Jezikoterija

[Perzefona]

Šta, navodno je koristiti s akuzativom srbizam, a valjalo bi da ima erekciju s instrumentalom u povratnom obliku ili pak u dativu, to te muči, Perze? Držim da su to pizdarije jerbo je taj koristiti+akuzativ već dobrano raširen.

Da, to. Pa u kurac! Ubih se lektorirajući. Ne možeš kopipejstati jer jebeni glagol ima mali milijun oblika, lica, vremena, pridjeva trpnih, padeža u tom slučaju, brojeva, roda. Pa polovicu vremena prilikom lekture zajebavam se s tim prokletim glagolom! :503:

Al pazi sad: i onda kad sve to napraviš, dođe ti pasiv. Neki drek koristi se negdje, nekako, za nešto. I ja to prepravim u upotrebljava (isuse, koliko je to slova). I najmiliji mi pridjev trpni: taj je isti drek korišten negdje. Ajmo, mijenjaj u uptrijebljen.

Rabljen ne može nikako. To ima posve drugo značenje: haban. To ne mogu reći.

I sad me zanima mogu li ja taj nekorisni i štetni glagol ostaviti s akuzativom, ikako?

ili barem u pasivu? Ne? Kao trpni pridjev barem? Šta kažeš?

[Zekoslawa]

Čuj, ja to ne bih ispravljala baš svaki put, meni je ta upotreba glagola koristiti ravnopravna s ostalima. Ne vidim nikakvog razloga da je se istjeruje jer mi ima čak i kakvu nijansicu, ovisno o kontekstu, pa prema tome izbjegni tamo gdje možeš, gdje ne ide baš nikako, ostavi. I reci da si liberalna i da je pješak uvijek u pravu.

[Perzefona]

Hvala! ti ćeš bit kriva. Kao da će se autor buniti ako mu ne ispravim. I ja se zbog svega živciram.

Odlanulo mi sad.

zapravo mi je kod tog glagola najjače što svršeno iskoristiti glatko i jedino ide s akuzativom.

P. S. I znam da si već bila napisala korištenje, a onda si se lektorirala i prepravila u upotrebu.

[..a unda]

Hvala! ti ćeš bit kriva. Kao da će se autor buniti ako mu ne ispravim. I ja se zbog svega živciram.

Odlanulo mi sad.

zapravo mi je kod tog glagola najjače što svršeno iskoristiti glatko i jedino ide s akuzativom.

eto, a mogla si odmah napisat kako si htjela i rec ako ti ako sta prigovori..unda je kriv.

[Zekoslawa]

Hvala! ti ćeš bit kriva. Kao da će se autor buniti ako mu ne ispravim. I ja se zbog svega živciram.

Odlanulo mi sad.

zapravo mi je kod tog glagola najjače što svršeno iskoristiti glatko i jedino ide s akuzativom.

P. S. I znam da si već bila napisala korištenje, a onda si se lektorirala i prepravila u upotrebu.

Nisam ovaj put, to samo kad sa Stičom pričam.

Ah, pa eto - jel moš koga ili što iskoristiti? Moš, dabome. E pa onda moš i koristiti. Mislim, pa neš prvo rabiti, pa da nakon toga bude iskorišten(o).

[Perzefona]

Eto, baš to. Vidim da me kužiš.

Nakon što Undu rabim, on je rabljen. Makaršta...

[Zekoslawa]

Unda se rabljen rodio. A usto je neuništiv. Ne može gore.

[Stitch]

Šta, navodno je koristiti s akuzativom srbizam, a valjalo bi da ima erekciju s instrumentalom u povratnom obliku ili pak u dativu, to te muči, Perze? Držim da su to pizdarije jerbo je taj koristiti+akuzativ već dobrano raširen.

Ma joj, uopće nije riječ o Srbima, kakvi te Srbi spopali - riječ je o biranom govoru i visokom stilu. Ne da mi se sad listati (i citirati) Katičića - uostalom, već sam mnogo puta rekao sve što je trebalo reći. A rekla je to i Aby preko našeg vrlog glasnika.

I da, nije ona umišljena, samo ne trpi glupost.

[Perzefona]

Gle mudraca, kako se izvlači.

