Jezikoterija
-
ostruznicagornja
- Posts: 807
- Joined: 08 Aug 2015, 00:41
"Sam" je pridjev karambol. Ovaj ne možeš da porediš pa takve zbog toga zovu i "apsolutni pridjev", to kao čovjek može da bude sam ili ne ali ne samiji ili najsamiji, ili mrtav ali ne mrtviji itd. Naravno tačno je da ne može samiji i najsamiji, ali to je sve relativno u jeziku, više je to generalno napomena nego što je realnost tako lako preslikati na jezik. Česta je kolokacija "sasvim sam" ili "potpuno sam" iako bi primjenjujući tu logiku mogli reći da je besmisleno skaliranje pridjeva "sam" ovim "maksimalnim" prilozima "sasvim" ili "potpuno" ili da si više ili manje sam, ili tako.
Ne vjerujem da će osnovcu trebati elaboracija zašto bi "sam" klasifikovali kao pridjev, ali ukratko može da se koristi kao atribut imenice ili predikativno u strukturi rečenice, i može da se modifikuje prilogom. Ne može da modifikuje pridjev ili glagol ili tako. Najlakše vidiš da je pridjev po tome što možeš predikativno da ga upotrebiš da opišeš subjekat rečenice, samo riječ koja je pridjev ili imenica može da se upotrijebi za to. U ovoj tvojoj rečenici neobična je pozicija pridjeva, to žanr diktira malo tumbanja sa riječima po rečenici. Kad bi preveli na regularniju strukturu rekli bi:
Cvrčak je ostao sam.
I rekli bi da je funkcija pridjeva "sam" da opiše imenicu "cvrčak", odnosno da to značenje kvalifikuje na neki način. I velimo da je pridjev "sam" u predikativnoj funkciji.
Ne vjerujem da će osnovcu trebati elaboracija zašto bi "sam" klasifikovali kao pridjev, ali ukratko može da se koristi kao atribut imenice ili predikativno u strukturi rečenice, i može da se modifikuje prilogom. Ne može da modifikuje pridjev ili glagol ili tako. Najlakše vidiš da je pridjev po tome što možeš predikativno da ga upotrebiš da opišeš subjekat rečenice, samo riječ koja je pridjev ili imenica može da se upotrijebi za to. U ovoj tvojoj rečenici neobična je pozicija pridjeva, to žanr diktira malo tumbanja sa riječima po rečenici. Kad bi preveli na regularniju strukturu rekli bi:
Cvrčak je ostao sam.
I rekli bi da je funkcija pridjeva "sam" da opiše imenicu "cvrčak", odnosno da to značenje kvalifikuje na neki način. I velimo da je pridjev "sam" u predikativnoj funkciji.
-
MmeTipfeler
- Posts: 10064
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Pridjev, ali u ovom slučaju u službi priloga. Značenje je "osobno", a time se može i zamijeniti u rečenici. Mislim da nijedna naša gramatika jošsam u ovoj funkciji nije proglasila za zamjenicu, što je šteta, ali tebe ne mora zanimait.karambol » wrote:Trebam pomoć za osnovnu školu...![]()
"...cvrčak otrgnu list I baci ga dolje, on sam ostade na sjediti na stablu..."
Što je "sam" po vrsti riječi?
-
MmeTipfeler
- Posts: 10064
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Srećo, lupetaš. I sam i mrtav itekako se mogu komparirati. Recimo, mrtviji od mrtvaca, dosadniji od Ostružnice.ostruznicagornja » wrote:"Sam" je pridjev karambol. Ovaj ne možeš da porediš pa takve zbog toga zovu i "apsolutni pridjev", to kao čovjek može da bude sam ili ne ali ne samiji ili najsamiji, ili mrtav ali ne mrtviji itd. Naravno tačno je da ne može samiji i najsamiji, ali to je sve relativno u jeziku, više je to generalno napomena nego što je realnost tako lako preslikati na jezik. Česta je kolokacija "sasvim sam" ili "potpuno sam" iako bi primjenjujući tu logiku mogli reći da je besmisleno skaliranje pridjeva "sam" ovim "maksimalnim" prilozima "sasvim" ili "potpuno" ili da si više ili manje sam, ili tako.
