Pravopis i automatizacija pamćenja

Blago onom tko rano poludi
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 10064
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

Post 26 Dec 2017, 18:20

Stitch wrote: ↑
26 Dec 2017, 18:05
BIB, Šabo. Ako se pitaš što taj akronim znači, baniramo i blagdanima. Fokusiraj se. ;)
Nemoj pobogu. Pusti me da se zabavljam. :mig:


User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 20039
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 940 times
Been thanked: 1829 times
Gender:
Zodiac:

Post 26 Dec 2017, 18:39

Tako mi i treba kad ti pomažem. :D
Potpisi su za budale.
User avatar
Riona
Posts: 4163
Joined: 25 Feb 2017, 09:01
Location: Zagreb

Post 26 Dec 2017, 18:49

BIB! :rofl: :facepalm:
ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 26 Dec 2017, 18:50

MmeTipfeler wrote:Dakle, osnovno pitanje glasi: ako si nešto od toga automatizirao, kako ti se može dogoditi odstupanje
To ako pogledaš prvi post nije tema, nego je tema evo ovo valjda:
Stitch wrote:Koliko ste puta dosad na internetu pročitali vječno: "Ma ja se ovdje zabavljam, pišem opušteno, zato ne pazim na gramatiku." Ili: "Pravopis inače savršeno poznajem, ali u brzini mi se omakne." Zilijun, jelda? :D

Šteta što poluobrazovani tutleki koji se na to vade ne čitaju knjige iz psihologije. Ne čitaju nikakve knjige, zašto bi onda te.
Tema je da ljudi prave pravopisne greške, neko se vadi na ovo neko na ono, ali teza je da je to uzelo korijena medju narodom. To je tema ovoga što je Stitch napisao u postu kojim je otvorio ovu priču. To sa automatizacijom pamćenja i kako to ide, ja bogami o tome ne znam, ne bavim se kognitivnom psihologijom i srodnim disciplinama, ali to nije tema i ne moram da znam o tome da se uključim u diskusiju. To sa automatizacijom je Stitchova ideja kako se ovoj zlokobnoj tendenciji može stati na put.

Moja diskusija je bila na temu poznavanja gramatike i pravopisa i ovoga problema što ljudi ne čitaju i šta bi trebalo da čitaju da bi naučili o jeziku.
To što je drug Šabovič malo skrenuo sa teme sa onim guranjem prsta u utičnicu to nije toliki problem, to malo radi raznovrnosti, da nije dosadno. Tema treda se najviše uništi kad uskočite sa pričom, skrenuo je neko i koliko je skrenuo s teme, i peglate posle postove i postove o tome, i kome ban i na koje dane. Kvarite tred, banujte kad mislite da treba ali nemojte da razvlačite o tome na tredu u nedogled. Ono realno, upozoravate na razvodnjavanje teme i onda čatujete na tredu.
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 10064
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

Post 26 Dec 2017, 19:38

Stitch wrote: ↑
26 Dec 2017, 18:39
Tako mi i treba kad ti pomažem. :D
Znaš i sam kako ide ono o prijateljima i neprijateljima. :D
User avatar
Šabović Adis
Inventar
Posts: 6787
Joined: 22 Aug 2015, 20:45
Location: Sarajevo
Has thanked: 394 times
Been thanked: 434 times
Zodiac:

Post 27 Dec 2017, 00:40

Stitch wrote: ↑
26 Dec 2017, 18:05
BIB, Šabo. Ako se pitaš što taj akronim znači, baniramo i blagdanima. Fokusiraj se. ;)
Tako, znači?! :ceka:

Evo ti:
Stitch wrote: ↑
01 Nov 2017, 09:09
Koliko ste puta dosad na internetu pročitali vječno: "Ma ja se ovdje zabavljam, pišem opušteno, zato ne pazim na gramatiku." Ili: "Pravopis inače savršeno poznajem, ali u brzini mi se omakne." Zilijun, jelda? :D

Šteta što poluobrazovani tutleki koji se na to vade ne čitaju knjige iz psihologije. Ne čitaju nikakve knjige, zašto bi onda te. A u njima lijepo stoji da osim razine traga, razine prepoznavanja i razine reprodukcije u razinama pamćenja postoji i posljednja, razina automatizacije, u koju spadaju navike.
Tandara-mandara...
Evo ti još: :kava:
Drugim riječima, jednom kad se na nešto naviknete, morate uložiti svjestan napor da se toga riješite, da to prevladate. Ne postoji način da čovjeka koji je naučio pisati "lijep", "ne znam", "učit ću" natjerate da piše, brzo ili sporo - "ljep", "neznam", "učiti ću"... To spada u nesvjesno. I da to osvijestite, morate zastati i potruditi se. To je kao kad nekome tko ima sluha i zna pjevati kažete da počne pjevati falš. On to jednostavno ne umije, ne zna kako. Ali oni koji falšaju otprije - eh, oni će se lako snaći. Jasno, pjevat će "opušteno" pa će im se "u brzini" potkrasti poneki pogrešan ton. ;)

