File sharing

[ombia]

U SAD-u, kaže, mnogi su službeno besplatni, ali imaju “preporučene cijene”.

Nije li koncept posuđivanja e-knjiga malo imbecilan?

Dobiješ kopiju. I onda kopija istekne ili se samouništi nakon nekoliko dana.
Čemu to?
Riječ je isključivo o umjetnom stvaranju nestašice.

Ne znam jel imbecilan. Mogu zamisliti da je nekima praktican. Ne moraju do knjiznice i natrag, nema zakasnine. Puno ljudi moze istovremeno citati "istu" knjigu, nema cekanja da ju netko vrati.
Hvala za ono o open source-u, lijepo si to objasnio.

[klonka]

Ja ne kupujem DVD-ove iz par razloga. Prvo, rijetki su filmovi koje gledam više od jednom-dvaput. Drugo, budući da me onim nepreskočivim upozorenjima izdavači upravo vrijeđaju proglašavajući me lopovom, ne želim to podržavati. Treće, u pravilu su mi preskupi s obzirom na ono što nude.

Same here. Nemam DVD player, a bogami ni dobar televizor. Šteta trošit pare na DVD.

S druge strane, kad malo razmislim, imam Spirited Away, Emperor's New Groove, i još par sitnica po originalnim DVD-ovima. Obožavam te crtiće i gušt mi ih je (nanovo) gledati na kvalitetnom formatu (na kompjuteru ).

Imam i Lynchevu Dinu na videokazeti. To se ne baca.

[slafko]

Kineski film Hero pogledao sam najmanje pet puta što sam, što u društvu. DivX, naravno.
Koju godinu kasnije došao je u naša kina. S istim tim društvom otišao sam u kino da vidim to čudo na velikom platnu.
Reakcija po izlasku? “Ajmo opet.”

Neke stvari želiš vidjeti u kinu. Neke druge… ne baš.

Hero je totalno predobar film i treba ga ponovno u kina stavit. Zapravo, sve gdje Zhang Ziyi lamaće mačevima.


Ja sam prije par godina pogledao novog Šerloka Holmsa, divX. Vidio sam kakvo je smeće i uštedio si barem 100 kuna. Skidanjem novog nastavka se neću baviti jer je očigledno smeće kao i prvi dio. Logičnijim mi se čini imaginarno oštetiti izdavača i distributera sranja nego im dati 100 kn na lijepi marketing pa nakon toga pizditi na kaj sam potrošio novac i vrijeme.

[ombia]

Same here. Nemam DVD player, a bogami ni dobar televizor. Šteta trošit pare na DVD.

S druge strane, kad malo razmislim, imam Spirited Away, Emperor's New Groove, i još par sitnica po originalnim DVD-ovima. Obožavam te crtiće i gušt mi ih je (nanovo) gledati na kvalitetnom formatu (na kompjuteru ).

Imam i Lynchevu Dinu na videokazeti. To se ne baca.

Ne mozes gledati filmove na laptopu? Nema DVD citac?
No eto, vi ste dokaz da skidanje filmova s neta bas i ne koristi financijski producentima tog filma.

Emericzy zasto trolas po temi? Shvatili smo na x drugih tema vec kakvo je tvoje misljenje o Dune-u. Ovo tvoje vec granici sa opsjednutoscu. Samo cekam da na Sto se kuhali danas pocnemo o Dune-u ili Lynchu. Ulovis se jedne sporedne recenice iz klonkinog posta i udri.

Slazem se sa Ze-om. K tome strucne kritike Dine nisu tako lose kao ove koju je E. upiknuo.

[Lastan]

Ne znam jel imbecilan. Mogu zamisliti da je nekima praktican. Ne moraju do knjiznice i natrag, nema zakasnine. Puno ljudi moze istovremeno citati "istu" knjigu, nema cekanja da ju netko vrati.
Hvala za ono o open source-u, lijepo si to objasnio.

Ne kužiš što hoću reći.
Posuđivanje e-knjige, koje se sastoji u tome da napraviš kopiju, ono što je kod fizičkih knjiga najproblematičniji dio, samo da bi se nakon nekoliko dana kopiju uništilo, prilično je imbecilno.
Jer ako se zaustaviš na prvom koraku, tj. kopiranju, radiš zapravo istu stvar.

Jasno je meni da se izdavačka industrija bori i noktima i zubima da se ništa ne promijeni jer je promjena poslovnog modela jako teška. Jeftinije im je plaćati zakone koji održavaju status quo (da, lobiranje kakvo danas postoji smatram kupovanjem legislative).

Najgore je od svega što je sve to tako nepotrebno.
Tehnološko bi rješenje bilo razmjerno jednostavno, a opet profitabilno: sve što ti treba jest server Nacionalne sveučilišne knjižnice koji ima kopije svega što je u Hrvatskoj izdano. I sve nudi džabe.
Svatko tko nešto skida, ostavlja svoj OIB da se mogu pratiti “posuđivanja”.
S obzirom na broj ljudi koji nešto na taj način posude, država isplaćuje honorare autorima/prevoditeljima, koji pak po potrebi – ako su radili s nekim izdavačem, koji još uvijek može biti potreban zbog uredničkih intervencija, lekture, grafičkog dizajna i sličnih sitnica kojima se mnogi ne žele baviti – dijele taj honorar s izdavačem u ugovorenom omjeru.

Zajeb je što onda s jedne strane ograničavaš tržišnu utakmicu jakom državnom regulativom, no budući da u trenutnoj situaciji država ide na korist izdavačkom oligopolu i na štetu građana koji to plaćaju, rekao bih da bi takva promjena bila manje štetna od trenutnog stanja.

[Lastan]

Hero je totalno predobar film i treba ga ponovno u kina stavit. Zapravo, sve gdje Zhang Ziyi lamaće mačevima.

Zapravo, sve gdje Zhang Ziyi ikad išta. (Inače, totalno me zapanjilo kad sam pročitao da je promijenila redoslijed u zapadnjački, pa se sad zove Ziyi Zhang.)

[ombia]

Ne kužiš što hoću reći.
Posuđivanje e-knjige, koje se sastoji u tome da napraviš kopiju, ono što je kod fizičkih knjiga najproblematičniji dio, samo da bi se nakon nekoliko dana kopiju uništilo, prilično je imbecilno.
Jer ako se zaustaviš na prvom koraku, tj. kopiranju, radiš zapravo istu stvar.a.

O.k. radis istu stvar, kopiras sadrzaj. S time da ovaj e-materijal mozes koristiti ograniceno vrijeme (osim ako ga ne isprintas, ne znam moze li se to? ) dok klasicnu kopiju koristis zauvijek i mozes ju dalje raspacavati. I kopirati. Teoretski je isto, jel prakticno isto ne znam, nisam probala isprintati.
Nedavno sam iz fore bila je slicna diskusija na jednoj pivi pa da vidimo jel ide, isla kopirati cijelu knjigu. Prenerazili su se u copy shopu i nisu zeljeli kopirati. E sad. U shopu ulicu dalje mozes kopirati sam i nitko ne gleda sto si kopirao. Tako to valjda ide.

Ova ideja oko nacionalnih knjiznica. Prakticno ni nacionalne knjiznice okolo nemaju sve ikad objavljeno u zemlji dostupno elektronski. Ni sve novije stvari. Uglavnom su knjige i dalje u papirnatom izdanju, a casopisi i clanci su cesto elektronski.
Disertacije koje su publicirane im se i dalje daju vecinski u papirnatom izdanju.
I mogu e-materijal vidjeti samo ako sam u njihovoj mrezi na licu mjesta - aka citaonica, a ne od doma iako imam koricnicki racun.
I naravno usluga nije besplatna. To mimo tvoje ideje, cisto kao referenca da Hrvatska bas ne zaostaje po tom pitanju ni za kime.

S druge strane hrpa ljudi bi se pobunila protiv koncepa gdje je OIB-om evidentirano sto sam sve posudjivala. Mozda bi se frekvencija koristenja mogla drugacije pratiti? Brojem otvaranja?
Pod pretpostavkom da autori sami ne bi klikali na isto i tako si povecavali proviziju.

[dejzi]

Postovi o Dini prebačeni na Film.

[Pješčana]

muzeji u USA i UK su besplatni, ali samo neki.
Gostujuće izložbe se plaćaju, ali jedna National Gallery u Londonu je besplatna, na primjer.
I ja sad razmišljam jel postoji ijedan muzej u RH da je besplatan, a ja volim muzeje i idem u njih i ne mogu se sjetiti. Čak i stalni postavi koštaju, na primjer stalni postav u Muzeju Grada Zagreba košta 30 kuna.
Muzej za umjetnost i obrt ima fora princip: platiš kartu za gostujuću izložbu, a onda ti sugeriraju da možeš i stalni postav pogledati uključeno u tu kartu.
Što se tiče muzeja, mene više zbunjuje vradno vrijeme, zatvaraju u 18, ja godinama nisam mogla nakon posla u većinu njih ući. Ljeti, Zagreb pun turista, nepromijenjeno radno vrijeme
nedobog da netko uznemiri prašinu po eksponatima.

[ombia]

Davno davno je jedan dan u tjednu bio besplatan upad u muzeje, ponedjeljak ili utorak...toga vise nema?
Slazem se da bi barem u tur. sezoni radno vrijeme trebalo biti duze, ja sad ak idem, idem ionako vikendom.

[Lastan]

O.k. radis istu stvar, kopiras sadrzaj. S time da ovaj e-materijal mozes koristiti ograniceno vrijeme (osim ako ga ne isprintas, ne znam moze li se to? ) dok klasicnu kopiju koristis zauvijek i mozes ju dalje raspacavati. I kopirati. Teoretski je isto, jel prakticno isto ne znam, nisam probala isprintati.

Takve knjige nije lako ni isprintati, ugrađuju kojekakve zaštite da se to ne bi radilo.
No poanta je u tome da je izrada kopije ionako praktički besplatna: uključuje tek nekoliko elektrona.

Ova ideja oko nacionalnih knjiznica. Prakticno ni nacionalne knjiznice okolo nemaju sve ikad objavljeno u zemlji dostupno elektronski. Ni sve novije stvari. Uglavnom su knjige i dalje u papirnatom izdanju, a casopisi i clanci su cesto elektronski.
Disertacije koje su publicirane im se i dalje daju vecinski u papirnatom izdanju.
I mogu e-materijal vidjeti samo ako sam u njihovoj mrezi na licu mjesta - aka citaonica, a ne od doma iako imam koricnicki racun.
I naravno usluga nije besplatna. To mimo tvoje ideje, cisto kao referenca da Hrvatska bas ne zaostaje po tom pitanju ni za kime.

Ne zaostaje za drugim zemljama, ali zaostaje, kao i druge zemlje, za tehničkim mogućnostima.
Troškovi digitalizacije postojećih sadržaja dugoročno bi se isplatili.

S druge strane hrpa ljudi bi se pobunila protiv koncepa gdje je OIB-om evidentirano sto sam sve posudjivala. Mozda bi se frekvencija koristenja mogla drugacije pratiti? Brojem otvaranja?
Pod pretpostavkom da autori sami ne bi klikali na isto i tako si povecavali proviziju.

Da, pobunili bi se iako ne bi znali zašto se bune.
Jer inače je sve ionako evidentirano uz tvoje ime, prezime i broj iskaznice, a knjižnica uz broj iskaznice ima naveden i tvoj OIB. Ili čak JMBG.

Broj otvaranja bez dodatnih mehanizama poticao bi autore da sami otvaraju svoje knjige milijun puta kako bi si podigli rejting. Skužila si i sama, i to odmah; što misliš, koliko bi autorima trebalo da to skuže?
OIB je tu idealan: jasno naznačuje koliko je jedinstvenih osoba zatražilo neku knjigu (idealni bi mehanizam k tome provjeravao koliko je ljudi neko književno djelo – ne i stručne tekstove – pročitalo do kraja). Što je najbolje, čak se može složiti sustav tako da i OIB-ovi budu posve anonimizirani, tj. da se praktički ne može pristupiti listi posuđivača, a da opet sustav funkcionira.

[ombia]

[quote="[url=https://trkeljanje.com/viewtopic.php?p=101486#p101486]
Jer inače je sve ionako evidentirano uz tvoje ime, prezime i broj iskaznice, a knjižnica uz broj iskaznice ima naveden i tvoj OIB. Ili čak JMBG.[/color]

Zaista?
Naime ja sam recimo u mreznom sistemu nacionalne knjiznice i citam neki clanak online.
Znaci nisam se ulogirala svojim imenom i brojem iskaznice. Iako da bih uopce usla unutra morala sam iskaznicu pokazati. Da nisam clan ne bih ni usla unutra.
Kako znaju da sam ja vlasnik tog i tog laptopa i citam to i to?

[Lastan]

Zaista?
Naime ja sam recimo u mreznom sistemu nacionalne knjiznice i citam neki clanak online.
Znaci nisam se ulogirala svojim imenom i brojem iskaznice. Iako da bih uopce usla unutra morala sam iskaznicu pokazati. Da nisam clan ne bih ni usla unutra.
Kako znaju da sam ja vlasnik tog i tog laptopa i citam to i to?

Oprosti, govorio sam o fizičkim posudbama.
Sve osim onoga što je dostupno u čitaonici bit će vezano uz tvoje ime i ine osobne podatke. Sve što zatražiš za čitanje ili posudiš i izneseš, uvijek će se moći povezati s tobom.
Dakle, koja je razlika između toga i unošenja OIB-a pri posudbi?

Pazi, govorimo o književnim djelima prvenstveno: kod njih piratiziranje posebno šteti autorima.

[ombia]

Oprosti, govorio sam o fizičkim posudbama.
Sve osim onoga što je dostupno u čitaonici bit će vezano uz tvoje ime i ine osobne podatke. Sve što zatražiš za čitanje ili posudiš i izneseš, uvijek će se moći povezati s tobom.
Dakle, koja je razlika između toga i unošenja OIB-a pri posudbi?

Pazi, govorimo o književnim djelima prvenstveno: kod njih piratiziranje posebno šteti autorima.

Ajde sad mi je malo lakse.
Nema razlike izmedju ovoga sad i OIB-a, slazem se.
Oboje je evidencija. No ima razlike sto se evidentira.
Razlika tog sistema koje opisujes i sadasnjeg stanja je da ako sve sve stavi kao e-materijal o cemu smo i pisali (dakle makne se od fizickih primjeraka), dosad takvo koristenje nije bilo vezano uz moje ime i prezime. Samo fizicka posudba.
A tvojim prijedlogom bi se sve evidentiralo.
Jer vise ne bi postojala razlika u formatu citaonice i posudbe, sve bi bio isti e-format.
Nije da nesto krijem ili da je zaista bitno sto sam tamo citala, pornica nemaju ionako, ali mogu zamisliti da bi nekima bilo bitno da ostanu anonimni.

[Lastan]

Ajde sad mi je malo lakse.
Nema razlike izmedju ovoga sad i OIB-a, slazem se.
Oboje je evidencija. No ima razlike sto se evidentira.
Razlika tog sistema koje opisujes i sadasnjeg stanja je da ako sve sve stavi kao e-materijal o cemu smo i pisali (dakle makne se od fizickih primjeraka), dosad takvo koristenje nije bilo vezano uz moje ime i prezime. Samo fizicka posudba.
A tvojim prijedlogom bi se sve evidentiralo.
Jer vise ne bi postojala razlika u formatu citaonice i posudbe, sve bi bio isti e-format.
Nije da nesto krijem ili da je zaista bitno sto sam tamo citala, pornica nemaju ionako, ali mogu zamisliti da bi nekima bilo bitno da ostanu anonimni.

Zapravo, imaju i pornografiju. Sigurno. Jer po zakonu, sve što se izda u RH mora imati kopiju u NSB-u.

No kao što rekoh, nije nimalo problematično osigurati da taj sustav bude anonimiziran OIB-u unatoč. Recimo, kriptiraš OIB-ove nekim jačim ključem prije nego što uopće uđu u bazu. Bitno je samo da su nakon toga jednako jedinstveni.
Možeš umjesto toga vezati na SIM karticu ili nešto slično, ali na kraju je to opet jednako lako isljedivo kao i OIB.

Tehnologija nam u mnogočemu olakšava život. No iako je plaćanje debitnom karticom ili mobitelom puno lakše i brže od kopanja po džepovima dok ne nađeš dovoljno gotovine, istom je svaka takva kupovina zapisana u nekoj bazi uz tvoje ime. Svaki put kad kupiš knjigu u knjižari i platiš karticom, to je zabilježeno.

A budući da postoji zakon o zaštiti osobnih podataka i da u principu nitko osim policije i suda u slučaju kaznenih djela ne bi smio ni trebao pristupati osobnim podacima ljudi koji preuzimaju knjige s takvog servera, lijepo kriptiraš svaki OIB javnim ključem dviju odgovornih osoba prije nego što uđe u bazu. Ionako bi program samo provjeravao je li ista osoba već preuzimala tu knjigu u određenom vremenskom periodu te u ovisnosti o tome inkrementirao brojač. A i državi i autorima bitan je na kraju samo brojač, jednako kao što je Elektri posve svejedno trošiš li ti struju na rasvjetu ili grijanje, ali će ti svejedno policija doći na vrata ako svjetla i grijanje koristiš za uzgoj marihuane.

[klonka]

Ne mozes gledati filmove na laptopu? Nema DVD citac?

Naravno da mogu, ali iskustvo gledanja filma dok sam zgrbljena nad monitorom i zvučnicima od laptopa ne opravdava kupovinu kvalitetne slike i zvuka.


Sumnjam da pretjerano oštećujem filmsku industriju budući jako malo toga gledam, odnosno, jako malo toga skidam i jako malo idem u kino. Kad i skidam, to činim da bih pogledala filmove koji me jako zanimaju, a pobjegli su mi iz kina ili uopće nisu došli u distribuciju. Skinem, pogledam i ne čuvam za arhivu, što će mi; to tretiram na isti način kao i gledanje filmova iz videoteke. DVD na neviđeno ne bih kupila ni da nemam mogućnost skidanja. Prema tome, industrija sasvim sigurno ne bi profitirala na meni. Ovako ipak postoji mogućnost da profitira na tome što ću nekome preporučiti izvrstan animirani film koji sam pogledala tako što sam ga skinula (u krajnoj liniji, Miyazaki svoju popularnost u Hrvatskoj, a rekla bih i dobrim dijelom u svijetu, može zahvaliti upravo sustavu neformalne razmjene).

Postovi o Dini prebačeni na Film.

Idem vidit.

[ombia]

Naravno da mogu, ali iskustvo gledanja filma dok sam zgrbljena nad monitorom i zvučnicima od laptopa ne opravdava kupovinu kvalitetne slike i zvuka.


Sumnjam da pretjerano oštećujem filmsku industriju budući jako malo toga gledam, odnosno, jako malo toga skidam i jako malo idem u kino. Kad i skidam, to činim da bih pogledala filmove koji me jako zanimaju, a pobjegli su mi iz kina ili uopće nisu došli u distribuciju. Skinem, pogledam i ne čuvam za arhivu, što će mi; to tretiram na isti način kao i gledanje filmova iz videoteke. DVD na neviđeno ne bih kupila ni da nemam mogućnost skidanja. Prema tome, industrija sasvim sigurno ne bi profitirala na meni. Ovako ipak postoji mogućnost da profitira na tome što ću nekome preporučiti izvrstan animirani film koji sam pogledala tako što sam ga skinula (u krajnoj liniji, Miyazaki svoju popularnost u Hrvatskoj, a rekla bih i dobrim dijelom u svijetu, može zahvaliti upravo sustavu neformalne razmjene).k:

Tko je bez grijeha neka prvi...
Jedino me zacudila izjava da skidanje stvari s neta zapravo donosi/povecava profit i u svrhu je promidzbe itd. A ucinilo mi se da na temi i forumu vlada drugacija atmosfera.
Jer ti ces neki tebi dobar film i preporuciti ali taj drugi ga nece nuzno kupiti, nego opet skinuti s neta.

Tak da ono o.k. skidanje s neta, ali bez uvjeravanja da time nekome cinimo zapravo uslugu.

[klonka]

Kažem ti da postoje statistike o tome da im se povećava profit i to upravo od prodaje DVD-a, a ne kino ulaznica. Ne moraš ih tražiti, dovoljno ti je pogledati box office.


Što se usluge tiče, ja je svakako činim bendovima za koje je čulo 200 ljudi time što ih shaream. I dobila sam ih shareanjem.

Nekom tamo Bieberu je ne činim, ali dojma sam da njegovi fanovi ionako kupuju to smeće jer su premutavi za bilo što drugo. Galofak glazba, galofak konzumenti.

[Lastan]

Tko je bez grijeha neka prvi...
Jedino me zacudila izjava da skidanje stvari s neta zapravo donosi/povecava profit i u svrhu je promidzbe itd. A ucinilo mi se da na temi i forumu vlada drugacija atmosfera.
Jer ti ces neki tebi dobar film i preporuciti ali taj drugi ga nece nuzno kupiti, nego opet skinuti s neta.

Tak da ono o.k. skidanje s neta, ali bez uvjeravanja da time nekome cinimo zapravo uslugu.

Da, netko će ga možda skinuti. No netko će ga i kupiti. A bez preporuke nekoga tko ga je skinuo ne bi ni znao za njega.

Statistike su neumoljive, ali su velike kompanije jednako toliko pohlepne. I gledaju svaki piratizirani sadržaj kao izgubljenu prodaju, što je glupost.

Ono što im može naštetiti jest kad procuri neko sranje, pa ljudi pogledaju prije nego što dođe u kina i upozore druge da je to sranje i da ne trebaju plaćati karte da to pogledaju u kinu.
Ukratko, šteti kompanijama samo kad je ono što prodaju bezvrijedno smeće.

Bu hu hu.

[ombia]

O.k. gdje da nadjem te statistike? Mislim na temi i na forumu ne kupuju ljudi nesto filmove i glazbe, oko mene ovi koji skidaju se ponasaju kao i forumasi, pa dozvolite mi skepsu.
Istina kad god idem u kino nije nikad prazno ili cak poluprazno, ali statistike bi pokazale da sve vise ljudi kupuje filmove i glazbu? Ili da profit ne pada?

[klonka]

Da profit raste. Prvo što mi pada na pamet:
http://www.imdb.com/boxoffice/alltimegross
http://www.the-numbers.com/movies/records
http://boxofficemojo.com/alltime


Imam po nekim člancima na kompu nešto smislenije, ali ne da mi se sad kopati, a i idem vani, linkat ću ti sutra.

Ako ćemo gledati po prijateljima, moji prijatelji audiofili koji su prije kupovali glazbu, kupuju je i dalje; oni koji nisu, ne kupuju je ni sad.

[ombia]

O.k. budem sacekala do sutra, moza ja krivo gledam ali na jednom linku osim avatara i titanica su kroz godine prilicno slicne svote. A morale bi rasti. Jer stanovnistvo drasticno raste.

[JPK]

Da Hollywood propada i stagnira zbog piratstva je potpuno idiotska pretpostavka. Stagniraju jer proizvode smeće, a u zadnjih 10-15 godina se pojavila konkurencija u obliku stanica poput HBO-a koji prozvode puno kvalitetnije stvari za televiziju.
Da su se ljudi toliko pomamili za piratstvom, onda bi HBO, FX, AMC i slični gubili još puno više, jer gledati film preko kabela ili s PC-a koji je spojen na plazmu je potpuno isto. Dok gledanje u kinu i piratske kopije na plazmi nije potpuno isto. A HBO i ostali ne propadaju, nego vrlo jako rastu.

Dakle, riječ je o najobičnijoj hrpi seronja, od holivudskih producenata, do ovih koji puše apsurdne optužbe na račun piratstva.

[blaze]

Tehnološko bi rješenje bilo razmjerno jednostavno, a opet profitabilno: sve što ti treba jest server Nacionalne sveučilišne knjižnice koji ima kopije svega što je u Hrvatskoj izdano. I sve nudi džabe.
Svatko tko nešto skida, ostavlja svoj OIB da se mogu pratiti “posuđivanja”.
S obzirom na broj ljudi koji nešto na taj način posude, država isplaćuje honorare

zašto bi država isplaćivala honorare???

[blaze]

SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, za početak.

london ima samo neka dva muzeja s besplatnim upadom