Islamski Emirat Afganistan

[Stitch]

Pretpostavljam da pratite situaciju u Afganistanu, portali su prepuni vijesti. Talibani će iz predsjedničke palače objaviti novo ime države: Islamski Emirat Afganistan. Država je potpuno u njihovim rukama, a strancima je, što uključuje i Hrvate, ostavljena sloboda da se evakuiraju iz Kabula. Predsjednik Afganistana Ašraf Gani pobjegao je u Taškent, u priopćenju iz Uzbekistana tvrdi da nije imao izbora. Svijet se ruga Amerikancima, koji su potrošili dva bilijuna dolara ni za što. To je, onako, mitraljeski.

U razgovoru za Slobodnu Dalmaciju hrvatski politolog Vedran Obućina, stručnjak za Bliski i Srednji istok, na pitanje što možemo očekivati kad talibani preuzmu svu vlast odgovara: "Nije bez veze ona njihova: Bog je došao u Afganistan da se isplače." Istaknut ću još neke pojedinosti.

Afganistan nikada nije bio miran. Ta je država, ako je možemo nazvati državom, nastala kao tampon-zona između Ruskog Carstva i britanske Indije. To područje Afganistana bitno je iz prostog razloga što stvara ogromno razgraničenje između četiri velike sile, Rusije, Kine, Irana i Indije. On je svojevrsna tampon-zona, jer se nalazi u sredini svega. Afganistan kao zemlja nije privlačna, jer u njoj malo toga odnosno gotovo ništa ne funkcionira kako bi trebalo funkcionirati u pravoj državi. Tamo život još funkcionira po godišnjim dobima, tako imate dijelove zemlje u koje uopće ne možete doći ili ih ne možete prijeći zimi, dok vremenski uvjeti to ne dopuste. To je jednostavno skupina raznih plemena, od kojih svi oni imaju svoje interese i koji daju prividnu lojalnost Kabulu.

Amerikancima, koji očito tamo više nemaju interesa, prekipjelo je. Biden je apsolutno u pravu kada kaže da je SAD uložio golem novac za afganistansku vojsku, policiju, oružje, a da Afganistanci uopće ne žele tu pomoć. I tu je u pravu, jer je i sam ministar obrane Afganistana izjavio kako su morali hvatati svoje vojnike koji su napuštali položaje da bi ih vratili na bojišnicu. Stoga Amerikanci logično razmišljaju kada se pitaju zašto toliko ulažu i zašto toliko američkih vojnika gubi živote u Afganistanu ako Afganistancima ta pomoć uopće nije bitna.

U zaključku veli da su pred afganistanskim narodom teški dani. Talibanima je prepušten na milost i nemilost zato što čitav prostor nikoga ne zanima, tamo nema nikakve vrijednosti koja bi Zapadu mogla biti korisna.

[Stitch]

Komentar Tomislava Jakića.

(...) Dakle, ovo je kraj, i to neslavni kraj. Ali to je, na dugi rok gledano, i mnogo više od toga. To je rušenje u prah i pepeo svih iluzija da demokratski Zapad na čelu sa Sjedinjenim Državama donosi, kako se nekada govorilo, bolje sutra. Ovo je krah svih moralnih vrijednosti što ih se tako često voli spominjati, a koje se – u srazu s interesima i računicom kapitala – pokazuju potpuno nevažnima. U protekla je dva desetljeća Amerikancima i saveznicima uspjelo vezati za svoj, u osnovi, okupacioni aparat desetke tisuća Afganistanaca, od logističara i prevoditelja, tzv. domaćeg osoblja u ambasadama, preko članova uprave na svim razinama do pripadnika vojnih i policijskih snaga. Ti su ljudi, zajedno sa svojim obiteljima, „obilježeni“. Oni su u očima talibana pomagači okupatora, neprijatelja, oni su kolaboracionisti. Što će biti s njima, što će biti s djevojčicama i djevojkama, onima još u školskim klupama i onima školovanima, što će biti s emancipiranim ženama, o tome jedva da tko vodi brigu. Osim što su, naravno, svi „jako zabrinuti“.

[Stitch]

Taliban tells women and girls to stay home from work and school, prenosi CBS najnovije vijesti iz Kabula. Nije im dugo trebalo. Talibani su danas zaključali žene u kuće zabranivši im odlazak u školu i na posao.

The acting mayor of the capital Kabul said over the weekend that virtually every municipal city job held by women would be re-filled by men. Hamdullah Namony told reporters on Sunday that only women who could not be replaced by men would be allowed to keep working, including some skilled jobs in technical fields, and female public toilet attendants.

[Stitch]

Talibani ugasili internet. Avioni ne lete, banke ne isplaćuju novac, bolnice jedva rade

DESECI zbunjenih obitelji nalaze se na Međunarodnoj zračnoj luci u Kabulu. Mnogi drže cvijeće, nadajući se dolasku svojih najmilijih, dok drugi uzaludno čekaju na vlastite letove. Otkako su talibani ugasili internet na nacionalnoj razini, nitko ne zna prometuju li zrakoplovi, a provjera putem telefona je nemoguća.
Talibanska vlada odbacila je izvješća o zabrani, tvrdeći da se stari optički kabeli zamjenjuju novima, piše Sky News.

Paraliziran život i neizvjesnost
Na aerodromu vlada kaos. "Čekam brata iz Australije, ali ne znam hoće li doći", rekao je jedan muškarac. Pista je puna prizemljenih zrakoplova, a jučer nijedan međunarodni let nije poletio niti sletio, unatoč najavljenim polascima.
Čini se da je odluka o gašenju interneta iznenadila sve, navodno čak i neke ministre u talibanskoj vladi. U početku nije bilo službenog objašnjenja ni naznake koliko bi prekid mogao potrajati.
Iako talibanska vlada sada tvrdi da je riječ o zamjeni dotrajalih optičkih kabela, građani strahuju da bi prekid mogao biti trajan. Kruže glasine da je sve povezano sa sigurnosnim protokolima i kretanjem dužnosnika.
Banke su otvorene, ali podizanje novca je nemoguće jer operativni sustavi ne rade. To je ogroman udarac za zemlju u kojoj se mnogi oslanjaju na doznake rodbine iz inozemstva, a bankarski sustav je već opterećen sankcijama. Također je nemoguće pozvati policiju ili hitnu pomoć, a bolnice se teško prilagođavaju novonastaloj situaciji.

Humanitarna kriza
Ova drastična mjera uslijedila je nakon više od tjedan dana povremenih problema s internetskom vezom u nekim dijelovima zemlje. Prije dva tjedna, glasnogovornik talibanske provincijske vlade Haji Attaullah Zaid potvrdio je da je vođa Hibatullah Akhundzada nametnuo "potpunu zabranu" kabelskog interneta u provinciji Balkh.
"Ova mjera poduzeta je kako bi se spriječila nemoralnost, a alternativa će biti izgrađena unutar zemlje za potrebe", izjavio je tada Zaid.
Nedostatak internetske veze izazvao je trenutnu zabrinutost u humanitarnoj zajednici. Amnesty International nazvao je potez bezobzirnim, upozoravajući na "dalekosežne posljedice za isporuku pomoći, pristup zdravstvenoj skrbi i obrazovanje djevojčica", od kojih su mnoge pratile nastavu online nakon što im je zabranjeno pohađanje škola. (...)

U Kini cenzuriraju internet. U Afganistanu jednostavno ga - isključe.

[Pastir]

Ne čudim se što je internet ugašen. Čudim se što ga ranije nisu ugasili.

[Pastir]

SAD i Izrael napali Iran, raste napetost između Pakistana i Afganistana.

Talibani financiraju pakistanske ekstremiste, što je važno zbog recentnih sukoba. Srećom, nisu eskalirali.

Pakistan ima nuklearno oružje. Režim u Kabulu kao da ne razmišlja o posljedicama.

[Stitch]

Režim u Kabulu ne razmišlja ni o Kinezima. Pekingu je, među inim, bitan kopneni koridor prema Indijskom oceanu. Budući da Indija ne želi blokovsku politiku i igra sa svim stranama, Kinezi ulažu u Pakistan. I neće dopustiti da im taj ulog propadne.

Pakistan je, riječju, za Kinu gotovo ono što je Kuba bila za Sovjetski Savez (ili Južna Koreja za SAD). Razlozi su izlaz na Indijski ocean, protuteža Indiji te projekt Pojas i put. Ako Pakistan padne u kaos i bezvlađe, kineske investicije propadaju, a kineski zapad ostaje izoliran. Zato Kina financira projekte, daje kredite i surađuje s pakistanskom vojskom.

[Pastir]

To si dobro primijetio. Nakon povlačenja SAD-a 2021. dogodilo se nešto neočekivano. Talibani su počeli podržavati pakistanske talibane (TTP). To je paradoks: Pakistan je godinama pomagao afganistanske talibane. Sad se isti pokret okrenuo protiv njega. Rezultat su napadi u Pakistanu, sukobi na granici, zračni udari. Drugim riječima, Afganistan je postao izvor destabilizacije Pakistana. Ali tu je i Baločistan, gdje traje tihi separatistički rat. To je ogromna, slabo naseljena pokrajina na jugozapadu. Zašto je važna? Jer se tamo nalazi luka Gwadar, ključni kineski projekt. Ali lokalni Baloči smatraju da ih Islamabad eksploatira. Zato je izbio gerilski rat koji traje desetljećima. Meta napada često su kineski inženjeri i infrastrukturni projekti. To Kinu jako brine.

Kina je uložila više od 60 milijardi dolara u projekt „China-Pakistan Economic Corridor“ (CPEC). To uključuje luke, ceste, željeznice, energetske projekte. Cilj je povezati zapadnu Kinu sa spomenutom lukom Gwadar na Arapskom moru. To je važno jer Kina time zaobilazi Malajski tjesnac, koji američka mornarica može blokirati.

[Stitch]

Ako pogledaš mapu te inicijative, uočit ćeš nekoliko krakova. To nije samo nekadašnji Put svile kroz Aziju nego i globalna mreža koja obuhvaća 150 država na gotovo svim kontinentima.





Ne vide se Sjeverna, Srednja i Južna Amerika, ali nije bitno - detalje možeš potražiti na Wikipediji. Bitno je da Kina iznimno pametno i suptilno gradi ekonomsko i infrastrukturno carstvo, a Iran, Afganistan i Pakistan njegov su važan dio. I ne samo to - svaka kockica u tom mozaiku ima svoju ulogu, pokriva određenu strategiju. Iran je primjerice važan Kini zato što je Kina danas najveći svjetski uvoznik energije, oko polovice njezine nafte dolazi iz Perzijskog zaljeva. Ključne su rute Iran, Saudijska Arabija, Irak i Hormuški tjesnac. Ako taj prostor postane nestabilan, opskrba energijom postaje problematična. Zato je Peking posljednjih deset godina sustavno ulagao u Iran (godine 2021. potpisan je strateški sporazum vrijedan oko 400 milijardi dolara koji uključuje naftu i plin, infrastrukturu, luke, telekomunikacije, željeznice itd.). Iran Kini nije samo puka država nego i geopolitički koridor, važna točka projekta Pojas i put.

[Pastir]

Dobro, Afganistan je u tom društvu ponajviše „troublemaker“, zar ne? A sad su to i Amerikanci.

[Stitch]

Apsolutno, Amerikanci su i napali Iran da smanje i ograniče kineski geopolitički utjecaj, Izrael je tu sporedan. Ne nebitan, ali ipak sekundaran.

[Pastir]

Da je predsjednik netko drugi, odmah bih se složio. Ali Trump?! On je čovjek bez plana i cilja. U rat je ušao totalno nepripremljen.

[Stitch]

Trump umišlja da vodi Ameriku.

[oblivion]

Talibanska turistička reklama (nije zezancija)

[oblivion]

zvuči poznato...

Cirkumcelioni (lat. circum cellas) bili su radikalni kršćanski pokret u Sjevernoj Africi tijekom 4. stoljeća, blisko povezan s donatističkim raskolom.

Tko su bili i čime su se bavili?
Naziv: Protivnici su ih nazivali cirkumcelionima jer su „išli oko klijetki ili žitnica” (circum cellas euntes), dok su oni sami sebe nazivali agonistici (borci za vjeru).
Djelovanje: Radilo se o lutajućim skupinama seoskih radnika i siromaha koji su spajali vjerski fanatizam s društvenim protestom.
Nasilje i oružje: Izbjegavali su mačeve tumačeći Isusove riječi Petru („Vrati svoj mač na njegovo mjesto”), pa su se naoružavali teškim drvenim toljagama koje su nazivali „Izraelcima”.

Ključna vjerovanja i ciljevi
Potraga za mučeništvom: Smatrali su mučeništvo najvećom kršćanskom vrlinom, zbog čega su često namjerno napadali putnike ili vojnike u nadi da će ih ovi ubiti i tako im osigurati mučeničku smrt.
Socijalna borba: Prema opisu na AskHistorians, napadali su rimske vojnike, sudce, zemljoposjednike i vlasnike robova, zalažući se za oslobađanje robova i poništavanje dugova.
Mišljenja javnosti: Većina korisnika na Reddit slaže se da je ovaj pokret zbog svoje bizarne mješavine nasilja i traženja samoubojstva kroz mučeništvo ostao jedna od najneobičnijih sekta u ranoj crkvenoj povijesti.

[Šabović Adis]

Talibanska turistička reklama (nije zezancija)

Jel ovo Ibrahimović, Titati?