Društvene razlike - pravda i nepravda

[Stitch]

Razne programerske i dizajnerske grupe najbolja su slika društvenih i drugih razlika u svijetu. Ilustrirat ću to stvarnim dijalogom koji sam samo preveo, bez ikakvih izmjena.

Amerikanac 1: - Trebam developera da mi izradi webshop. Budžet iznosi 30 dolara (2060 rupija, napomena moja).
Amerikanac 2: - To je po satu ili...?
Amerikanac 3: - Malo je to po satu, treba barem 50 dolara.
Amerikanac 1: - Ne, to je za sve.
Amerikanac 4: - Dobro, kako te nije sramota?
Indijac/Pakistanac/Indonežanin: - Inbox.

To u praksi znači da ćete i na Upworku, Fiverru, Toptalu, općenito svim freelance-servisima, kao grafički dizajner dobivati ponude da izradite logotip za pet dolara ili da za isti iznos kao prevoditelj prevedete karticu teksta. Cijene rada toliko su pale da doslovce morate bježati od konkurencije iz Trećega svijeta. Kojoj su takve prilike dakako izvrsne.

[drug mile]

Yep. Brat mi je (nekakav) programer, dugo je zarađivao skroz dobro radeći od kuće. Nešto kao freelancer, ali najčešće za iste američke klijente. Sada kaže, došao je tome kraj. Em je globalno pala cijena takvog rada, em su (možda povezano) i kod nas u branšu ušli klinci koji žele raditi 16h dnevno, kao stereotipni hakeri iz američkih filmova. Kaže, ne može više konkurirati ni Indijcima, ni domaćim frikovima.

[Stitch]

Eh, prava slika kapitalizma. Nitko tu nije kriv, svi samo preživljavamo u igri u kojoj pobjeđuje jedino klijent, koji uvijek traži još brže i još jeftinije.

[Pastir]

Tvoj Amerikanac s budžetom od 30 dolara nije zloban, nego živi u svijetu u kojem zna da će za te novce dobiti nekoga. Ne nužno lošeg — možda čak i vrlo dobrog. Za njega, to je oportunitet, a za nekog iz Pakistana, to je dnevna plaća ili čak tjedna plaća, mogućnost da zadrži klijenta i dobije pozitivnu recenziju, ali i karta za bolju vidljivost na platformi.

Indijski ili pakistanski dizajner nije glup niti slab — on je racionalan. Igra igru u kojoj zna da mora raditi 14 sati dnevno da preživi, investira u portfolio i učenje te dugoročno cilja na više rangirane klijente, a u međuvremenu „piša krv“.

Freelance platforme su deregulirane „pijace“ — servisi poput Fiverra, Upworka, PeoplePerHoura i sličnih narušavaju kolektivne radne standarde, jer ne postoji sindikalna zaštita, kolektivni ugovor ni zajamčena minimalna cijena rada. Pritom potpuno brišu geografiju, osim kada služi diskriminaciji („Only US/UK freelancers“), i koriste „gamifikaciju“ reputacije da drže radnike pod kontrolom („Ako ne napraviš i treći posao za 5 dolara, dobit ćeš lošu ocjenu.“).

[Stitch]

Jasno mi je to, pravo je pitanje što mogu učiniti. Jedino mi preostaje maknuti se sa servisâ i tražiti klijente koji zahtijevaju kvalitetu, ali cijene rad - i to rad čovjeka kojeg poznaju, koji se kreće u njihovim krugovima. Moram dakle brendirati sebe kao vrhunskog profesionalca u točno određenom okružju, onom u koje Indijci i Pakistanci ne mogu stupiti.

[drug mile]

Umjesto da si ti ti taj koji realizira tuđe ideje, možeš li prijeći na drugu stranu? Osmisliti gotov proizvod i angažirati jefrinu radnu snagu koja će ga realizirati?

[Stitch]

Ne znam, nisam to ni pokušavao.

[Pastir]

Jasno mi je to, pravo je pitanje što mogu učiniti. Jedino mi preostaje maknuti se sa servisâ i tražiti klijente koji zahtijevaju kvalitetu, ali cijene rad - i to rad čovjeka kojeg poznaju, koji se kreće u njihovim krugovima. Moram dakle brendirati sebe kao vrhunskog profesionalca u točno određenom okružju, onom u koje Indijci i Pakistanci ne mogu stupiti.