Zašto o tome drvim? Pratim Culeja i ostale desne političare. Od bravara i bivšeg policajca čovjek doista ne može očekivati mnogo. Ali ni drugi nisu bolji. Svi oni jako brzo objavljuju statuse na Fejsu. :cerek:
Šabović Adis wrote: ↑
26 Dec 2017, 15:00
Prvo se prisjetiš toga kako si ga formirao (ako si to uopšte i bio ti!) a onda ga rasformiraš, razgradiš, rastočiš iliti likvidiraš, i tako iznenadiš i sebe i druge. Dakle, pogriješiš. Namjerno! To mašine ne mogu. :D

Msm, koje rekoDa seišta mora avtomacki radi ti$pravno. :rofl:
Dakle, ti, kad se slažeš sa mnom, onda ćeš me banirat', inače be bi, a? :D

I, za kraj: kako znaš da ovo što sad čitaš nisam sasvim slučajno napisao, u nesvjesti, kao mjesečar, da mi se nije omaklo? :eek:
:rofl:

@Riona
Ne smij se kad si ozbiljna! :mad: Da sam crven sad bih izautomatizovao... :rofl:

@ostružnica
Nema apsolutni pridjev - dojeo sam ga. :mirko:
:rofl:

Čestit Božić! Odoh sad.
:top:
Potpisujem bjanko smrtne presude :mirko:
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 20039
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 940 times
Been thanked: 1829 times
Gender:
Zodiac:

Post 28 Dec 2017, 00:36

ostruznicagornja wrote: ↑
26 Dec 2017, 18:50
To sa automatizacijom pamćenja i kako to ide, ja bogami o tome ne znam, ne bavim se kognitivnom psihologijom i srodnim disciplinama, ali to nije tema i ne moram da znam o tome da se uključim u diskusiju. To sa automatizacijom je Stitchova ideja kako se ovoj zlokobnoj tendenciji može stati na put.
Nije to ideja nego činjenica. Iznesena bez posebne motivacije. Razlog nije da se čemu "stane na put", bilo bi to pretenciozno. Glupost ne možeš uništiti, možeš samo pobjeći od nje. :D
Potpisi su za budale.
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 10064
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

Post 28 Dec 2017, 06:54

Stitch wrote: ↑
28 Dec 2017, 00:36
Glupost ne možeš uništiti, možeš samo pobjeći od nje. :D
Jedino tako da postaneš pustinjak i prekineš sve veze sa svijetom. Glupost je vječna, bezgranična i prati nas u stopu. :cerek:

P. S. Nikako ne mogu Gutenbergu oprostiti što je izmislio tisak: tako je počela demokratizacija gluposti.
User avatar
Riona
Posts: 4163
Joined: 25 Feb 2017, 09:01
Location: Zagreb

Post 28 Dec 2017, 08:26

Mozda, ali pravo na glupost svima, bilo je garantirano-i koristeno, puno prije njega.
ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 28 Dec 2017, 10:44

To tutleci, oni nepismeni i mi pismeni. Kad to čujem uvijek pomislim da je to iz čovjekove potrebe da sebe istakne, a onda da bi to uradio mora neko da bude Švabo u tom filmu, tek tada će čovjek da zasija kako treba, kad se uporedi sa nekim tutlekom.

I sad da ne ulazim u ove tvoje primjere upotreba Stitch, jer tu ispadam tutlek i sa "učit ću" i "učiti ću" , nijedno kod nas ne radi, pa koje god veliš da je pismeno odnosno nepismeno.
Zato sam uzeo onaj priručnik da mogu da to ilustrujem na primjerima koji su mi bliži.

Na primjer, ja koristim genitiv sa ovim čuvenim "u vezi", i kad ga koristim to znači da je to standard u jeziku. Šanse da to nije standard su nikakve, to znam bez pretrage korpusa ili bilo čega. Nije što sam ja sad etalon za dobar jezik, nego što prosječno obrazovan čovjek sve i da oće ne može proizvoditi nestandardan jezik. Nestandardne upotrebe mu dođu veoma neprirodno, i ne treba mu nikakvo razmišljanje ili upozoravanje ni pravilnik da se odluči za bilo koju upotrebu u jeziku. To bi moglo da se uporedi sa postavljanjem dileme: e, a je li bolje sad da hodam na rukama ili na nogama. Ček da razmislim.

