onog foruma bavi se pčelarstvom, već dugo. Da ju zovnemo?

Zovi je. Nisam je vidio već neko vrijeme, prije je bila aktivnija.

[Zelena Vila]

Ne prima poruke. Možda je imam negdje u gmailu, moram prokopat... znam da mi je slala slike tih svojih beštija.

[drug mile]

U vrtu je trenutno vruće i suho, biljke jedva da preživljavaju. Sada imam i navodnjavanje, stavljam sjenila, gnojim vrt, malčiram i općenito ulažem mnogo resursa kako bih izvukao nešto hrane. Stalno gledam u vremensku prognozu, hoće li pasti koja ozbiljnija kiša... Generalno, kad bi čovjek digao ruke od svega, u roku od par mjeseci bi se sve vratilo u izvorno stanje livada, pašnjaka, tipičnih zapuštenih okućnica sa kojekakvim divljim grmljem...

U permakulturi znaju reći "problem je rješenje". Dugo sam razmišljao, ovaj moj (i ne samo moj) problem, kako da postane rješenje? Prošle sam se godine okrenuo pčelarstvu. Stavio u vrt par košnica sa pčelama, i sad se učim kako da ih njegujem, kako da razvijem pčelinjak do neke veličine, da imam meda za sebe i prijatelje, možda i za prodaju...

Sa pčelama, svi poljoprivredni problemi postaju rješenje. Zahvaljujući vrlo negostoljubivoj klimi i terenu gorskog kotara, ovdje poljoprivrede nema. Nikome se ne isplati orati, prskati otrovima, eventualno se nešto pašnjaci održavaju za pokoju kravu i ovcu (mislim na susjede). Korov na sve strane, divljina. I gotovo svaka biljka koja tu nikne, stvara neki cvijet, nektar, privlači pčele. I pčele same idu na pašu, domet im je par kilometara, i same se vraćaju kući. Ne zauzimaju mnogo mjesta, ne traže baš mnogo brige, nije potrebno nešto posebno održavati okoliš...

Kupiš ili unajmiš 1000 kvadrata prostora usred šume, postaviš pčelinjak kojem je učinkoviti domet preko 3 km. Znači prostor od približno 30 milijuna kvadrata. Svaka biljka koja tu nikne postaje tvoj resurs, i tiho se nadaš kako će prostor uvijek ostati nenaseljen, divlji, jer onda imaš besprijekoran, vrhunski med. Svaka divlja biljka je za nešto dobra, svaki korov nešto liječi.

I što je veća vrućina, to je zdraviji svaki korov, više cvjeta, ima više eteričnih ulja... Pa trenutno muku mučim da mi onih par salata preživi vrućinu, dok iz košnica med gotovo sam curi.

[Stitch]

To ti je bila odlična ideja.

Dodaj komotno još detalja, pčele su mi zanimljive i drage - koliko košnica imaš, kakav je med, što te najviše muči itd.

[drug mile]

Pa evo, ako netko prvi put čita upravo ovaj post, na početku ističem kako sam potpuni početnik u pčelarstvu, i nisam mu maksimalno posvećen. Brinem se o pčelama kao što prosječna kućanica u stanu brine o sobnim biljkama. Ali, ovo su moja iskustva.

Prošle godine sam tako zakoračio u pčelarstvo. Kupio preko oglasnika par praznih košnica u dosta lošem stanju. Svaka košnica se sastoji od nekoliko sastavnih djelova: podnica, nastavci, okviri, krov... Čovjek je sve to imao na nekoj hrpi, nisam znao ni što i koliko kupujem, ali cijena je bila skoro ništa, pa sam uzeo sve što se nudi. Malo to proučio, razdvojio dobre od loših djelova, sastavio par košnica u zadovoljavajućem stanju, i krenuo tražiti pčele.



