Zanimljivosti o jezicima

[Quark]

stiche stručnjak si za jezik svaka čast. odličan ti je post i nešto san naučija

[Stitch]

Hvala ti. Ako želiš, možemo i o Šibeniku, koji je već stoljećima štokavski grad iako je nekad bio čakavski. To je sudbina mnogih urbanih sredina u Dalmaciji i nema veze sa standardizacijom nego je posljedica doseljavanja iz zaleđa.

Šibenčani su ikavci (did, zvizda, pivat, bižat, dilit, nikoliko, di, prigledat, pridložit, virujen) koji su sačuvali mnogo čakavskih osobina, a na otocima pred gradom vrijedi isto (brime, misto, divojka i slično) iako tamo zbog izoliranosti bolje čuvaju čakavicu. Šibenska je akcentuacija novoštokavska; čuju se novoštokavski akcenti, a nenaglašene duljine čuvaju se iza naglaska. Čakavci pred Šibenikom uglavnom imaju karakterističan tronaglasni sustav. Fonem h u Šibeniku se redovito gubi (ajduk, itac, rana, Ervat, ladan) ili prelazi u neki drugi glas (buva, kruv, uvo; mijur, smij, vlaj). Drukčije je na otocima, gdje se h čuva (duh), ali ne redovito (npr. jarpa na Zlarinu).

U Šibeniku se vokali često reduciraju (ne gubi se samoglasnik, ali slabi), osobito i, npr. u riječi čovik, s time da se afrikata izgovara približno po sredini između č i ć.

[Quark]

stiche apsolutni si kralj, svaka čast.
a ima još: šibenčani istina često izbacuju slova, ali ih i nadodaju npr. ponton je kod nas šponton

[Stitch]

Znam, i u Šibeniku i na otocima često ispadaju suglasnici, osobito na početku riječi (Šibenik: ko "tko"; otoci: tica "ptica"). Tako se onda u Šibeniku kaže rebac (vrabac), a na Zlarinu je vrabac, vjerojatno zbog utjecaja standardnoga jezika.

I u jednih i u drugih, i u čakavaca i u štokavaca, dočetno m prelazi u n u nastavcima i u nepromjenjivim riječima (virujen, mislin u Šibeniku, osan "osam", jaglun "iglom" na Zlarinu).

U Šibeniku kaže se grob, na Zlarinu je greb. Na otocima pred Šibenikom dolaze primjeri tipa z bratun, a u Šibeniku izostaje ta promjena pred nazalom.

U Šibeniku je običnije kuća od Marije nego Marijina kuća, po uzoru na talijansko la casa di Maria. Tako je i kod obližnjih čakavaca.

[Stitch]

Pomorska flota Dubrovačke Republike u 16. stoljeću imala je oko 40.000 pomoraca i više od 180 velikih brodova, kaže Wikipedija. Bila je među najjačima na Mediteranu, a možda i u svijetu. U rječniku engleskoga jezika termin argosy, izveden od imena Ragusa, označava veliki trgovački brod ili čak flotu trgovačkih brodova, a može se naći u Mletačkom trgovcu, Ukroćenoj goropadnici i Henriku VI., poznatim Shakespeareovim dramama.

Ako naša enciklopedija i pretjeruje, to nešto znači. Britanci, neupitna pomorska velesila, uzeli su u demografskom i ekonomskom smislu sićušan jadranski grad kao simbol grandioznosti.