Oću da kažem , ne ide tako sa hodanjem a ne ide ni sa jezikom.
To što je nestandardno u jeziku se može naći u grupama koje su na neki način odvojene od mejnstrima u životu inače, kao Romi na primjer, ljudi u debelo ruralnim krajevima, ili mlađi ljudi kod kojih je i jezik dobar način da se istakne da su drugačiji od drugih, buntovnici bez razloga i tako.
A onda može silom države i politike da se gura naravno, i sa malo vježbanja čovjek sebi na kraju izlomi jezik i nauči kako treba da priča a ne kako mu dodje intuitivno.

Da uzmem recimo ovo što bi nazvao "akuzativizacija" u jeziku u Crnoj Gori, oko čijeg naziva se mnogo znoja prolilo, posebno su neki tu hemoroide dobili od sjedenja i čepanja po tastaturi da objasne kako treba. Uglavnom, jezički inženjering uvijek ide pod ruku sa nacional-romantizmom, ili bolje bi bilo reći da je jezik centralno pitanje kod prebrojavanja krvnih zrnaca. To nisu Hrvati ili Srbi ili Crnogorci ili koji patentirali. To je svačija bolest, svakog naroda. Kad su se Sjeverni Korejci odvojili od Južnih Korejaca to je bila prva tačka na dnevnom redu, da se jezik nekako izdiferencira pa da se zna da mi Sjeverni Korejci nismo isti kao ovi Južni Korejci. Tako i odje kod nas, to znamo. U slučaju crnogorske nacional-jezičke strategije to se svelo na pisanje onog s iz sjekire i dj i na ovaj akuzativ. To su ta odstupanja od standardnog dijalekta koja nisu do sad bila nešto široko prihvaćena. Znači, "Evo me u kafanu" "Bio sam na more" i tako. Ništa lokativ, to je za djevojčice, nego samo akuzativ, pa nema veze jesi li stigao na to mjesto ili si već na tom mjestu.

To je sad kod ovih nacionalnih prestrojavanja više izuzetak jedan istorijski nego bilo šta drugo. Jezik trpi lične komplekse. Da ne ulazim u detalje oko toga, to bi išlo u nedogled.

A onda vokabular jezika se mijenja nekom svojom brzinom i o tome ljudi naravno, ima tolika dugačka istorija pisanja o tome kako će se jezik iskvariti jer su generacije koje dolaze sve nepismenije. To sam nedje prije pisao na forumu, ta je priča nadjena čak na sumerskim tablicama od boktepita kad. Toliko je čovjek bio ogorčen oko toga problema, da mu nije bilo teško da klepa ko zna koliko dugo o tome, sve u kamenu brate. Kuc, kuc, klep, klep.. iskvari se jezik kuku meni.
Tu bi mogli izvaditi milion primjera iz bilo kojeg jezika i bilo kojeg vremena.
Što je smiješno je kad pogledaš taj istorijski tok: jedna generacija kuka kako nepismeni tutleci kvare ispravni jezik koji oni govore. A prije toga generacija je imala neki svoj ispravni jezik, koji su tadašnji tutleci iskvarili i koji je postao "ispravan" za ovu generaciju. Priča bez kraja. Sledeća generacija će isto tako imati prosvjetitelje za koje će ovaj jezik što tutleci danas pričaju biti ispravan i braniće ga od nekih budućih tutleka.

Da završim sad, preširoka je tema, i nemam ni vremena, i obustavljam sad diskusiju sa ovim.
Nije potrebno ovo da se radi, to je prvo što mi padne na pamet kad pogledam u ove pravopise, priručnike ili šta. I onda odmah iza toga, besmisleno je. I treća stvar, štetno je za nekoga ko oće da uči o jeziku. Nije dobar pogled na jezik, generalno nije dobar.
Ako drviš iznova o tome nije dobro "u vezi", nije dobro "nerazvijene i zemlje u razvoju", nije dobro "Paćino", dobija se potpuno pogrešan fokus u razmišljanju.

Da li da upotrebljavaš ili ne bilo koju od ovih fraza nije stvar odluke, nego je stvar ustaljenosti. Pogledaj kako drugi, pretraži Gugl, vidi knjige, korpuse, dje već možeš da pogledaš. A ako želiš da naučiš o jeziku, postavi pitanje "Zašto se ovo upotrebljava ovako u jeziku" a ne "Je li ispravno ovo ovako". I to već može da bude interesantna igra i naučiće čovjek nešto smisleno. Pitanje što "Paćino" a ne "Pačino" je smiješno postavljati to jeste, i nije posebno interesantno. Može da bude interesantno nekad malo više sa etimologijom (pričao sam prije o Sijuksima i Čejenima i tako, tu je taj prevodilac imao malo muke da s tim izadje na kraj očigledno kad je uvodio ta imena u jezik) ali je uglavnom veoma dosadno.