Isto preko oglasnika, čovjek prodaje pčelinje zajednice. Kao što je za većinu biljaka prirodno da se one same dijele i razmnožavaju, tako je i pčelinjim zajednicama urođeno da se dijele. Pčelari uglavnom nastoje to spriječiti, jer je bolja jedna snažna zajednica nego dvije slabe. Ali, ako se zajednica ipak podijeli, onda je to još jedan od proizvoda koje pčelari nude. Tako je i moj susjed nudio zajednice koje sam kupio. 3 zajednice, 100 eura komad.



Preseljenje pčelinjih zajednica je prvi problem. To se radi jedino noću, kada su sve pčele u košnici. Treba košnicu zatvoriti, ukrcati u prikolicu i onda vrlo oprezno voziti na novu lokaciju. Lokacija mora biti dovoljno daleko, ne može se zajednica preseliti kilometar dalje, jer će se pčele uporno vraćati na staro mjesto. Tako sam ja svoje ljubimce donio na svoju lokaciju jedne noći. Pčele se nose zajedno sa nastavkom - drvenim sandukom u kojem i žive. Unutra ima i meda, pa je sve to prilično teško. Pčelinjaci su često na nepristupačnim mjestima, pa je to i fizički zahtjevno. Noseći tako zajednice na lokaciju, zapeo sam za neko drvo na tlu i pao sa pčelama. Otvorio se nastavak, pčele izletjele, ali nije bilo ozbiljnije štete. Uspio sam sve zatvoriti i smjestiti ih.

Uslijedilo je vrlo intenzivno učenje. O pčelama treba znati zaista mnogo. Može se naravno i onako "na divlje" pa što bude, ali to su živa bića, i nekako im želiš najbolje. A za to treba (po meni) više znanja nego kod čuvanja pasa, mačaka i drugih životinja. Povezao sam se sa tim susjedom od kojeg sam kupio zajednice, on mi je postao mentor koji mi dosta redovito sugerira što da radim. To mi se pokazalo presudno. Idealno bi bilo završiti tečaj pčelarstva, ali ovako uz mentora isto ide. Youtube zajednica je isto vrlo korisna, ali tu su razni kontradiktorni savjeti, pa je početniku teško procijeniti koji savjet poslušati. A knjige, tako-tako. Imam neku sa preporukom, ali nije ni približno dovoljno. Trebalo bi još knjiga, jedna sa osnovama pčelarstva, druga koja malo dublje ulazi u materiju, treća neka skroz specifična za moju mikrolokaciju... Autori to nastoje sve strpati u jednu knjigu "za sve" pa onda o svakoj važnoj temi bude premalo napisano.

Prve sam se tako godine borio da naučim dovoljno da pčele opstanu preko zime. Zime su vrlo nezgodne, dosta pčela ne preživi. Treba im davati hrane, kontrolirati kako napreduju, brzo reagirati na svaku naznaku problema... I pčele nekad jednostavno ne opstanu. Od moja tri društva, proljeće je doživjelo samo jedno. To me dosta razočaralo. Ali isto se desilo i mom mentoru i mnogim pčelarima prošle godine. Moj mentor je recimo sa 40 zajednica pao na 8. Jedno od objašnjenja je Varoa, nametnik na pčeli koji se u nekim godinama brzo širi i zarazi cijele zajednice. Drugo objašnjenje je da su se matice zbunile zbog neobičnih vremenskih uvjeta. Koliko sam ja pratio svoje pčele, rekao bih da se upravo to desilo. Sve tri zajednice sam potpuno jednako tretirao cijele godine, ali u dvije je prema kraju zime bilo sve manje i manje pčele. Matica mora tijekom jeseni rađati dugovječne pčele, one koje neće raditi ništa cijele zime, samo mirovati. Pčela, što više radi, kraće živi. Ako bi ove jesenske krenule sakupljati nektar, iscrpile bi se i ne bi mogle živjeti do proljeća. A tijekom zime matica ne nese jaja. Tako kolonija jednostavno umre od starosti, nema podmlatka.



