Jezikoterija

[Margarita]

Haha, najbolje je što ja to sasvim ispravno čitam.

[ElliQuinn]

Haha, najbolje je što ja to sasvim ispravno čitam.

Maksimalni mir ili maska mira, pitanje je sad.

[Margarita]

Zanima me je li standardno "kao po običaju" ili mora biti samo "po običaju"?

[Herp]

Mene zanima što je to "zgradarstvo".

[vrrrlet]

Mene zanima što je to "zgradarstvo".

To ti je kad su zgrade složne. Nešto kao drugarstvo među ljudima.

:zgrade svih zemalja ujedinite se:

[robot jura]

Mene zanima što je to "zgradarstvo".

Područje građevinarstva koje se bavi zgradama.

Mene zanima otkud potječe izreka "istjerati mak na konac". Jel to neki stari običaj? Kakav?

[Stitch]

Ne. Kad tjeraš mak na konac, to znači da od nečeg jako sitnog pokušavaš napraviti ogrlicu, lančić - što je nemoguća misija. Znači, pretjeruješ.

[robot jura]

Hvala!
Ja tu izreku uvijek shvaćam u smislu "biti tvrdoglav do besvijesti" (poklapa se dijelom s pretjerivanjem).

[Stitch]

Pa više je povezana sa sitničarenjem nego s tvrdoglavošću, ali ima veze. Slična je dlaci u jajetu, ako baš hoćeš analogiju.

[Herp]

Područje građevinarstva koje se bavi zgradama.

Okej, znači nije izmišljena riječ?

[Stitch]

Nije, postoji već neko vrijeme kao termin.

[nina williams]

Može li me netko podučiti? (Vidite kako se samo fino umijavam, stavila sam i t u neko. Ne bi ja da nije sila. ) Odlučila sam u ovu najnoviju Novu godinu uć prosvijetljena.

Imam problem s instrumentalom, ja to pripisujem okolini koja me nije dobro naučila kad je bilo vrijeme, nema boga da je to do mene.
Ne znam, u podosta riječi, razlikovati kada treba doći e, a kad o, npr. ne znam napamet odredit da li je s tramvajom ili s tramvajem.
Ne radi mi "sluh" za instrumental. Recimo, za č i ć mi radi savršeno, tu je okolina izvrsan posao napravila, ja tu ne mogu zeznut. Kod ije i je, više-manje radi dobro, ako stanem i razmislim (prebacim u ikavicu/ekavicu) rijetko kad ću zeznut.

Ima li kakvo pravilo u vezi instrumentala, da bar naštrebam kad već ne čujem?

[Perzefona]

Može li me netko podučiti? (Vidite kako se samo fino umijavam, stavila sam i t u neko. Ne bi ja da nije sila. ) Odlučila sam u ovu najnoviju Novu godinu uć prosvijetljena.

Imam problem s instrumentalom, ja to pripisujem okolini koja me nije dobro naučila kad je bilo vrijeme, nema boga da je to do mene.
Ne znam, u podosta riječi, razlikovati kada treba doći e, a kad o, npr. ne znam napamet odredit da li je s tramvajom ili s tramvajem.
Ne radi mi "sluh" za instrumental. Recimo, za č i ć mi radi savršeno, tu je okolina izvrsan posao napravila, ja tu ne mogu zeznut. Kod ije i je, više-manje radi dobro, ako stanem i razmislim (prebacim u ikavicu/ekavicu) rijetko kad ću zeznut.

Ima li kakvo pravilo u vezi instrumentala, da bar naštrebam kad već ne čujem?

Ima pravilo. Ako osnova završava na palatal (č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž) nastavak je -em. U ostalim slučajevima -om (ima iznimaka gdje dolazi do razjednačivanja, ali to će te samo zbuniti).

Dakle, mačem, krajem, tramvajem , tušem... Najčešće se griješi s nosom i mrazom. Gdje treba -om.

U nekim slučajevima gdje osnova završava na -r, može oboje: mornarom i mornarem.

I to ne vrijedi samo za intrumental nego i za druge oblike. Npr. N mn. krajevi, mačevi, puževi... ali stolovi, ratovi, podovi....

[ElliQuinn]

Ali more uvijek ima morem. To je zato jer je r u more nastalo od nekakvog vibrirajućeg r ili tako nekako. : ponosnija na sebe od mačka na boru :

[nina williams]

Ima pravilo. Ako osnova završava na palatal (č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž) nastavak je -em. U ostalim slučajevima -om (ima iznimaka gdje dolazi do razjednačivanja, ali to će te samo zbuniti).

Dakle, mačem, krajem, tramvajem , tušem... Najčešće se griješi s nosom i mrazom. Gdje treba -om.