Sintaksa je uvijek interesantna naravno. U slučaju "nerazvijenim i zemljama u razvoju" i ovo što ljudi izostave imenicu posle "nerazvijenim" ili kako, to čovjek može da nadje na gomili mjesta na internetu. Zvuči okej, i nema zabune. Nemamo pridjev koji tu zvuči bolje trenutno, "razvijajuće" ili kako, i onda ovako. Pogledao sam Gugl i pošto je ova vrsta žvalavljenja popularna veoma, našao sam dosta rezultata i za "nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju" kao i za istu frazu bez ponavljanja. I to je poenta. Zahtjev za izbjegavanjem ponavljanja je veoma snažan u jeziku, i kao što se može vidjeti u ovom slučaju, toliko jak da se pribjegava dosta netipičnom obrascu. S obzirom da je sasvim jasno na šta se odnosi "nerazvijene", ljudi se odlučuju da izbjegnu dosta tešku varijantu sa ponavljanjem "zemljama" jedno za drugim. Kako god, tu se čovjek odlučuje između dva ne toliko očekivana obrasca u jeziku, i mnogi se odlučuju protiv ponavljanja u tom slučaju.

Kod bilo kojeg duplog ili višestrukog modifikovanja imenice sa više fraza koje su ispred imenice, ponavljanje nebi došlo u obzir uopšte. Trebao bi neki veoma specifičan razlog da se ponavlja imenica u recimo " u razvijenim zemljama i nerazvijenim zemljama". I to je prilično jako pravilo ne samo sa pridjevima nego i bilo čime što modifikuje imenicu u paru - nema ponavljanja, ima koordinacije. Evo primjeri koordinacije različitih formi u modifikaciji imenice: Neočekivan i ne tako mali pad. Kroz razne projekte i investicije ovaj i drugi crnogorski Parkovi podizaće svoj nivo. itd.
User avatar
Šabović Adis
Inventar
Posts: 6787
Joined: 22 Aug 2015, 20:45
Location: Sarajevo
Has thanked: 394 times
Been thanked: 434 times
Zodiac:

Post 28 Dec 2017, 16:49

MmeTipfeler wrote: ↑
28 Dec 2017, 06:54
Jedino tako da postaneš pustinjak i prekineš sve veze sa svijetom. Glupost je vječna, bezgranična i prati nas u stopu. :cerek:

P. S. Nikako ne mogu Gutenbergu oprostiti što je izmislio tisak: tako je počela demokratizacija gluposti.
Veliš, nije problem u samoj gluposti, problem je u njenom širenju - tiskom? :D

Neka Gutenberga, nismo mi zadžabe pravili razliku između pisanog i štampanog sloveta. :zubo:

U međuvremenu smo je i automatizovali... :rofl:
Potpisujem bjanko smrtne presude :mirko:
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 20039
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 940 times
Been thanked: 1829 times
Gender:
Zodiac:

Post 28 Dec 2017, 18:01

Ostružnice, to po načelu zbuni protivnika količinom svega i svačega? Može li malo koherentnije? Gori si od Unde, a on je šampion. :D

Što nisi spomenuo i što je novog u Orlovači, jeste li završili obilaznicu i tako to? :raspa:
Potpisi su za budale.
ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 28 Dec 2017, 18:18

Ne znam kako im ide, druga je to Ostružnica Stitch.
Što se teme tiče, ne može kraće, tema dugačka pa i ja dugačko. Samo velim da zdrav čovjek treba više sebi da vjeruje a manje pravopisima, priručnicima i tako ovim jezičkim naklapanjima u formi recepta za vanilice. To kako se mogu shvatiti ovakva uputstva što sam gore ilustrovao je kao nečiji ukoričeni spisak preferencija u upotrebi, koji se nekad poklapa sa tim kako drugi a nekad je smiješno daleko od standarda. Dakle nije Pačino, ne bogme. I nije Šabovič pojeo apsolutne pridjeve.
I preporučujem ljudima da uče sintaksu engleskog jezika, ako oće da uče o sintaksi uopšte, pa i o sintaksi BHCS jezika. Izvori su brojni i veoma kvalitetni se mogu naći. To što je to drugi jezik nije važno, bitna je velika slika o tome kako jezik funkcioniše, nije bitno ovo Paćino Pačino drkanje.
ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 28 Dec 2017, 19:22