Ta jedna zajednica koja je dočekala proljeće, rekao sam, neka živi kako živi. Nisam je takoreći ni obilazio. Samo bih "bacio oko" dok sam vrtlario. I jednog dana, iz košnice izleti roj, zacrni se nebo. Rojenje je jedna od velikih strahova pčelara, tako izgube velik broj pčela koje odlete u prirodu. Ali, meni nisu odletjele u prirodu, nego su se naselile u susjednoj praznoj košnici. Onoj u kojoj je mjesec dana ranije stradalo društvo. Sreća u nesreći. Zvao sam mentora koji mi je pregledao zajednice (sada su umjesto jedne bile dvije) i utvrdio da je ova izvorna puna pčele. Kaže, izrojila se jer više nisu imale mjesta za život, košnica je puna kao šipak i nakon što je roj izletio. I tako mi on tu izvornu razdijeli na još nove dvije. Ukupno 4 društva.



Cijelo proljeće tako njegujem 4 društva, kojima ova vrućina izuzetno pogoduje. Po riječima mentora, riskantno je tako dijeliti jednu zajednicu u više od dvije, dobiju se suviše slaba društva. Ipak, sva 4 društva su se izuzetno razvila, košnice su pune pčelom, sad moram dobro paziti da imaju prostora za razvoj. Pa tu tek na red dolazi oduzimanje meda.

Znači, pčeli treba prostor. Ne previše praznog prostora, ali matica mora imati gdje nesti jaja. Ako bi košnica bila puna meda, onda matica više ne nese, društvo umire. Zato se košnici dodaju nastavci, drveni sanduci kojima se proširuje košnica. U nastavke se ubacuju okviri u kojima pčele grade saće i saće pune medom. Također, prati se ima li prostora tamo gdje je matica. Ako je gužva, okviri se prebacuju u novi nastavak, i treba u svemu tome imati pomalo iskustva, razumijevanja pčela i biti redovito u pčelinjaku. Kad se pčelari ovako kao hobby, često se zakasni sa nečim, ali što je tu je.

Ja sam svojim zajednicama nastavke stavio prije oko mjesec dana, i baš provjeravam, prilično su napunjeni medom. To znači 10-15 kila meda u svakom, puta 4. Slijedi vrcanje, kada med bude zreo, što bi moglo biti za 10-15 dana. Dalje ne mogu govoriti iz iskustva jer iskustva sa vrcanjem nemam. Nabavio sam potrebnu opremu, pa kad odradim to, znati ću reći nešto više. Kada se izvrca med, prazna saća se vraćaju pčelama koje ih opet pune, pa možda bude još jedno vrcanje, što je max u mom podneblju.

Kod mene, 20 kila meda po košnici je odličan rezultat. Drugdje, zna biti i do 70 kila meda, ali to je med slabije kvalitete. Biljke koje daju najviše nektara su uljana repica i suncokret. Pčelari voze svoje pčele u poljoprivredna polja da pčele sakupe što više meda. Taj med često miješaju sa onim kvalitetnim, ili prodaju na veliko za sitne novce.

U planinama, jedina ozbiljnija "paša" je medljika. To nije pravo cvijeće, nego izlučevina lisnih uši na stablima. Pojava medljike, medne rose, događa se jednom u par godina. Mora se poklopiti nekoliko faktora koji pogoduju razvoju lisnih uši. Pčele njihove izlučevine tretiraju kao nektar, i u europi je taj med izuzetno cijenjen. Kada se dogodi takva godina, većina početnika se ne zna snaći. Taj med vrlo brzo kristalizira i mora se vrcati svakih par dana. Znači pčele kao na traci samo unose nektar, a pčelar sa druge strane oduzima i vrca, i tako cijelog perioda dok traje ta medljika. Meni se to (srećom?) još nije desilo. Ako bi se desilo, moram biti spreman. Ako se ne vrca svakih par dana, košnica se "betonira" i nema se što napraviti nego sve natopiti u vodu.

Anyway, pčele su jako zanimljive. Primjetio sam da moje prepoznaju mene. Mogu vrtlariti ispred pčelinjaka, i ne napadaju me, nisam im zanimljiv. Ali kada odem u pčelinjak kod svog mentora, te njegove me napadaju, i to baš jako. A njega ne, čovjek stoji pored mene sa istom zaštitom.