Upravo tako. Gradiš osobni brend, reputaciju i odnose s klijentima izvan platformi, gdje si više partner nego „klikni i naruči“ radnik; autoritet, a ne anonimni izvršitelj i, konačno, netko tko prodaje rješenje problema, ne sate rada.

[Pastir]

Umjesto da si ti ti taj koji realizira tuđe ideje, možeš li prijeći na drugu stranu? Osmisliti gotov proizvod i angažirati jefrinu radnu snagu koja će ga realizirati?

I to je put. Ali put koji traži stvarno dobru poslovnu ideju. Ili barem usavršavanje postojeće toliko da joj konkurentske — nisu konkurencija.

[Stitch]

Točno. Apple primjerice nije izmislio PC računalo ili smartfon, ali njegovi su proizvodi toliko izglancani, toliko besprijekorni da kvalitetom, dorađenošću i pametnim, strateškim planiranjem ubija konkurenciju. Njegovi mobiteli ne eksplodiraju u džepu kao svojedobno Samsungovi niti je njegov operativni sustav ćudljiv poput Windowsa. Sve je predvidivo, stabilno i savršeno dizajnirano. Na svijetu nema firme koja toliko ulaže u perfekcionizam. I to čovjek mora poštovati, ma koliko prezirao Appleovu hermetičnost, zatvorenost u sebe.

[drug mile]

Ne znam zapravo kako ta branša funkcionira, gdje su pare i za što su ljudi spremni potrošiti, ali ako smo krenuli od pretpostavke da naručitelji sada imaju na raspolaganju jeftinu radnu snagu, onda su u boljoj poziciji nego pružatelji tih usluga. Pa mi to sugerira da treba mijenjati stranu.

Pa bubam napamet. Tebi koji živiš i posluješ u EU je to prednost u odnosu na Indijce. Samo, u čemu? Recimo, možeš sjesti na kavu sa nekim lokalnim poduzetnikom, a ima ih hvala bogu i dobro posluju. Kad bih ja bio sa druge strane stola, mogao bi mi predstaviti aplikaciju koja će mi riješiti problem kontakata sa bezbrojnim klijentima. Dnevno nekad odradim i 2-3 posla, pa to će biti godišnje stotine klijenata. Neki od njih mi ostanu u super sjećanju, drugi me možda pokušaju prevariti, bilo natezanja oko plaćanja... I sad prođe 5 godina, ja bih da mi na ekranu piše tko zove. Ime, adresa, što sam radio, kada, koliko sam naplatio, kakav dojam sam ostavio ili stekao... Kad se javim, da odmah znam da se radi o super klijentu kojem se isplati raditi i vikendima. Ili je netko kome najbolje ne odgovarati na poziv. Ok, sad bih ja mogao roman napisati na temu što bih htio da mi aplikacija rješava, tako da ja mogu samo voziti, javljati se i raditi svoj posao. Ne da moram provoditi vrijeme u uredu kako bih sve to ručno evidentirao.

Pa, ja ne vidim kako bih došao do Indijca koji bi mi to napravio. I ne isplati mi se da se aplikacija radi samo za mene. Ali netko ovdje lokalni koji zna dogovoriti sa raznim klijentima, prodati im gotov proizvod, naplatiti mjesečnu pretplatu, pa ako i nije doslovno tipkao nego samo osmislio ideju, okupio ekipu i došao do funkcionalnog rješenja, vjerojatno može dobro zaraditi.

[Stitch]

Razvoj takve aplikacije ne bi bio jednostavan, ali daleko od toga da se ne može izvesti.

[drug mile]

Razvoj takve aplikacije ne bi bio jednostavan, ali daleko od toga da se ne može izvesti.

I onda uvališ Indijcu da smišlja kako, dok ti tražiš korisnike. Ja bih je plaćao npr. 10 eura mjesečno, puta 500 korisnika je 5000 eura mjesečno.

Nego, ovo nije bio prijedlog što konkretno da radiš, nego obrazac razmišljanja koji bih ja iskušavao da sam u sličnoj situaciji. Konkurenciju pretvoriš u suradnju, problem u prednost.

[Pastir]

Nego, ovo nije bio prijedlog što konkretno da radiš, nego obrazac razmišljanja koji bih ja iskušavao da sam u sličnoj situaciji. Konkurenciju pretvoriš u suradnju, problem u prednost.

To je dobar obrazac. Ali dobar je i taj tvoj prijedlog.

Treba tražiti nišu, nešto što na tržištu ne postoji.