I samo jedna stvar jos i odjavljujem se sa teme. Radi se o ovom strahu da ako nemamo pravopis nećemo znati da pričamo, nego će svako neki svoj jezik guslati. U stvarnosti štancanje ovakvih pravopisa u kojima se nameću uputstva prema ličnom ukusu, bez obzira na objektivne fakte jezika je to guslanje po svome, i pravljenje zbrke.
Ovome je bolje Pačino, drugi kad ukoriči svoj pravopis, on će imati neki svoj predlog, ili će isti autor do sledećeg izdanja doći do novih saznanja pa ce biti nekako drugačije.
Kad se umjesto toga ukoriči ono što su objektivni fakti jezika dobija se nešto što može imati neku stvarnu upotrebu. Uključe se paneli koji obuhvate ljude iz različitih sfera života, da bi se dobio sto objektivniji presjek toga što je standardni jezik u upotrebi. I onda iz svega toga, njihovih zapažanja, i i podacima koji se dobiju pretragom korpusa, dobije se neka slika koja može služiti kao orijentacija ili referenca čitaocu.
User avatar
Riona
Posts: 4163
Joined: 25 Feb 2017, 09:01
Location: Zagreb

Post 28 Dec 2017, 19:44

Ti bi, u stvari, ukoricio brbljaonicu s ceste? Jos bolje, sa nekog trga nekov veceg grada u nedjelju prijepodne. (Uopce se ne vidi iz aviona da mislim na Zagreb, ali nema veze :D)
ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 28 Dec 2017, 20:02

Ako bih se bavio pisanjem priručnika ili pravopisa o upotrebi jezika ukoričio bih svaku upotrebu koja bi zbog bilo čega mogla biti sporna, pa bilo koji registar jezika, taj što veliš cestovni, manje i više necestovni, koji god.
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 10064
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

Post 28 Dec 2017, 20:19

Ma, hajde, sad si se našao odjavljivati kad sam ja uhvatila malo vremena da posložim problemčiće.

Pišem onako kako sam popamtila.

Složit ćete se, nadam se, da svaki jezik ima svoj govorni oblik, ali ne mora svaki biti zapisan. Pravopis nas, dakle, nikako ne može ometati u govoru niti ćemo zbog njega zaboraviti govoriti.

Nadalje, nema alfabeta odnosno zapisa koji bi točno prenosio zvuk izgovorene riječi. Navodno je sanskrt najbliži tomu - lako moguće, imaju hrpetinu znakova i kombinacija.

Ukratko, način na koji će se jezik zapisivati stvar je dogovora. Gramatika je nešto posve drugo, a leksik (vokabular) opet nešto treće.

Stitch je krenuo od pravopisa, ali jasno je da se tema može proširiti i na druge jezične elemente. Samo nemojmo preskakivati s problema ije/je na klaster ili na uporabu padeža. Događa se, ne kažem da se ne događa, da se sve troje nađe na hrpi, ali ne budemo li to analitički promatrali, možemo odmah odustati od rasprave.

Ovaj nesretni Pačino / Paćino koji se stalno spominje pretpostavljam da je Al Pacino. Hrvatski je lukavo izbjegao problem transkripcije pa neka čita kako tko misli da treba čitati. No svojevremeno se, dok nismo još bili pametni kao što smo danas i nismo svi govorili engleski umjesto hrvatskoga, u knjigama, posebno u beletristici, a naročito u lektiri, kada bi se neko strano ime ili naziv prvi put pojavili u tekstu, u zagradu stavljao transkribirani izgovor. Ponekad se problem rješavao fusnotama ili popisom imena i naziva na kraju knjige.

I dalje se nadam da se slažete kako različiti jezici imaju različite fonetske sustave, a razlike se nerijetko čuju unutar jednoga jezika. Mogu govoriti o hrvatskome, ne bih se petljala u ostale jezike koje obuhvaćamo pojmom "naš jezik". :p Primjerice, dalmatinsko l mekše je i više tekuće od standardnoga pa čak i od zagrebačkoga l.

Vratimo se Al Pacinu. Hrvatski pravopis kaže da se talijansko ci odnosno ce transkribira kao [či] odnosno [če], a talijanski je glas negdje između našega č i ć. I što sad? Trebalo bi provjeriti na reprezentativnom uzorku je li bliži jednome ili drugome. Po sluhu, ali to nije objektivno, rekla bih da je bliže glasu č pa me nimalo ne čudi takva transkripcija.

S druge strane, navodno je dž u radža ili maharadža bliže našemu [đ] pa je svejedno pao dogovor da se transkribira kao [dž].

Ruku na srce, ni Al Pacino ni maharadža nisu mi u svakodnevnoj upotrebi, baš kao, vjerojatno, ni vama, pa možemo odmahnuti rukom i slegnuti ramenima.

Uzgred, zabavno je promatrati što se sve u agramerskom govoru dogodilo s njemačkim odnosno austrijskim ü. Glasom koji u hrvatskome jednostavno nemamo. Pa smo ga zamijenili onim što mu je najbliže, odnosno [ i ] ili [ u ]. Tako neki riječ Frühstück čuju kao fruštik, drugi kao fruštuk, treći kao frištik. Varijantu *frištuk nisam čula, ali ako je netko čuje, neka javi.