[Stitch]

(...) U planinama, jedina ozbiljnija "paša" je medljika. To nije pravo cvijeće, nego izlučevina lisnih uši na stablima. Pojava medljike, medne rose, događa se jednom u par godina. Mora se poklopiti nekoliko faktora koji pogoduju razvoju lisnih uši. Pčele njihove izlučevine tretiraju kao nektar, i u europi je taj med izuzetno cijenjen. Kada se dogodi takva godina, većina početnika se ne zna snaći. Taj med vrlo brzo kristalizira i mora se vrcati svakih par dana. Znači pčele kao na traci samo unose nektar, a pčelar sa druge strane oduzima i vrca, i tako cijelog perioda dok traje ta medljika. Meni se to (srećom?) još nije desilo. Ako bi se desilo, moram biti spreman. Ako se ne vrca svakih par dana, košnica se "betonira" i nema se što napraviti nego sve natopiti u vodu.

A gdje budu pčele dok im natapaš košnicu? Nije vrag da zbog kristaliziranja uginu?

Raspisao si se baš onako kako treba, tekst je odličan. Sve sam s guštom pročitao.

[drug mile]

A gdje budu pčele dok im natapaš košnicu? Nije vrag da zbog kristaliziranja uginu?

A mislim, to je neka iznimna situacija koju treba izbjeći. Košnica se sastoji od 2-3 nastavka. Donji nastavak je plodište, tu su matica, leglo (jajašca, larve), pčele koje brinu o podmlatku, perga (pčelinji kruh) i nešto meda. Iznad plodišta se gradi medište, građeno je isto kao i plodište, samo što u tim nastavcima nema legla. Zato ga pčele napune medom. Između plodišta i medišta je rešetka kroz koju pčele radilice slobodno prolaze, ali matica i trutovi ne mogu proći (preveliki su). Kada se radi sa medištem, npr. uzimaju okviri radi vrcanja, sve pčele se istresu u plodište, to je kao da adaptiraš jednu sobu u stanu pa se privremeno svi stisnu u drugoj. Medište se slobodno može ukloniti iz košnice, dodati drugo prazno, i sl. To je osnovna karakteristika suvremenih košnica "nastavljača".

Kada bi se dogodio opisani problem u medištu, pčela bi se stresla u plodište, medište bi se uklonilo, stavio bi se prazni nastavak koji bi pčele odmah krenule koristiti, a ovaj defektan bi se nekako trebao sanirati. Velika šteta je da to propadne, par desetaka kila u svakom nastavku. Pa sad ljudi sa 20-30 košnica mogu tako imati stotine kila meda koji ne mogu izvrcati. Ako bi se to potopilo u vodu, nastala bi slatka emulzija, poput soka. Sok fermentira. Kad fermentira, peče se rakija medovača, što je jedan od načina da se ipak iskoristi taj nesuđeni med.

[Pastir]

Mile, kažeš da nisu sve knjige o pčelarstvu dobre. Koje preporučuješ? Jesu li dostupne na internetu?

[drug mile]

Ovo je dobra stranica: https://svebas.com/category/pcelarstvo/

Mislim da bi dobra knjiga za početnike trebala objasniti neke osnove o pčeli (rase, karakteristike, njihovu prirodu...), pa onda načine pčelarenja, pčelarsku opremu uključujući i košnice, pa onda voditi pčelara korak po korak od nabavke prvih društava, njege pčela do razvoja pčelinjaka i dobivanja osnovnih proizvoda. Ja takvu knjigu nisam još primjetio.

Većina knjiga kao da podrazumijeva da čovjek već uspješno pčelari, pa mu daje savjete za neke finese, napredne tehnike koje nisu ni potrebne većini. Ili se pak odnose na neko drugo podneblje, druge rase pčela koje se ne koriste u Hrvatskoj. Pčelarenje je veoma kompleksna tema i tu se može i treba znati zaista mnogo, a nije to baš jednostavno složiti u knjigu koja bi svima odgovarala.