-
ostruznicagornja
- Posts: 807
- Joined: 08 Aug 2015, 00:41
Čuš, eto ti sad lupetam, pa drugarice Tipfeler kad ću ja od tebe čuti neke nježnije tonove
Pa možeš rekao sam da je relativno, ali se obično ne porede pridjevi sa apsolutnim značenjem i vidiš da grebu ti komparativi ili superlativi, mada ne velim da su nemogući. Možeš da kažeš da je neko go, i eventualno da je goliji, i pretpostavljam najgolji ili kako, ili bos, pa bosiji ili najbosiji, ali obično to ne radimo, i razlog je u značenju tih riječi.
A dosadniji je je već nešto drugo, tu možemo beskonačne gradacije da pravimo, i veoma smo kreativni tu, može taman ovo namrtvo dosadan, ili može dosadan da se usereš, ili tako, tu možemo da budemo kreativni, ali teško da ćemo reći Ostružnica je dosadan da se usereš kako je dosadan, jer nebi bilo tačno
A dosadniji je je već nešto drugo, tu možemo beskonačne gradacije da pravimo, i veoma smo kreativni tu, može taman ovo namrtvo dosadan, ili može dosadan da se usereš, ili tako, tu možemo da budemo kreativni, ali teško da ćemo reći Ostružnica je dosadan da se usereš kako je dosadan, jer nebi bilo tačno
-
ostruznicagornja
- Posts: 807
- Joined: 08 Aug 2015, 00:41
I kako to misliš "sam" zamjenica, drugarice Tipfeler sad ćemo da se svadjamo života mi. Na koji način je riječ "sam" slična zamjenicama, baš me zanima kako to misliš.
-
ostruznicagornja
- Posts: 807
- Joined: 08 Aug 2015, 00:41
Molim lijepo karambol, i hvala i tebi neka si otvorio temu taman da se malo džapam sa drugaricom Tipfeler.
-
MmeTipfeler
- Posts: 10064
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Sad engleska gramatika i usporedba s njom više nije dobra?ostruznicagornja » wrote:I kako to misliš "sam" zamjenica, drugarice Tipfeler sad ćemo da se svadjamo života mi. Na koji način je riječ "sam" slična zamjenicama, baš me zanima kako to misliš.
-
ostruznicagornja
- Posts: 807
- Joined: 08 Aug 2015, 00:41
Koristiće da se uporedi sa engleskom gramatikom, samo ne znam kako misliš da bi u našoj ili engleskoj gramatici mogli da analiziramo "sam" kao zamjenicu, baš nemam ideju na koji način bi mogli to da uradimo.
Ako uzmemo "sam" sa malo drugačijim značenjem i svrhom, iako srodnim, pa kažemo:
Sam si kriv za to što ti se desilo.
Onda bi mogli da analiziramo "sam" kao prilog, u engleskom bi rekli da je to focusing adverb, i riječ "alone" bi uvijek slijedila imenicu:
You alone are responsible for what happened to you.
Ako uzmemo "sam" kao prezentski oblik glagola "biti" za prvo lice jednine, onda je to naravno glagol. To bi bio poseban problem u našoj gramatici, jer "sam" po našoj gramatici nije prezent glagola "biti" nego glagola "jesam" što je zaista smiješno. "Jesam" je oblik glagola koji se jasno odnosi na prvo lice jednine, nije infinitiv, nego je označen za lice a time i za broj. I onda su po tome "si", "je", "smo" itd. oblici istog tog glagola u prvom licu jednine. Nevjerovatno zaista. A prezent glagola biti je "budem", što je tek smiješno. Ovo "budem" sad na stranu, pretpostavljam da bi o toj formi mogli razmišljati kao o subjunktivu, sam, si, je, smo, ste, su, razumijemo kao forme glagola biti za prezent. Ukoliko ne želimo da zvučimo kao Indijanci iz stripova nećemo reći: On biti kući. nego ćemo zamijeniti taj infinitiv sa prezentskim oblikom glagola biti: On je kući.