O kakvim je apsolutnim pridjevima riječ? To mi je promaknulo. :ne zna:
ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 28 Dec 2017, 20:43

I onda još jedna nekoherentna misao o ovome cestovni jezik i to. Za tu priču o cestovnom kao iskvarenom jeziku ide srebrna medalja u žestokoj konkurenciji potpuno iracionalnih shvatanja o jeziku ( zamalo zlatna, ali ovo sa pravopisom i ako nema pravopis nećemo umjeti da pričamo je ipak za nijansu besmislenije). Dakle, du pua, cestovni jezik = naopak jezik.
Osnovni problem je u tome što se razmišlja o ovom cestovnom jeziku i knjiškom jeziku kao da su dva jezika, jedan je bugarski drugi je španski. I onda je recimo bugarski cestovni i ne valja a španski je ispravan.
Kad uporedimo jezik neki ukoričeni, fikcija ili ne, neki regularni tako žanr, vidjecemo lako da su uočljive specifičnosti jezika smiješno male u odnosu na količinu teksta, u poredjenju sa jezikom koji se čuje pa ajde na cesti.Ili u kući. Ili u prodavnici. Ili kod frizera. Ili tokom seksa. Dobro kod seksa je ipak drugacije, prljavije i isprekidanije.
I da se vratim na ovo pitanje šta ukoriciti. Zavisi šta ti je cilj tog rječnika o upotrebi. Kao i sa regularnim rječnicima - imaju opste namjene, manje ambiciozni, ili baš ono obuhvatni. A onda imaju i specijalizovani rječnici. Možeš ako ti je cilj baš da isključiš cestovni jezik da napraviš rječnik o upotrebi literarnog jezika. Samo taj registar. Nisam nailazio ali može što ne. Obično se ti priručnici bave standardom jezika u većem opsegu jezika, uključujući manje i više formalni jezik, i isključujuci regionalne varijante, sleng i tako.
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 10064
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

Post 28 Dec 2017, 21:07

Da ti čuješ moj cestovni jezik za volanom, mislim da ne bi uočio neku veću razliku u odnosu na seksualni rječnik. :D
ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 28 Dec 2017, 21:15

Okej drugarice Tipfeler, to kakvu ćemo aproksimaciju napraviti kod izgovora imena ili bilo kakve strane riječi nije nešto bitno previše. To sa Pačinom je bila ilustracija jednog tupog pogleda na jezik. Valjda je mislio i da izgovor ide kako je napisano ako je već ime u pisanju prilagodjeno našem jeziku.
Meni je dobar primjer imena.indijanskih plemena, dje su naši prevodioci iz toga vremena bili naravno manje informisani o detaljima kako je to istorijski išlo sa nazivanjem tih plemena. Kako su se ( bar neka sjeverno američka plemena) prvo upoznala (na njihovu nesreću) sa Francuzima, ti su nazivi došli preko njih u engleski ( sa Englezima su imali nesreću da se upoznaju veoma brzo takodje). Sa nama odje su već bili srecniji, pa nas nisu upoznali, i onda je nas prevodilac u nedostatku vise informacija o tim plemenima, i raspolažuci samo sa tekstom romana o Velikom Bleku, smatrao da će na primjer Sioux u našem jeziku najbolje zvučati kao Sijuks. I tako smo dobili Karadzicevsko čitanje francuskog, i opet ništa ne fali. Za sve druge su ovi indijanci Su, samo su za nas brate Sijuksi. Ko jebe druge. Isto je za Čejene, svima su otprilike Šajeni nama nisu otprilike no kako se nama djidji.
Ocu da kazem, svejedno je, nema značaja za jezik, i smiješno bi bilo da se sad drkamo oko toga, kad su Sijuksi već dio naše istorije isto, i pod tim imenom.
User avatar
Riona
Posts: 4163
Joined: 25 Feb 2017, 09:01
Location: Zagreb

Post 28 Dec 2017, 22:56

Oprosti, nisam procitala zadnju plahtu, a odgovaram, ali to je zato jer si me posve krivo razumio. Kad sam spomenula govor na trgu u nedjeljno prijepodne, mislila sam na nevjerojatnu kolicinu raznih jezika, narjecja i "cestovnog" govora, koje bi bilo poprilicno tesko ukoriciti. Svakako nepregledno. Sad je, naravno, jasno zasto sam spominjala Zagreb, jer se ni u jednom drugom gradu u Hrvatskoj ne moze naci takva mjesavina.
ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 29 Dec 2017, 07:34

Okej Riona, pardoniram. To je toliko česta priča, sa jezikom ulice da uvijek pomislim, aha evo još jedan kojemu se ne djidji kako narod priča na ulici.

