Na drugome sam
mjestu pisala o Društva za proučavanje Robespierrea. Društvo je, dakako, izmišljeno, a na jednome mjestu njegov osnivač, inače pariški psihijatar, spominje "Robespierreov efekt", pa ma što to značilo, no Vargasica je fantastično prikazala Robespierrea na sjednicama Skupštine. Nažalost, predugo je da vam to na brzinu prevedem (

), ali evo za utjehu
izvještaja sa sjednice Pariškoga vijeća (to zbilja postoji i zove se
Conseil de Paris), održane polovicom 2011.
Da se ne igrate s Googleom, pokušat ću što kraće prenijeti sadržaj.
Dakle, prijedlog da Pariz dobije Robespierreovu ulicu podnio je komunistički zastupnik (PC-PG), a Vijeće je to odbilo većinom glasova. U prilog svojemu prijedlogu komunist je istaknuo kako je "Robespierre najpoznatiji lik u Revoluciji" i prvi koji je formulirao parolu
Liberté, Egalité, Fraternité, samo što je on tu krilaticu upotrijebio u govoru o formiranju nacionalne garde odnosno revolucionarne policije. Na što mu je gradonačelnikova zamjenica spomenula razdoblje jakobinskoga terora i podsjetila prisutne da je Robespierre u Parizu imao ulicu, sve do 1950., a onda su je preimenovali.
Ne znam kako se danas zove.
Zastupnik nečega što bismo mi nazvali 'seljačkom strankom', a svojevremeno se doista tako i zvala pa su poslije u naziv dodali
indépendants (nezavisni), izjavio je kako je glasao protiv komunističkog prijedloga zato što su "Nepotkupljivi i njegovi prijatelji revolucionarni ideal pretvorili u krvavo razdoblje" - ne znam kako on zamišlja da se Revolucija trebala odvijati. "Građanine Capet, biste li blagoizvoljeli odustati od krune, a vi građani plemići, biste li potpiali darovnice kojima ćete sve svoje posjede i imovinu predati fransuckom narodu?" Poslije toga ispijemo po čašicu i veselo se raziđemo kućama.
Zastupnik iz redova Socijalističke stranke, kao uvjereni sekularist, zamjera Robespierreu što je uveo kult Vrhovnog bića (
Etre Suprême), na što ga je jedna komunistička zastupnica podsjetila kako od sekularizma svojevremeno nije bilo ni glasa kada je jednoj ulici dano ime po papi Ivanu_Pavlu II.
Nigdje se ne čuje glas Crkve niti se spominje kraljoubojstvo. Uostalom, danas u Francuskoj rojalističke ideale zastupaju sajtovi nalik na naš Narod.hr i Dnevno.hr, mislim da monarhija Francuze odavno više ne brine, a Crkva je prilično mirna i pitoma. Nemreš bilivit.
P. S. Uostalom, Englezi su prvi počeli s kraljoubojstvima. Zašto nitko ne spominje Cromwella?