Ako uzmemo "sam" sa malo drugačijim značenjem i svrhom, iako srodnim, pa kažemo:
Sam si kriv za to što ti se desilo.
Onda bi mogli da analiziramo "sam" kao prilog, u engleskom bi rekli da je to focusing adverb, i riječ "alone" bi uvijek slijedila imenicu:
You alone are responsible for what happened to you.
Ako uzmemo "sam" kao prezentski oblik glagola "biti" za prvo lice jednine, onda je to naravno glagol. To bi bio poseban problem u našoj gramatici, jer "sam" po našoj gramatici nije prezent glagola "biti" nego glagola "jesam" što je zaista smiješno. "Jesam" je oblik glagola koji se jasno odnosi na prvo lice jednine, nije infinitiv, nego je označen za lice a time i za broj. I onda su po tome "si", "je", "smo" itd. oblici istog tog glagola u prvom licu jednine. Nevjerovatno zaista. A prezent glagola biti je "budem", što je tek smiješno. Ovo "budem" sad na stranu, pretpostavljam da bi o toj formi mogli razmišljati kao o subjunktivu, sam, si, je, smo, ste, su, razumijemo kao forme glagola biti za prezent. Ukoliko ne želimo da zvučimo kao Indijanci iz stripova nećemo reći: On biti kući. nego ćemo zamijeniti taj infinitiv sa prezentskim oblikom glagola biti: On je kući.
-
MmeTipfeler
- Posts: 10064
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Daj pogledaj Karambolov primjer. U toj rečenici sam ne znači "osamljen". Što je myself u rečenici I did it myself? Neće biti da je pridjev.
-
ostruznicagornja
- Posts: 807
- Joined: 08 Aug 2015, 00:41
Nisam pročitao tako prvi put, i nije mi palo na pamet ovo tumačenje koje sugerišeš , ali može naravno, mada ne vidim što ti je nemoguće čitanje da je cvrčak ostao sam na stablu.
I ovo što veliš da bi mogli reći da je "sam" zamjenica, to mi sad ima smisla, i jeste da se upotreba sa ovim značenjem može uporediti sa reflexive pronouns u engleskom i isto tako sa dvije iste funkcije kao i u engleskom. Jedna je kao ovo što veliš
I did it myself.
za naše
Uradio sam to sam.
da modifikuje glagol i kaže kako sam to uradio.
Druga funkcija je naglašavanje, ide uz imenicu, na primjer:
On sam je to izjavio juče.
Sama činjenica da je to uradio je čudna.
Ne pomaže mnogo poredjenje sa engleskim, naročito kad je ova druga funkcija u pitanju, jer se u engleskom i focusing adverbs koriste za ovu istu svrhu, i onda su značenja skoro pa identična, na primjer:
This very fact tells us..
This fact alone tells us..
This fact itself tells us..
Oću da kažem da ne znam kako bih analizirao ovo "sam", bio je težak dan danas i mozak mi je na leru i ne znam. Mislim da si dobro ti to sa zamjenicom, i mijenja se po padežima, sama činjenica, same činjenice, samoj činjenici itd. to je dovoljno da isključimo mogućnost analize kao priloga. A jeste da sam bio skeptičan, ali evo sad nisam kad si mi objasnila šta si htjela da kažeš. I bilo bi lakše kad bi bila malo više glagoljiva da ne moram da nagadjam svaki put šta si htjela da kažeš. Iako sam mislio da lupetaš, ja sam lijepo sačekao da to razjasniš i evo vidiš da sam bio u pravu. To sam ti ja all manners, never faux pas
I ovo što veliš da bi mogli reći da je "sam" zamjenica, to mi sad ima smisla, i jeste da se upotreba sa ovim značenjem može uporediti sa reflexive pronouns u engleskom i isto tako sa dvije iste funkcije kao i u engleskom. Jedna je kao ovo što veliš
I did it myself.
za naše
Uradio sam to sam.
da modifikuje glagol i kaže kako sam to uradio.
Druga funkcija je naglašavanje, ide uz imenicu, na primjer:
On sam je to izjavio juče.