Uglavnom, kad je obuhvat u pitanju, standardni rječnici o upotrebi će se teško baviti geografski limitiranim dijalektima, što veliš to bi bilo teško ukoričiti. Ne bavim se izučavanjem dijalekata, ali pretpostavljam da je jedna od velikih promjena koja se dogodila sa boljim povezivanjem ljudi na sve moguće načine, i to što će dijalekti brže nestajati. Kako se ljudi češu jedni od druge tako se i jezik kreira, i u suštini će u jednom političkom prostoru, odnosno prostoru u kojem su ljudi upućeni jedni na druge više, postojati prirodna tendencija ka standardizaciji jezika. Odje možeš vidjeti da je u Indiji nestalo 220 dijalekata u zadnjih 50 godina http://blogs.reuters.com/india/2013/09/ ... rs-survey/, i može se očekivati, u slučaju da se vještački ne interveniše, da će taj proces ići sve brže u budućnosti.
Znači dijalekat će se zadržati duže ili kraće u zavisnosti od toga koliko je široka baza, i koliko je jaka politička autonomija i tako. Kod vas u Hrvatskoj su pojedinačni prostori koje zahvataju različiti dijalekti prilično veliki, i može biti da će se duže održati.

Kako god, razlike medju dijalektima se često preuveličavaju, to je takodje jedna očigledna stvar, i onda se u želji da se istaknu specifičnosti, potpuno zanemaruje činjenica da su dijalekti međusobno skoro perfektno razumljivi, i da je to isti jezik sa perifernim različitostima.
Da bi se ušlo u načine formiranja i rasformiranja dijalekata i motivaciju za njihovo očuvanje i tako, trebala bi što veliš debela knjižurina da se ukoriči. I tu bih imao čvrst stav, kad je u pitanju očuvanje dijalekata. Moj stav je da je svima drugima kriv a meni je prav. I to, a i da je to ćorav posao sa očuvanjem dijalekata, u kojem se mnogi strastveno angažuju. I u principu, moj utisak je da što je manje čovjek informisan o jeziku to veća želja da sačuva jezik svojih čukundjedova od zaborava. Problem je veliki u tome što jezik nije puška i nije spomenik u bronzi pa da to može tako da stoji konzervirano kao kornišoni. Da se sačuva dijalekat on mora da bude operativno sredstvo života za veliki broj ljudi. I kad pomisliš baš na to operativno, na stvarne životne konsekvence, teško je iz zamisliti koliko štete prosječnom čovjeku napravi kad ga neko lijepo pogura da se oslanja na jezik koji govori mala grupa ljudi. Što se kod nas radi, i žalosno je što se to radi zaista, ali šta da radiš. Princip, koji su uveli ljudi koji su se, i jezik to baš otkriva, sa jezikom družili sasvim ovlaš i paušalno. Učili su neke druge zanate, koji su unosniji, i onda evo sad ovo, to je rezultat.

Da skratim, kao i uvijek što skratim. Interesantno je, i pričao sam o tome ranije, da su odje gurači standarda jezika od prije cirka trista godina, (što je opet diskutabilno je li to ikad bio standard, jer nismo nešto bili od pera u to vrijeme, a zvučnih zapisa nemamo) prije par godina doveli Dejvida Kristala, leksikografa, kojeg su predstavili kao najvećeg, ili su rekli najjačeg (to je sad dosta popularna alternativa medju tutlecima) svjetskog autoriteta za jezik (kod nas smo odje veoma skloni upotrebi superlativa, komparativ nam skoro i ne treba, a obični pridjev je veoma rijedak). I uglavnom Dejvid je, nisam lično slušao, čitao sam prepričano, posavjetovao da se ulože napori da se sačuva crnogorski jezik, jer je to bla bla.. da izvinite već kod otvaranja te priče mi se prisralo.

To je ono, ne samo da imaš mentalitet Indijanca iz Kolumbovog vremena, nego si suva reinkarnacija toga Indijanca, i onda što je najgore Indijanac si koji odlučuje. I sad je došao Dejvid i ti si brate izvadio neke močuge iz mračnog srednjeg doba i tako ste se tu popričali. Uživao Dejvid u safariju i posavjetovao nas lijepo kao Indijance iz Amazona, držite se toga super ste. Nemojte nikad da se predate, sačuvajte svoju kulturnu, istorijsku, jezičku baštinu od zlih (u ovom slučaju su Srbi ti zli, to je nekako očekivano u širem regionu), i nikad ne dozvolite da vam neko podmetne tekuću vodu i sapun i ostale gadne tekovine civilizacije. Nastavite da živite srećnim životom, pa nema veze što traje u prosjeku četrdesetak godina. To što sam ja (Dejvid) već prisukao osamdeset, odnosno duplo više, što je i prosječni životni vijek u mojem kraju, to je samo zato što nismo srećni kao vi da to oposlimo mnogo ranije.

