Psihokauč - upomoć!!!!

[Eks]

Ma ne brini se. Nećeš naletiti na štaku nego dok ne riješiš to smeće naletjet ćeš na nekog tko će imat i više smeća od tebe pa ćete se skupa lopatat tako dok vam ne dosadi. Been there.
Rijetko, iznimno rijetko se desi da netko s puno neriješenih stvari naleti na nekog sređenog, a i to mi nije baš neki odnos, više roditelj-dijete odnos. Mada, šta, mnogi brakovi tako funkcioniraju.
Tek kad barem 60% riješiš, možeš očekivati da nećeš naići na nekog sjebanijeg od sebe.

[elma]

E, da, dobro si rekla, roditelj-dijete odnos...Tako nešto si ja ponekad poželim, ono nekoga da me vodi kroz život (šta sve neću tu napisat ) ali onda se sjetim da šta će mi to, to mi je isto kakica (da nastavim u sinoćnjem tonu ) od života.

[Eks]

E, da, dobro si rekla, roditelj-dijete odnos...Tako nešto si ja ponekad poželim, ono nekoga da me vodi kroz život (šta sve neću tu napisat ) ali onda se sjetim da šta će mi to, to mi je isto kakica (da nastavim u sinoćnjem tonu ) od života.

Ja stvarno mislim da je mene to prošlo. Da kucnem. Dakle, ima nade, ima.

[Emericzy]

ovako se sad radije fokusiram samo na sebe dok mi se malo ne razbistri situacija što ja ću i kako ću uopće sa sobom i životom. Jer blagog pojma nemam što ću sama , ponekad mi se čini da samo čekam da moje vrijeme na ovom planetu istekne, a kamoli s nekim.

Nadam se da će i mene danas sutra izliječiti, da neću biti na onoj drugoj strani i izgubiti sve paralele i kočnice jer više nisam dužna nikome objašnjavati ništa niti se opravadavati (osim samoj sebi, naravno, ali tu jako loše stojim )

Dobro razmišljaš. Moraš se prvo sama sa sobom iskreno pomiriti. A nekako mi se čini da si na pravom putu. Dobro zvučiš.

[Emericzy]

Eksačo, divan ti je novi avatar. Ja bih se sad samo s tobom dopisivao.

[Donna Sole]

Eksačo, divan ti je novi avatar. Ja bih se sad samo s tobom dopisivao.

Pripadajuća "kostimografija" vašoj prepisci s topika o obitelji
Hm, a kad analiziram, i tvoj pivac ima nekog smisla ako te opisuje , pa mi sugerira kojekave ideje..

ma trkeljam, tek sam oči otvorila, još nisam ni jogu obavila..
možda nakon kave bolje kontroliram tipkovnicu

[Emericzy]

Pripadajuća "kostimografija" vašoj prepisci s topika o obitelji
Hm, a kad analiziram, i tvoj pivac ima nekog smisla ako te opisuje , pa mi sugerira kojekave ideje..

ma trkeljam, tek sam oči otvorila, još nisam ni jogu obavila..
možda nakon kave bolje kontroliram tipkovnicu

Pijevac je dio veće slike:



koja opisuje moju negdašnju ulogu zaluditelja ženskadi.

Ne znam kakve veze Eksačin novi avatar ima s njom, ali pretpostavljam da predstavlja antitezu.

[Donna Sole]

Pijevac je dio veće slike:

http://img215.imageshack.us/img215/2222 ... kokosi.jpg

koja opisuje moju negdašnju ulogu zaluditelja ženskadi.

Ne znam kakve veze Eksačin novi avatar ima s njom, ali pretpostavljam da predstavlja antitezu.

sve sam , znači, dobro ubrala

Kako rekoh, odgovarajuća kostimografija
za neki kinki teatar foruma

[Eks]

Eksačo, divan ti je novi avatar. Ja bih se sad samo s tobom dopisivao.

[elma]

A nekako mi se čini da si na pravom putu. Dobro zvučiš

Ajme, ova slika s kokoškama

btw, Ex

[Zekoslawa]

Ovih par dana otkako je hladnije opet sam se navukla na dekicu.
Al nije do hladnoće, to je samo izlika. Do šugavog vremena je. Bar mislim. I onda se zavučem pod dekicu i kontempliram u tišini. Uglavnom o tome kako sam jadna zbog svega ikad. Odem se kao malo ugrijati ili odmoriti oči i onda ostanem pod dekicom sat-dva-tri, ne znam ni sama u što utrošim to vrijeme, samo nakon nekog vremena skužim da bi se valjalo dignuti jer ogladnim/pripiški mi se/skužim da ću dobiti dekubitus.

Nekoć sam bila dekičasta samo ujesen. Sad sam dekičasta čim ne sija sunce. Koji je meni kurac?

Oću tako cili život? Jerbo to znači da imam izgurati još pola svih godina koje ću doživjeti - pod dekicom.

[Eks]

Jel ovaj topic?

Ja to odradim žderanjem. I grozno je jer to radim cijelo proljeće, otkad sam odbila otić na put. I tako sve to.
Ali, ako te tješi, ovo proljeće je jesenasto svima. Takvo je nekakvo šugavo i jadno.

[Zekoslawa]

Dobro, žderanjem se ovaj put nisam bavila, to ćemo naknadno.

Ma jest gadno proljeće, svi se žale, ali mene muči što to moje dekičarenje ide sve gore i gore. Jednostavno nemam energije nizašto, izbjegavam ljude, sve mi je naporno, sve mi je big deal i tako stalno kad je šugavo vrijeme. Jebote, ne mogu tako preživljavati veći dio godine.

[Eks]

Dobro, žderanjem se ovaj put nisam bavila, to ćemo naknadno.

Ma jest gadno proljeće, svi se žale, ali mene muči što to moje dekičarenje ide sve gore i gore. Jednostavno nemam energije nizašto, izbjegavam ljude, sve mi je naporno, sve mi je big deal i tako stalno kad je šugavo vrijeme. Jebote, ne mogu tako preživljavati veći dio godine.

Ja sam skužila da sam se jako povukla što se tiče upoznavanja novih ljudi. Začahurila sam se tamo di jesam i to je to. I ne znam, puno toga mi se mota po glavi, a ništa dobro. Ne vidim neku perspektivu nigdje, a opet, kao da se posvuda nešto dešava oko mene i da ću propustiti sve. Jebiga.

Možda ti je zbog konoba i sveg tog šta si proživila s njima pa ti sad taj stres dolazi malo naknadno?

[Donna Sole]

Znate ono kad kažu da kad čovjek odbija pomoć najviše ju treba? Ili kad čovjek s problemimam negira postojanje istog što potvrđuje da ga ima?
E, ja sam to sad
Da mi se sad nacrta cijeli vod psihijatara, psihologa, sociologa i savjetnika razne vrtse, terapeuta svih profila, ne bi se znala otovriti i uhvatit za nešto da se iskobeljam
Osjećam se ko u središtu centrifugalne sile , prritisnuta sa svih strana i sve potisnutija u sredinu vrteške ...


Ne kukakam, samo se još više povlačim i potiskujem..

A mislim se, što ćete mi vi? Niste mi od pomoći...I nije prigovor, prije bi rekla odraz stanja da ne vidim izlaz..
Sramim se što ne mogu reći da su to neki ružni mračni problemi tipa bolesti, tješi me da se, eto, mogu boriti, ali me nervira vlastiti stav ..vraćanje u prošlost i nedopuštanje samoj sebi da se uhvatim ukoštac sa sadašnjosti...

[Beau]

Čili, shvaćam te. Kad imam problem koji me muči ili se jednostavno loše osjećam, najčešće to ne dijelim s ljudima.
U boljem slučaju ignoriram problem i stavljam ga na čekanje, da negdje nad glavom visi i jebucka usitno. Ali s tim se dobro nosim.

Ako je problem koji nisam sposobna ignorirat, mučim se sama sa sobom. Tuđe utješne riječi i savjeti mi nisu od pomoći, smetaju mi.
Lakše mi je kad se pravimo da problema nema...

Zec, i meni je slično otkad je zaladilo. Vraća mi se onaj šugavi, truli jesenji osjećaj, doduše zasad samo djelomično. A tako sam bila sretna kad je zatoplilo

[Emericzy]

Ja se već četiri godine mučim s problemom koji je vrlo jednostavan: Srušilo mi se sve što sam gradio. Ukralo mi. Ono čemu sam posvetio pola odraslog života, pažljivo i kvalitetno sagradio i uživao u tome, došla maca i popapala. Nema više. Fajrunt.

Meni isto nije pomagalo ništa sa strane, nikakve utjehe niti savjeti. Nitko mi nije rekao ništa što i sam nisam znao. Sam sam se morao s time nositi. A psihološka 'pomoć' sa strane išla mi je puno više na živce nego što mi je pomagala.

Pomoglo je jednostavno vrijeme. Otupilo je oštrice koje su me rezale. Rutina me odvela podalje od stalnog razmišljanja o onome što se dogodilo i o šbbkbb. Malo-pomalo se to pretvorilo u nekakav novi, drukčiji život.

Ono što je pomagalo nisu bili savjeti i utjehe drugih nego svijest da netko osjeća iskrenu potrebu da savjet i utjehu da. Ni savjeti ni utjehe nisu mi trebali, ali ta svijest o postojanju dobronamjernih kojima je stalo, to je bila dobra stvar.

A primijetio sam da mi otkad sam u toj situaciji, da mi puno teže legne posrano vrijeme nego prije. Prije bih odmahivao na to, a sad me sjebe i ponekad me odvuče u nekakvu žderačku ili dekičastu epizodu. Srećom, ipak su to (mislim) epizode. Budem i normalan. Čak možda sve više.

Ali ovakva jebena zima i ovo posrano proljeće ipak su me unazadili.

[Donna Sole]

Hvala što shvaćate.




Nisam tužna uopće. Ili jesam, ali ne zato što sam se sad zatekla u tom limbu nego jer je meni tuga zapravo moje agregatno stanje.

Ona živi samnom, dio je mene. Ona me gradi , moj je pogon. na nju radim. Bez nje sam tužna jer nisam dovoljno tužna. Jedan trajan oblik, okvir, staklena kutija u kojoj ona i ja poput terarija i guštera uživamo pri sunčanim zrakama.

[Eks]

jer je meni tuga zapravo moje agregatno stanje.

Ona živi samnom, dio je mene. Ona me gradi , moj je pogon. na nju radim. Bez nje sam tužna jer nisam dovoljno tužna. Jedan trajan oblik, okvir, staklena kutija u kojoj ona i ja poput terarija i guštera uživamo pri sunčanim zrakama.

Ja bih te sad pitala je li ti pišeš, ali nekako mi neprimjereno u ovoj situaciji. Divno je ovo rečeno.

Drž' se.

[Donna Sole]

Ja bih te sad pitala je li ti pišeš, ali nekako mi neprimjereno u ovoj situaciji. Divno je ovo rečeno.

Drž' se.

Pišem.

Sviđa ti se?

Drago mi je čuti.

Kako sam rekla, tuga je vrutak mojih riječi.

[elma]

Samo sam došla reći da se prepoznajem u vašim riječima i da sam u timu žderača

[elma]

Kako si oprostiti? Kako se pomiriti s tim da zivot nije onakav kakvim si ga zamisljao, a za vecinu si sam kriv?

[Eks]

Kako si oprostiti? Kako se pomiriti s tim da zivot nije onakav kakvim si ga zamisljao, a za vecinu si sam kriv?

Nikako. Moš nastojat odsad raditi bolje stvari. Ali sram i krivnja za dosadašnje te prate, mahom dok ne radiš bolje stvari.

[elma]

Hoće li me pratiti i za cca 10 godina, čak i ako budem bolje radila?

[Eks]

Hoće li me pratiti i za cca 10 godina, čak i ako budem bolje radila?

Neće.