Reci mi, ako se ja koristim Abynim savjetom (i nisam rekla da je umišljena, nego arogantna, bahata, kužiš?) mogu li onda reći da je Abyn savjet korišten? Ne reći, pardon, nego ostavljati nelektorirano ljudima koji to KORISTE, KORISTE, KORISTE Mogu li reći rabljen? Znam da mogu reći upotrijebljen/upotrebljavan i to u svim mogućim padežima. Al to je previše posla i dosadno je, stalno to radim, čini mi se da ništa drugo i ne radim.

To ti meni reci, mogu li ostaviti da je nešto korišteno? Nakon što sam koristiti nešto ispravila u upotrijebiti ili rabiti nešto. Jer mi je to jednostavnije nego mijenjati akuzativ u dativ, to onda budu čitave sitagme i sve ih treba udativiti. Isuse, jel ti opće kužiš što sam ja sad spetljala sve?


To mi uzme, kao što već rekoh, najviše vremena pri lekturi.

[Stitch]

Korišten i korištenje možeš ostaviti. Jest, i glagolski pridjev trpni i glagolska imenica povezani su s glagolom koristiti (se) - etimološki, sve je to isti par rukava - ali jedno je kad glagol trebaš zamijeniti boljim, pravilnijim glagolom, a drugo kad glagolsku imenicu mijenjaš imenicom. Imenice nisu problem, nitko ih ne spominje.

[Perzefona]

Ma muči me, ako ćemo pošteno, što bih ja zapravo mogla sve objekte staviti u dativ. Zajedno s gomilom njihovih atributa. A to mi se ne da. To je previše zajebancije. Jednostavnije je koristiti zamijeniti drugim glagolom. I onda mi ullete trpni prdjev i imenice. Sranje. Pa mi se čini nedosljednim glagol mijenjati a pridjeve i imenice ostavljati.

Ne bi li bilo jednostavnije dopustiti glagolu koristiti da se druži s akuzativom? Eto, to bih ja.

[Stitch]

A što misliš, zašto se veli da je lektorski kruh - kruh sa sedam kora? Što bi ti, dvije tipke, "Nađi" i "Zamijeni" - i tvoj je posao gotov? Eee, ne ide to tako.

[Zekoslawa]

Ma joj, uopće nije riječ o Srbima, kakvi te Srbi spopali - riječ je o biranom govoru i visokom stilu. Ne da mi se sad listati (i citirati) Katičića - uostalom, već sam mnogo puta rekao sve što je trebalo reći. A rekla je to i Aby preko našeg vrlog glasnika.

I da, nije ona umišljena, samo ne trpi glupost.

Znaš tko mi reče da je srbizam? Moj uvaženi mentor, znaš koji. Pa ipak, svaka njemu čast, li ja ostajem pri tome da je ta konstrukcija sasvim ravnopravna.

[Stitch]

Hm, to sad prvi put vidim, u sjećanju mi je ostala formulacija o upotrebi karakterističnijoj za standardni jezik - a samo dvojica jezičara rabe takve oprezne preporuke, Babić u Tvorbi riječi i Katičić u Sintaksi - no provjerit ću. Ali kad sam svojedobno istraživao hrvatski korpus, našao sam mnogo, doista mnogo etabliranih, velikih hrvatskih pisaca koji "koristiti" rabe isključivo u smislu "donositi korist". Isključivo.

[Stitch]

Čitam postavu glasova u programu za jedan zborski koncert. Piše "soprani, alti, tenori, baritoni, basi".

Kaj se ne kaže "altovi" i "basovi" ???

Previdio sam ovo, oprosti. Načelno, jednosložne riječi imaju tzv. dugu množinu. Kratka se smatra stilski obilježenom. Alti i basi mogli bi stajati u nekom sonetu, nitko ti riječ ne bi rekao - no neutralno bi bilo altovi i basovi.

A zašto sam rekao načelno? Pa postoje iznimke, jasno. Zubi, kosti, gosti, crvi, masti, noći i slične imenice ostatak su stare I-deklinacije imenica muškog i ženskog roda iz staroslavenskog. Tom su se deklinacijom analoški počele sklanjati i imenice koje joj ne pripadaju.

[Emericzy]

Previdio sam ovo, oprosti. Načelno, jednosložne riječi imaju tzv. dugu množinu. Kratka se smatra stilski obilježenom. Alti i basi mogli bi stajati u nekom sonetu, nitko ti riječ ne bi rekao - no neutralno bi bilo altovi i basovi.

A zašto sam rekao načelno? Pa postoje iznimke, jasno. Zubi, kosti, gosti, crvi, masti, noći i slične imenice ostatak su stare I-deklinacije imenica muškog i ženskog roda iz staroslavenskog. Tom su se deklinacijom analoški počele sklanjati i imenice koje joj ne pripadaju.