I gledaj sad dje sam skrenuo sa teme jebemti. Gore nego Šabovič sa utičnicama i guranjem. Da se banujem, bez mogućnosti pomilovanja. Samobanovaću se, nema više prdoklačenja o ovome.
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 20039
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 940 times
Been thanked: 1829 times
Gender:
Zodiac:

Post 29 Dec 2017, 10:03

Standardizacija je uvijek umjetna, i uvijek je posrijedi jezik kojim nitko u praksi ne govori. Riječ je o izboru, svjesnom i pragmatičnom naporu da se neki idiom učini službenim, općim. Ne znam zašto te to buni. I zašto brkaš standardni i razgovorni jezik. Ono što vrijedi u razgovornome nije nikakav argument, to su dvije različite razine istog fenomena.
Potpisi su za budale.
ostruznicagornja
Posts: 807
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post 29 Dec 2017, 11:01

U pravu si ne razumijem to, kako je standardni jezik neki izmišljeni jezik koji niko ne govori. Čuo sam i prije ljude da tvrde slično, i nije mi jasno šta bi to trebalo da znači kad su u pitanju srpski i engleski jezik. Ne znam života mi.
Ako postoje određene razlike u registru u jeziku koji govorimo u više i manje formalnim situacijama, to je smiješno posmatrati kao različite dijalekte jezika. Standardni dijalekat je jezik koji je urođen i prirodan većini ljudi koji žive u određenom političkom prostoru.
To je standardni dijalekat, i to što kad te pozovu na drugi dnevnik ćeš napraviti neznatno drugačiji izbor vokabulara u odnosu na onaj iz spavaće sobe, to je bogami, pa beznačajno prilagođavanje registra jezika situaciji u kojoj se nalaziš.
Da bi mogao da kažeš da govoriš jezik koji nije tvoj što ti veliš "razgovorni" jezik, nego je neki drugi jezik koji ti uopšte ne govoriš u stvari, čovjek bi morao da napravi svjesni napor da se prešalta na taj jezik. To niko ne radi, i nikad, uopšte svjesno ne razmišlja o vrsti jezika koji će proizvesti, zavisno od situacije. Hrvatski i srpski su dijalekti, ti ne govoriš srpski dijalekat i ja ne govorim hrvatski i ukoliko bi neko zahtijevao da se izražavamo na jeziku koji nam je sasvim poznat ali nije dijalekat koji koristimo to bi bio problem. Ne bismo mogli da govorimo na jeziku koji ne koristimo pa neka ga razumijemo. Mogli bi nešto da proizvedemo uz svjesni napor i to nebi bilo ni približno to. To možeš da iskoristiš kao dobru analogiju kad razmišljaš o tome šta je dijalekat. Nešto što je forma jezika koju ne koristiš praktično svakodnevno nije jezik koji ćeš moći da proizvedeš.

Možeš da čitaš na sličnu temu u ovom izvanrednom zaista članku odje https://tinyurl.com/y9tk2g6l Profesionalac u jeziku govori o problemima sa kojima se ljudi obično muče u razumijevanju jezika https://tinyurl.com/y9tk2g6l
Ono što ti pravopisi zabilježe kao upotrebe, je, pa ne mogu da kažem drugačije nego besmisleno, jer se toga niko ne pridržava. To je neki sport koji je nejasan potpuno zaista. Praviš pravila za koja svakoga boli kita. I nazoveš to standardom, i kome to onda bude standard baš me interesuje. Ubijediš spikera na dnevniku da nikad ne upotrijebi "u vezi" i genitiv i onda to proglasiš standardom. I onda kroz hiperkorekciju vještački održavaš dvije alternativne upotrebe jedne potpuno neutralne fraze, uprkos tome što se većina ljudi odlučila za drugačiju varijantu. Rekao sam već šta mislim o tim proklamovanim Pačino standardima, i koliko u praksi to ima smisla ili koristi. Korist od toga priručnika čovjek može imati ako mu se odvali noga od ormara pa dok to ne reguliše da podupre. Pokušao sam da se sjetim neke druge koristi i nije mi pošlo za rukom. Možda metlu da napraviš od toga kao ovi https://insteading-wpengine.netdna-ssl. ... 0broom.jpg ili ovaj papirni bonsai https://i.pinimg.com/736x/20/9b/f1/209b ... ptures.jpg

Okačio sam kopačke o klin za sad, zaista, dosta sam naklepao o ovome, pa drugi put.
User avatar
Šabović Adis
Inventar
Posts: 6787
Joined: 22 Aug 2015, 20:45
Location: Sarajevo
Has thanked: 394 times
Been thanked: 434 times
Zodiac:

Post 29 Dec 2017, 12:29

Misliš da je standard, kao takav, neosnovan?! Da ne bi trebalo ni da postoji?! :)
Potpisujem bjanko smrtne presude :mirko: