..a unda » wrote:
..ma, bilo je jos tvojih onih nekoliko postova na koje sam ti.. ne znam, valjda trebao odgovorit, ali eto, na temi o ukrajini, pa nekako, nije mi bas bilo sarmantno, a osim toga neke stvari je tesko sebi priznat, pa nisam bas htio ispast agresivan..

A dobro već ćemo zaposlit nekoga da moderira pa će prebaciti.
mislim, ne znam bas da sam zagovarao besklasni sustav. po marksovom nekom konceptu..koji je baj d vej sasvim stabilan ili dovoljno stabilan, dobro utemeljen, vrlo logicno se doslo do tog besklasnog drustva.
Ne znam, meni to nije logično, ni malo. Ljudi su prirodno različiti, različitih afiniteta, mogućnost itd. određene usluge, proizvodi, sposobnosti su vredniji od drugih i posljedično nužno se stvaraju klase u ekonomskom, a i svim ostalim smislovima... Ne znam uopće kako je moguće da besklasno društvo funkcionira. Dolje se spominje humanizam. Humano društvo u kojem nitko ne gladuje, nitko prislilno ne ostaje neobrazovan, zdravstveno neosiguran, bez nekog smještaja itd. naravno da, ali za to ne treba tako ograničavajuća društvo, tako ograničena ekonomija.
ali to i nije bas najbitnije. tu mozda mogu bit malo problematicne metode, jer ako se uocio uzrok problema, naravno da se mislilo.. sto se ceka, amo to pokusat ubrzat, u cemu je problem, itd.. tj, ako se vidi uzrok problema, zasto te probleme sto prije ne otkloniti, smanjiti, umanjiti?
Ajde recimo da idemo ubrzati, ali mi nije jasno zašto to društvo mora poništiti cijeli sustav da bi onda izgradilo nešto zdravije. Ajde recimo da je kapitalizam odnosno neki njegovi djelovi rak pa onda se djeluje na to i liječi, fizički ukloni... ali ne ubije se cijelo tijelo pa eto nema više ni tog raka.
Uvođenje sustava demokracije koji je neovisniji o kapitalu primjerice prijedlog mislim M. Tuđmana

je bio 100 izbornih jedinica s po jednim osobno biranim zastupnikom, možda produženi mandat ili skraćeni, dva predstavnička doma kao nekakvi osigurači, jak ili slabi predsjednik... blago korigiranje društva ne potpuna promjena i to prisilna. Bez represije socijalistički sustav ne može opstati to je valjda eksperimentalno pokazano i sad taj neki ekstra profit umjesto da ide u zaradu kreativnih ljudi ide u plaćanje održanja sustava raznim policajcima, vojnicima, obavještajcima...
..i tu sad opet imamo malo grananja problema, otpora, dodatnih komplikacija jer se nitko ne zeli odreci stacene moci. npr imamo tu i religije ili u nasem blizem slucaju.. crkva.

Ma Crkva se ne može odreći moći ni da hoće. Njena moć nije od ovog svijeta.

Oni takoreć nemaju mandat odreći se svoje službe.
ako cemo se slozit da je humanost nesto dobro, jel, nesto pozitivno.

Ma slažemo se, samo ono trebalo bi definirati tu humanost nešto točnije, štajaznam škola 3% proračuna, hrana 10%, dokolica 20%, kriminala 0.2 promila... to humanost je nešto dobro je isto kao i patka je nešto dobro... ima sto recepata kako patku napravit da bude dobra.
nije ostala na devetnajstom stoljecu kako bi se htjela prikazat od nekih kojima je i osamnajsto stoljece jos uvijek teska avangarda.

Ne znam takve.
ta amerika je npr donedavno bila sasvim funkcionalno rasisticka zemlja. bez eufeminiziranja, ono, otvoreno rasisticka. i to kao supersila. jedna supersila, centralna ili najvaznija tocka na svijetu, najslobodnija, naj ovo, naj ono, a kad tamo.. rasisticka.
S jednom razlikom ona je posjedovala unutarnji potencijal da se sama od sebe bori s tim. U stalnoj je "revoluciji" Crnci, homoseksualci, sufražetkinje... ove druge ideje nemaju mogućnost te unutarnje samoobnove.

Nakon instalacije i poštelavanja datuma sve ostalo se očitava kao kontrarevolucionarni virus. Recimo obnavljanje u Jugi i promjene dolazile su iz "političkog slobodnog tržišta", antagonizma Srba i Hrvata uz dovoljnu zastupljenot i ekonomsku slobodu u vidu količine doprinesenog da se ne mogu zanemariti. Toga koliko znam u Poljskoj, Mađarskoj itd. nije bilo, sustav se mogao samo trošiti i trošiti sam na sebe dok se nije istrošio u svakom smislu.
ekonomske slobode, sto god ti pod tim podrazumijevao danas, ne postoje. to je vrlo zgodna sintagma, lako se za nju uhvatit, ali ne postoji.
Pod njom ne podrazumjevam ništa složenije od toga da možeš svojim novcem, vremenom, talentima raspolagati kako oćeš do granice dok drugome ne štetiš, a ne smatram da štetiš ako u isto vrijeme daješ u redu plaće, prava itd., a pritom si basnoslovno bogat.
ne zelim uopce sad (nije es a de

) govoriti jel to dobro ili nije i za koga, nego je najvaznije to priznati, reci kako stvari, jel, stoje, javno i, naravno, slobodno reci o kojim pravilima igre se tu radi.
Ja se mogu složiti da je kineski radni dan u odnosu na naš zapadni patnja, ali nisam siguran da je u odnosu na njihovu uobičajenost. Štajaznam moji preci su bili sretni s poslovima, radničkim mjestima koja su ispod minimuma nečega što bih želio za sebe jer su se htjeli maknuti od zemlje i rizika koji ona nosi. E sad objektivno i jedno i drugo su patnja kad ja gledam sada, ali dali je to tako bilo njima - ne znam. Kao i ostali sustavi i kapitalizam u smislu akumulacije, ide od generacije do generacije, svaka bi trebala živjeti nešto bolje od prethodne.
a pravila su ta neka, eto, nazivaju se ekonomske slobode. rekao si negdje prije da nisi za stopostotnu tu neku slobodu, jel ekonomska, kakva li je, nekih 80-20 odnos.
zasto takav odnos, zasto ne 50-50? ..20-80.. 90-10 ili sto posto na stranu ekonomskih sloboda? pa jel zelimo slobodu? zelimo. pa zasto onda ta sloboda ne bi bila stopostotna?
mislim, ono, jesi li za slobodu ili nisi?
Broj je bio slučajan kao Pareto podjela kažu često funkcionira. Poanta je u onome malo gore napisanome da ekonomska, kao i ostale, slobode idu dok drugima ne štete. Ako smo društvena bića dio slobode treba dati policiji, dio nekakvom okviru tržišta. Tih 20% je za podešavanje, možda u SADu je 95/5 u Njemačkoj baš tih 80/20 u Hrvatskoj 70/40. Glavno je da je makar 51/49 u korist slobode... to je kao neka donja granica.
Stopostotna sloboda je jedan drugi sustav, anarhizam, a ja za njega nisam.