Sama činjenica da je to uradio je čudna.
Ne pomaže mnogo poredjenje sa engleskim, naročito kad je ova druga funkcija u pitanju, jer se u engleskom i focusing adverbs koriste za ovu istu svrhu, i onda su značenja skoro pa identična, na primjer:
This very fact tells us..
This fact alone tells us..
This fact itself tells us..
Oću da kažem da ne znam kako bih analizirao ovo "sam", bio je težak dan danas i mozak mi je na leru i ne znam. Mislim da si dobro ti to sa zamjenicom, i mijenja se po padežima, sama činjenica, same činjenice, samoj činjenici itd. to je dovoljno da isključimo mogućnost analize kao priloga. A jeste da sam bio skeptičan, ali evo sad nisam kad si mi objasnila šta si htjela da kažeš. I bilo bi lakše kad bi bila malo više glagoljiva da ne moram da nagadjam svaki put šta si htjela da kažeš. Iako sam mislio da lupetaš, ja sam lijepo sačekao da to razjasniš i evo vidiš da sam bio u pravu. To sam ti ja all manners, never faux pas
-
ostruznicagornja
- Posts: 807
- Joined: 08 Aug 2015, 00:41
Eto sad samo sličica, velim više blagoglagoljiva da budeš a ne više neblagoglagoljiva
-
ostruznicagornja
- Posts: 807
- Joined: 08 Aug 2015, 00:41
Naišao sam na potpuno istu dilemu na jezičkom forumu preko brda kao ovo "zahtjev za narudžbenicu" ili "zahtjev za narudžbenicom" iz ovog treda
http://www.vokabular.org/forum/index.php?topic=2332.0
To kako je postavljeno pitanje zaista dobro ilustruje kako jezička intuicija radi kod čovjeka, i u ovom slučaju ista fraza grebe po ušima:
Da obije fraze nisu grbave to pitanje se nebi postavljalo, i ovo naravno što su ovo isto pitanje postavili i u srpskom i u hrvatskom varijanti jezika govori o tome da postoji neki problem sa tom frazom, ili da ponovim što sam rekao prije za ovo sa narudžbenicom
http://www.vokabular.org/forum/index.php?topic=2332.0
To kako je postavljeno pitanje zaista dobro ilustruje kako jezička intuicija radi kod čovjeka, i u ovom slučaju ista fraza grebe po ušima:
Odgovori koje je drugarica dobila na ovo pitanje na ovom forumu se kreću u rasponu izmedju nebuloznog do bizarnog.Захтев за понудом или захтев за понуду?
Питање је јасно из наслова. Ово због природе посла стално користим, а увек се двоумим како да кажем и шта је исправно, видим да се користе и један и други облик прилично често... ваљда треба захтев за нечим, а не за нешто?
Da obije fraze nisu grbave to pitanje se nebi postavljalo, i ovo naravno što su ovo isto pitanje postavili i u srpskom i u hrvatskom varijanti jezika govori o tome da postoji neki problem sa tom frazom, ili da ponovim što sam rekao prije za ovo sa narudžbenicom
Odgovor na pitanje što ne može je kao prije što sam rekao, obično se traži imenica koja označava radnju neku, "zahtjev" je da se uradi nešto.Interesantno, kad zaškripi nešto u ušima, ili čovjek nije siguran za koju varijantu da se odluči kao u ovom slučaju, to je najčešće znak da nešto nije u redu sa tim kako je to složeno. Najveći broj ljudi veoma rijetko griješi u jeziku, intuitivna je stvar i rijetke su sistemske greške, što znači da bi trebali da se više oslanjamo na intuiciju, i ako se već upalilo crveno svjetlo, probaš nešto drugo, kad vidiš da tu nešto ne štima, istu stvar možeš da kažeš na više načina.