U nekim slučajevima gdje osnova završava na -r, može oboje: mornarom i mornarem.

Hvala. Puno i od srca.
Mrvu me sram što i prije nisam saznala kad je tako jednostavno.

I to ne vrijedi samo za intrumental nego i za druge oblike. Npr. N mn. krajevi, mačevi, puževi... ali stolovi, ratovi, podovi....

Ma u mojim je krajevima samo instrumental problematičan. Uvijek neki problemi s njim, nije nam čak ni na "pravom" mjestu bio-mi smo ga učili kao šestog, a lokativ je bio sedmi. Druge padeže volimo, recimo vokativ nam je jako drag.

[Margarita]

Ma u mojim je krajevima samo instrumental problematičan. Uvijek neki problemi s njim, nije nam čak ni na "pravom" mjestu bio-mi smo ga učili kao šestog, a lokativ je bio sedmi. Druge padeže volimo, recimo vokativ nam je jako drag.

Tako mi je drago to čuti. Ja sam mislila da sam posenilila.

[MadnessInMethod]

a ja sad moram upasti i pitati koji se vrag dogodio s padežima zadnjih godina, em su mi u udžbenicima pobrkani em mi ih učenici nekim čudnim redom recitiraju...

[nina williams]

Tako mi je drago to čuti. Ja sam mislila da sam posenilila.

Ovaaaaj, nemoj se sad prepast, al danas se uče po jednom sasvim drugom redoslijedu :
nominativ, akuzativ, genitiv, dativ, lokativ, instrumental, vokativ. (Opet je instrumental šesti, došli smo na svoje bar malo. )

[Stitch]

Ali more uvijek ima morem. To je zato jer je r u more nastalo od nekakvog vibrirajućeg r ili tako nekako. : ponosnija na sebe od mačka na boru :

Samo umekšanog, jer po dativu/lokativu moru znamo da je u nominativu more s mekim r. Tako u našim srednjovjekovnim spisima imaš oblike kral6 ili kral', a ako bi iza osnove slijedilo u, ona bi se palatalizirala - kralju. (Preskočio sam sada priču o nestajanju palatalnih grafema l', n', koji su se u našim spisima bilježili kao obično l i n. Imaš je ovdje.)

[robot jura]

Kako se deklinira "uho"? U jednini i množini?

Non stop me zbunjuju "uši", "uha", "ušesa"... (nisam odrasla ovdje, tak da mi je hrvatska gramatika slaba).

[Stitch]

Uho se u staroslavenskom sklanjalo po S-deklinaciji, nazvanoj po umetku (infiksu); otud ta ušesa. Tako danas imamo i nebesa. Uho i oko u množini imaju dvojinske oblike, jer dolaze u paru, oči i uši, a oni su došli iz I-deklinacije (kost, kosti; po nastavku u genitivu).

Uho, uha, uhu, uho, uho, uhu, uhom; to je jednina. A u množini imaš tri oblika u nominativu: uši/ušesa/uha (recimo, na posudi). Dalje je, vjerujem, lako.

[robot jura]

A, ok. Znači sva tri oblika u množini su pravilna. Hvala!

[MadnessInMethod]

Ovaaaaj, nemoj se sad prepast, al danas se uče po jednom sasvim drugom redoslijedu :
nominativ, akuzativ, genitiv, dativ, lokativ, instrumental, vokativ. (Opet je instrumental šesti, došli smo na svoje bar malo. )

erm... zašto?
ja se u nastavi susrećem samo s prva četiri, i ništa mi nije bilo jasno.
prvo sam kontala da su to napravili za njemački da olakšaju učenje, jer su u ženskom, srednjem rodu i množini nominativ i akuzativ jednaki, pa da djeca lakše upamte (iako, nije neka muka upamtiti tablicu, fora je u tome da pukneš pravi padež na pravom mjestu )... ali onda sam shvatila da su istu zvizdariju napravili i u hrvatskom, a sad vidim da su i ostala tri ispremiještali, i stvarno ne kužim koji im je to fazon.

[Stitch]

Ravnali su se po tome koliko su neki padeži česti, ali i po tome koja im je funkcija u rečenici. "Bitne" su naveli prve.

[Perzefona]

Ravnali su se po tome koliko su neki padeži česti, ali i po tome koja im je funkcija u rečenici. "Bitne" su naveli prve.

Odustali su od toga. I ja sam bila jako važna jer ni one godine kad su to uveli nisam to uvažila. Tako da su npr. u 5. razredu djeca "poslušnih" profesora naučila novi poredak padeža, a u 6. su se opet susrela s uvriježenim. I moje su kolegice pizdile, a ja sam se smješkala.