Granica kapitalizma je na tih nekih 80/20.
dakle, sto se ceka? cemu strah, cemu laganja, zavaravanja, iako ne s istim startnim pozicijama, neki ce bit daleko ispred drugih, ali pravila ce za sve bit ista i nema poslije kukanja.
To ti tako jer pretpostavljaš da ja, dobro lako za mene, ostali kojima se ne sviđa socijalizam (ne socijalna država, nego socijalizam) ekonomsku slobodu vidim kao korumpiran, pljačkaško-laktaški, manipulativno-utlilitaran sustav. To uopće nije tako, nego baš tako kako ti kažeš sve transparentno i jasno tko kad i od kud pa ako tako može imati 2x15 strojeva i posljedično svoje Kumlerove dvore, a što ću mu ja eto mu ih. A rkc ima bezgranično kapitala kako god okrenuo, nepresušnu nišu, ako već tako materijalistički gledaš na fenomen religije. Ako ništa drugo, svatko se treba roditi i umrijeti, a i nekad mu treba neke utjehe. Sad može se pokušati zabraniti rođenje, ali smrt teško, a i nesretnost.
visekratni klon wrote:Zašto bi netko imao ono što nije izlaktario, popoku?
Koja je razlika između toga da ti uostalom i ja kao nekakvi, nadam se, budući radnici - ta radnička klasa idemo za svoje strojeve koji su u vlasništvu mog frenda Pere ili nekave fantomske zajednice. Zašto je moj frend laktaš, ako je nabavio stroj, riskirao i
možda za 10 ili 15 godina bude imao dovoljno za dokoličarit koliko ga volja. Kupio zupčanike, letvice, elektro motor, kupio ih 15, ali ne može kupiti drugi život pa iznajmi tvoj i za to ti pošteno plati kao što bi ti i to fantomsko društvo pošteno platilo.
judolino » wrote:
I kako uopće raspravljati s tobom?
Mirno i polako...
Ma koji su to kapitalisti vratili sredstva u proračun ili će to tek vratiti s kamatom? Kome?
Evo recimo ovaj
link. Ne da mi se sad sve tražiti, ali dio je vratio dio je vratio većinu u samim novcima, ali treba uzeti u obzir da ovi koji nisu vratili su proizvodne djelatnosti tako da je sačuvan dio radnih mjesta što je posredno dobit jer smanjilo se oportunitetne troškove.
Država je otela lovu građanima da bi spasila bogataše.
Ček ti stvarno misliš da bi vlasnici tih banaka, auto industrije itd. osobno propali da im država nije pomogla, da bi i jedan dan gladovali ili što. Misliš da im ne bi ostalo dovoljno kapitala da te onda uništene tvornice kupe natrag. Spašavanje im je ostavilo i odgovornost, nisu mogli pobjeći. Kapital im je ostao "zaglavljen". U slučaju stečaja rasprodali bi što se rasprodati da, svoje troškove pokrili, eventualno dobit izgubili, a ona im je ovako i onako uračunata u rizike. Dakle u suštini stečaj bi ih samo spasio odgovornosti.
Najsretniji bih bio da te netko oubuče u uniformu i šutne u Bliski Istok, pa da ti tamo neki mudžahedin objasni da nije lijepo Amerikancima viriti iz guzice.
Uopće ne virim. Virim iz guzice čini mi se, na tom sam stupnju razvoja štajaznam... zdravorazumskog principa da je slobodno tržište još jedna od sloboda. Nebitan je SAD. Što ne kažeš da virim iz Kanadske guzice ili Francuske.
judolino » wrote:
Koja to konkurencija može jeftinije, bolje i brže?
Daj samo jedan primjer na cijelom jebenom, kurčevom svijetu, u bilo kojem povijesnom razdoblju. Hajde.
Ne znam što sad misliš pod povijesno razdoblje... ali uvijek konkurencija donese bolje, brže, kvalitetnije. Recimo ratna tehnologija je primjer, šta ne, ako se gleda nešto vezano za razdoblje... U vrijeme dominacije neke sile, nema neke inovacije... povećanjem ekonomske slobode dolazi do ohrabrivanja i eto tane xy teže, zx dalje doleti, tenk preciznije puca... dakle konkurencija. Ok to je rat, to je zlo, ali i u normalnom životu. Kafić, otvori se drugi kafić i eto ti jeftinije i bolje kave. Primjer iz RL. Otvorio se novi kafić, a oni nabavili vanjske grijalice, dekice, podloške za stolice i umjesto nadrkanog konobara, dvije konobarice... e sad možda su to ovako i onako htjeli, ne znam. Istina kava je poskupila malkoc, ali tek do razine konkurencije, a kvaliteta se popravila znatno.