Bože, što je jezik komplicirana stvar! Hvala!

[ElliQuinn]

Stitch, taj tvoj odgovor prilično je pitijski. Želiš li reći da je praksa poništila pravilo ili da se pravila treba držati zato što se u praksi često javljaju pogreške?

Kad sam već ovdje, ispričavam se, ne da mi se tražiti - ima li koja gramatika ili savjetnik koji ipak sugerira da se može pisati "biti će"? Ovdje se upravo netko uspio naduriti na mene zbog mog kategoričkog odbijanja da napišem "održati će se". Glavni argument bio je, da reinterpretiram, da je rečenica sročnija s tim "i" nego bez njega.

[MmeTipfeler]

Kad sam već ovdje, ispričavam se, ne da mi se tražiti - ima li koja gramatika ili savjetnik koji ipak sugerira da se može pisati "biti će"? Ovdje se upravo netko uspio naduriti na mene zbog mog kategoričkog odbijanja da napišem "održati će se". Glavni argument bio je, da reinterpretiram, da je rečenica sročnija s tim "i" nego bez njega.

Nema!







Bar se nadam. Nikad se ne zna.

[Stitch]

Stitch, taj tvoj odgovor prilično je pitijski. Želiš li reći da je praksa poništila pravilo ili da se pravila treba držati zato što se u praksi često javljaju pogreške?

Koji odgovor? Ništa te, ženo, ne razumijem.

Odgovor Emu? Ništa od toga - sklonidba najbrojnijih, najčešćih imenica uvijek utječe na sklonidbu ostalih.

Odgovor Perzi? Opet ništa od toga. Praksa (po načelu da standardni jezik stvaraju dobri pisci) dokazuje da su jezičari u pravu. Današnja pogreška može postati sutrašnje pravilo, to je neupitno, ali sve dok se to ne dogodi - treba se držati propisa. Jezik se mijenja, možda se i pravila promijene - a tada ću se opet zalagati da se poštuju.

[Stitch]

Nema!

Kako to misliš, nema? Pa ima. Svaki pravopis pjesnicima dopušta slobodu da krše pravila. Ali samo njima, i to zbog metričkih razloga.

"Biseru, sjati ćeš opet" - mislim da je to primjer koji stalno navode. Ne znam doduše iz koje je to pjesme, čini mi se da je klapa posrijedi, ali nisam siguran.

Pravi bi odgovor dakle bio: ima, ali...

[Zekoslawa]

Pa i u Cesarićevoj Mrtvoj luci isto je ono "čuti će", čini mi se.

[Stitch]

"Čuti će ujutro pjevanje ćuka", bravo.

[MmeTipfeler]

Kako to misliš, nema? Pa ima. Svaki pravopis pjesnicima dopušta slobodu da krše pravila. Ali samo njima, i to zbog metričkih razloga.

Točno tako kako sam rekla: nema!

Jadni su pjesnici kojima je potrebno dopuštenje da krše pravila. Pjesnik ne pita za dopuštenje. Niti samo kršenje pravila nekoga čini pjesnikom. Inače bismo bili općenito pjesnička nacija.

[..a unda]

..e, kod njega je to licencija poetika, a kod mene, licencija ignorancija..da sam ja tako napisao.

da, njemu je kao falilo jedno i da bi dobio na ritmu kako bi ono i ritmicki korespondiralo sa ..znam.


ma nepismen je, brate, eto..

da sam tu pjesmu negdje poslao, eto ti me javle ako je neki lektor ne bi iskrizao crveno na sve strane..


dajte mu slapove i vocke, nek se mane mrtvih luka..ono, ima upozoravajucih depresivnosti za izvoz.
a on je kao pisao razvijenih jedara, uzimao sve sto mu zivot pruza, drpao zivot za dojke jedre..ma ajte, molim vas, lako mi je tako.
sta nije dosao na trkeljanje i pokusao bit omalovazavajuce opitimistican..

[Stitch]

Hm, to sad prvi put vidim, u sjećanju mi je ostala formulacija o upotrebi karakterističnijoj za standardni jezik - a samo dvojica jezičara rabe takve oprezne preporuke, Babić u Tvorbi riječi i Katičić u Sintaksi - no provjerit ću.

Provjerih, nije Katičić. Kad stignem, prelistat ću i Babića. No kako sutra putujem, ne tako skoro.