-
ostruznicagornja
- Posts: 807
- Joined: 08 Aug 2015, 00:41
"Zahtjev za narudžbenicu" zvuči prilično grbavo osim nekome u računovodstvu ko se svakog dana bavi time, a "zahtjev za narudžbu" prirodno i računovodjama i ostalima. "Zahtjev za ponudu" mi je poznata fraza naravno ali bih isto tako rekao da ne zvuči nešto van računovodstvenog vokabulara, pa iako može da se shvati kao radnja, paralelno "narudžbi". Svejedno zbog nečega zvuči grbavo, vjerovatno što je primarno značenje riječi "ponuda" asortiman, proizvodi ili usluge koje se nude na prodaju.
-
MmeTipfeler
- Posts: 10064
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
O čemu ti to? Ako je u pitanju sintaksa, svakako treba reći "zahtjev za" plus akuzativ. Što će se zahtijevati, druga je stvar. I ovisi o mašti onoga tko zahtijeva. I ja se slažem da je dozlaboga blesavo kad netko šalje ili izdaje zahtjev za narudžbenicu. Tu su se očito pobrkale uloge. Nekako bi mi logičnije bilo da se napiše: "Alooo! Zaboravili ste nam poslati narudžbenicu." Narudžbenica je, naime, papirić, a može biti i formular na kojemu piše "naručujemo to i to". Narudžba je činjenica da netko nešto naručuje odnosno posljedica naručivanja. Može li se to zahtijevait? Prije mi se čini da bi se za to moglo ponizno moliti i nadati se najboljemu. Pitaj Mikyja ako meni ne vjeruješostruznicagornja » wrote:"Zahtjev za narudžbenicu" zvuči prilično grbavo osim nekome u računovodstvu ko se svakog dana bavi time, a "zahtjev za narudžbu" prirodno i računovodjama i ostalima. "Zahtjev za ponudu" mi je poznata fraza naravno ali bih isto tako rekao da ne zvuči nešto van računovodstvenog vokabulara, pa iako može da se shvati kao radnja, paralelno "narudžbi". Svejedno zbog nečega zvuči grbavo, vjerovatno što je primarno značenje riječi "ponuda" asortiman, proizvodi ili usluge koje se nude na prodaju.
-
ostruznicagornja
- Posts: 807
- Joined: 08 Aug 2015, 00:41
Nisam se bavio time koji je padež odgovarajući, nego koje značenje imenice tu dolazi u obzir. Problem sa "zahtjev za narudžbenicu" je što imenica "narudžbenica" ne označava nešto što možemo da shvatimo kao radnju. Obično nam treba imenica koja označava radnju da ta fraza nebi grebala po ušima. Alternativa predloškoj varijanti sa "za" je naravno "da" rečenica "zahtjev da se uradi nešto". Što ne znači da se u ovoj frazi u praksi neće sresti i imenice koje ne označavaju radnju, ali na to po meni treba gledati kao na skraćivanje koje se dešava u nazivima formalnih dokumenata, tako u nekoj cirkulaciji zakonskoj ili poslovnoj. Može "zahtjev za kredit" i može biti da se to može naći kao formalni dokument za "zahtjev za odobravanje kredita", ili vidio sam da ima "zahtjev za vizu", to bi bilo kraće za "zahtjev za izdavanje vize", ili "zahtjev za penziju" itd. Ali očigledno da radnja koju izostavljamo mora da bude toliko očigledna da je skoro suvišno pominjati, tako da ne osjećamo da tu nešto fali. Već ne zvuči dobro da recimo kažemo "zahtjev za robu", ili "zahtjev za proizvode" a da mislimo pri tome na isporuku robe, proizvoda ili tako. Znači fali tu neki stepen formalnosti i jasnosti da bi to imalo smisla.O čemu ti to? Ako je u pitanju sintaksa, svakako treba reći "zahtjev za" plus akuzativ. Što će se zahtijevati, druga je stvar. I ovisi o mašti onoga tko zahtijeva.
I na kraju, Guglovi rezultati za pretragu "zahtjev za" daju sledeće imenice kao komplement: upis, ostvarivanje, priznavanje, prekoračenje, registraciju, brisanje, finansiranje, izdavanje, zaštitu itd.
-
ostruznicagornja
- Posts: 807
- Joined: 08 Aug 2015, 00:41
Znači nije ovo šta će se zahtijevati druga stvar nego je prva stvar, traži se radnja neka sa ovim "zahtjev za", i zbog toga nam ne valja ovo "zahtjev za narudžbenicu". I slažem se naravno da su te fraze računovodstvene, to je malo out of tune sa ostatkom jezika, ali to je slučaj sa svakim profesionalnim vokabularom valjda, naročito pravnim, i ovim lingvističkim naravno.
Kad je u pitanju ovaj akuzativ, složiću se s tobom, i meni će teško dativ tu raditi u bilo kojem kontekstu, samo ne možeš da budeš tako militantna u jeziku, pa sintaksa te fraze je takva i ne može biti drugačija, kao da je Bojl Mariotov zakon pa onda nema rasprave sa prirodom, to je tako i nemoj da talasaš.
Ako je registrovano korištenje toga dativa na nekom širokom uzorku veoma i profesionalno i geografski i kako god šarolikih ljudi onda nema druge nego da se ta činjenica uvaži. Može da ti škripi u ušima i meni škripi taj dativ sa "zahtjev za", ali s obzirom da nemam kopirajt na ovaj jezik koji koristimo mogu samo da kažem da ne koristim i da većina ne koristi taj dativ tu i to je sve što imam da kažem kad je ta upotreba u pitanju, grebaće po ušima dosta ljudi taj dativ na tom mjestu, a teško da će ikom smetati akuzativ.
Važnije za čovjeka od toga da izolovano pamti milion primjera i instrukcija e odje moraš akuzativ a tamo ćeš dativ i tako, je da ima širu sliku toga, i ovo što sam rekao prije da kad naidje na slične dileme da uhvati širu sliku i da razmisli zašto nije siguran kako nešto treba da kaže. U ovom slučaju je jasno da je izbor akuzativa sa "zahtjev za" povezan sa značenjem imenice "zahtjev" i da izbor imenice koja je komplement isto tako ograničena značenjem.
I to što ljudi koriste i dativ u ovom slučaju nije nepismenost nego je prirodna stvar u jeziku da se sintaktički obrasci prelivaju jedni na druge, i preklapaju se ili kako već. U ovom slučaju nijanse značenja riječi "zahtjev" u kontekstu mogu da učine dativ više ili manje prihvatljivim.
Ako je na primjer značenje riječi "zahtjev" u kontekstu prevodivo na "potreba", manje će smetati dativ, jer naravno "potreba je za nečim", a onda imamo i "težnja za nečim", "želja za nečim" itd. odnosno imenice koje su u širem smislu povezane i koje uzimaju imenicu u dativu a ne akuzativu sa predlogom za. Ili evo u ovom članku http://www.prevodi.eu/novosti/485, sa sajta prevodilačke agencije, dan u životu profesionalnog prevodioca, "zahtjev" je prevodiv sa "potražnja" a "potražnja za" uvijek valjda ide sa dativom, i ne zvuči onda to nešto specijalno grbavo ovo što je rekla "zahteva za prevodom" :
Kad je u pitanju ovaj akuzativ, složiću se s tobom, i meni će teško dativ tu raditi u bilo kojem kontekstu, samo ne možeš da budeš tako militantna u jeziku, pa sintaksa te fraze je takva i ne može biti drugačija, kao da je Bojl Mariotov zakon pa onda nema rasprave sa prirodom, to je tako i nemoj da talasaš.
Ako je registrovano korištenje toga dativa na nekom širokom uzorku veoma i profesionalno i geografski i kako god šarolikih ljudi onda nema druge nego da se ta činjenica uvaži. Može da ti škripi u ušima i meni škripi taj dativ sa "zahtjev za", ali s obzirom da nemam kopirajt na ovaj jezik koji koristimo mogu samo da kažem da ne koristim i da većina ne koristi taj dativ tu i to je sve što imam da kažem kad je ta upotreba u pitanju, grebaće po ušima dosta ljudi taj dativ na tom mjestu, a teško da će ikom smetati akuzativ.
Važnije za čovjeka od toga da izolovano pamti milion primjera i instrukcija e odje moraš akuzativ a tamo ćeš dativ i tako, je da ima širu sliku toga, i ovo što sam rekao prije da kad naidje na slične dileme da uhvati širu sliku i da razmisli zašto nije siguran kako nešto treba da kaže. U ovom slučaju je jasno da je izbor akuzativa sa "zahtjev za" povezan sa značenjem imenice "zahtjev" i da izbor imenice koja je komplement isto tako ograničena značenjem.
I to što ljudi koriste i dativ u ovom slučaju nije nepismenost nego je prirodna stvar u jeziku da se sintaktički obrasci prelivaju jedni na druge, i preklapaju se ili kako već. U ovom slučaju nijanse značenja riječi "zahtjev" u kontekstu mogu da učine dativ više ili manje prihvatljivim.
Ako je na primjer značenje riječi "zahtjev" u kontekstu prevodivo na "potreba", manje će smetati dativ, jer naravno "potreba je za nečim", a onda imamo i "težnja za nečim", "želja za nečim" itd. odnosno imenice koje su u širem smislu povezane i koje uzimaju imenicu u dativu a ne akuzativu sa predlogom za. Ili evo u ovom članku http://www.prevodi.eu/novosti/485, sa sajta prevodilačke agencije, dan u životu profesionalnog prevodioca, "zahtjev" je prevodiv sa "potražnja" a "potražnja za" uvijek valjda ide sa dativom, i ne zvuči onda to nešto specijalno grbavo ovo što je rekla "zahteva za prevodom" :
Što ne znači da bih uopšte upotrijebio ni zahtjev, ni prevod, i rečenica se završava što vele "antiklimaktički", pretpostavljam da bih to nekako drugačije, ali stvar je izbora.Tehnologija igra sve važniju ulogu, u smislu olakšavanja prevodilačkog procesa. Takođe, upotreba prevodilačkog softvera postaje sve važniji zahtev novog doba, te će prevodioci koji se ne uspeju uhvatiti u koštac sa promenama imati sve manje zahteva za prevodom i posla.
-
ostruznicagornja
- Posts: 807
- Joined: 08 Aug 2015, 00:41
Samo da se ispravim, nije dativ ovo "prevodom" u "potražnja za prevodom" nego je instrumental naravno, odnosno radi se o dilemi vezano za upotrebu instrumentala umjesto akuzativa u ovakvim frazama.
-
judolino
- Swine Who Must Be Obeyed
- Posts: 6303
- Joined: 25 Sep 2011, 09:03
Ogi, stručnjak si za jezik ko i Nosex za jebačinu.
Bolje da krojiš fizičke, materijalne plahte, bio bi bar donekle koristan.
Bolje da krojiš fizičke, materijalne plahte, bio bi bar donekle koristan.
-
ostruznicagornja
- Posts: 807
- Joined: 08 Aug 2015, 00:41
Dobro Swambo ali kako si zaključio da nisam stručnjak za jezik, je li oćeš da kažeš da bi ti znao o ovome bolje, i tačno ti je kristalno jasno da ja ne znam o čemu pričam? E ajde onda života ti o tome, to će mi ovu smutu mutnu od dana popraviti baš dobro da čujem tvoj nepokolebljiv stav kad je u pitanju ovo sa padežima, taman da dopunimo ovu diskusiju dok se drugarica Tipfeler ne nakani da piše ponovo.
-
judolino
- Swine Who Must Be Obeyed
- Posts: 6303
- Joined: 25 Sep 2011, 09:03
-
ostruznicagornja
- Posts: 807
- Joined: 08 Aug 2015, 00:41
-
Šabović Adis
- Inventar
- Posts: 6799
- Joined: 22 Aug 2015, 20:45
- Location: Sarajevo
- Has thanked: 396 times
- Been thanked: 436 times
- Zodiac:
Jel' pridjev stranački, etimološki gledano, bliže imenici stranka ili imenici stranac?
I, možel' se reć' da je stran primjer glagolskog pridjeva trpnog?
Hvala!
I, možel' se reć' da je stran primjer glagolskog pridjeva trpnog?
Hvala!
Potpisujem bjanko smrtne presude :mirko:
