Neutrino brži od fotona?

[Emericzy]

Ovisi, reći će mu da ne valja i da to popravi. Ako ostatak članka zadovoljava kriterije.

Ovisi o revieweru. Vidio sam i prilično duhovitih reakcija reviewera.

[Annis]

Jel na kraju Tesla govorio da te čestice mogu putovati brže od svjetlosti ili nije?

Nailazim na oprečne informacije.

[Emericzy]

Jel na kraju Tesla govorio da te čestice mogu putovati brže od svjetlosti ili nije?

Nailazim na oprečne informacije.

A Tesla je svašta trkeljao. Bio je lud kao šišmiš. Teško je razdvojiti što je od njegovih ideja genijalno, a što budalaština.

[Lastan]

http://pdos.csail.mit.edu/scigen/

Klasik.

Naletio sam na to pred par godina; umirao sam od smijeha.

Postoji i generator postmodernističkih eseja.

[Šabović Adis]

Čini mi se kao brzoplet zaključak da 'zakoni ne vrijede'
Naime, možda se ovime upravo otkrio "NADskup" dosadašnjih spoznaja. Ili neki novi skup s kojim imamo presjek - znači nešto staro, a nešto sasvim novo i neprimjenjivo.

Možda će trebati neke ograde (pretpostavke) u konkretnoj praksi koja ib proizašla iz toga, npr 'ako uzmemo crvenu kuglicu, onda <ovo što do sad znamo>, a ako je kuglica neke druge boje, e onda vrijede <popis novih pravila igre>'

Hoću reći, nova pravila ne moraju nužno poništavati stara, mogu ih - poopćiti. ili mogu dati potpuno novi pogled na svijet, paralelni recimo. Ono, skupa žive.

Dakle, da u nekom partikularnom slučaju, vrijedi ovo što nam je poznato danas.
A da u općem, vrijedi ono što će otkriti otvaranjem ove Pandorine kutije.

Naime, ne uočavam da se nešto okrenulo naglavce - sve što je radilo prije tjedan dana - radi i danas. A napravljeno je po do sad poznatim zakonima.
Dakle, više mi vuče na to da neke NOVE stvari (još nepoznate) - ne moraju poštivati ove sad nam poznate zakone, već će poštivati neke druge.

No, da, moguće je da neke teorijske stvari koje nisu zaživjele, možda nisu zaživjele baš zbog toga.
Uostalom, tako se i otkrivaju nove stvari - nešto te svrbi


Zemaljski primjer. Prizemljeni. ji. Možda (možda mogu probati 'na prste' dati primjer za 'vrijedi kod nas, a u većem ne vrijedi baš, ali ima nešto novo što vrijedi tamo, a nema kod nas, a oboje sretno žive', a možda će vam biti još gore )

Za ovo što slijedi mi treba znanje osnovne škole. tj. ono što su vas tamo učili + malo zamišljanja/redefiniranja.

Kad kažemo ravnina, više manje svi (koji nemaju iz nekog razloga misliti drugačije) - to čudo zamišljamo kao 'neograničenu ravnu plohu'.
Svijet je to odavno poznavao, a danas to zovemo Euklidska ravnina, a analiziramo Euklidsku geometriju. Euklid je jedan stari čovo matematičar (između ostalog), koji je valjda isto volio šarati po pijesku k'o i mnogi onomad.

To je nešto što nas stalno okružuje, i s time znamo raditi. 2D prostor. Ravnina. Znamo s njom raditi i preko koordinatnog sustava.
3D prostor je nadogradnja.
Mogu stati ovdje, pozvati se na očitost skoka između 3D prostora i nD prostora (za n prirodan), ali nisam dala neki primjer gdje se to VIDI (a da niste izdresirani gledati)

Digresija za fizičare i fanove: vrijeme nije četvrta dimenzija dimenzija prostora je definirana preko baze.


Ok, ajmo dalje. Jedan prikaz 2D prostora je npr. A4 papir. Znamo mjeriti udaljenost, računati površine i tako. Znamo što je točka, pravac, paralelno, okomito, paralelogram, pravokutnik.

Kad vas pitam 'što su dva paralelna pravca' mislim da bi svi znali reći neku varijaciju na 'to su dva pravca koja se nigdje ne sijeku i jednako su udaljeni jedan od drugoga'?
Kad vas pitam 'Evo točka, evo pravac. Koliko pravaca možeš provući kroz tu točku, da budu paralelni sa zadanim?' vjerojatno ćete reći 'Samo/točno jedan'. [1]

To je precizno opisano s 5 Euklidovih postulata (poučaka - iz kojih se izvode ostale stvari i koji su temelji geometrije kakvu znamo)

Trenutak istine.
Postoje geometrije gdje je taj broj 0. (eliptička)
Postoje geometrije gdje je taj broj beskonačno mnogo. (hiperbolička, ili geometrija Lobačevskog - na ovoj se pak temelji Teorija relativnosti)

Do njih se došlo 'ispitivanjem' 5.tog postulata. Peti postulat je upravo ono pitanje, tj. može se svesti na njega [1]
Htjeli su vidjeti mogu li smanjiti broj postulata, tj. postojala je sumnja da je peti postulat - višak, i da su preostala 4 dosta. E nisu

Preostala 4 postulata u ovim geometrijama - vrijede (obzirom na definicije u njima), ali peti - ne.

Osvrnut ću se na eliptičku, i to sfernu (sfera = 'plašt' kugle).
Prije nego krenem, reći ću da ste se s tim čudom sreli, više nego jednom, ali vam vjerojatno nisu rekli da je to mrvu drugačije nego smo navikli
Globus.

Pravac ovdje je svaka 'velika kružnica' (ona koja podijeli sferu na dva jednaka dijela).
Npr. meridijani.
Svi meridijani se sijeku.

Jedna stvar koju ovdje imamo, a 'doma' nemamo je - zbroj kuteva u trokutu ne mora biti 180. Dapače, postoji trokut gdje je svaki kut pravi.
selektiraj između ovih zagrada za vidjeti rješenje: (ekvator, 0ti meridijan i 90ti meridijan)

Pitagorin poučak, pak, padne

Kad bismo pak papir naslonili na globus, u toj maloj maloj okolini oko točke gdje se diraju - stvar izgleda i ponaša se kao naša poznata Euklidska ravnina.

Da, ima ovdje puno apstraktnog, al barem možemo uzeti globus i papir i nasloniti i imati ideju kako bi 'mali mrav' to vidio da sjedi na globusu ili da sjedi na papiru.

Dokaži ugao na kugli...ili globusu!
Prava je kriva na zakrivljenoj površini.
Nema nikakvih uglova.

[MightyMe]

Rođo, o čemu ti? I to pogotovo na postu starom 4 godine.

[Šabović Adis]

Rođo, o čemu ti? I to pogotovo na postu starom 4 godine.

Ma ne obaziri se... ...ja ovo protiv vjetrenjača!

[MightyMe]

A dobro. Ne vidim što je krivo u gornjem postu.

[Šabović Adis]

A dobro. Ne vidim što je krivo u gornjem postu.

Jedna stvar koju ovdje imamo, a 'doma' nemamo je - zbroj kuteva u trokutu ne mora biti 180. Dapače, postoji trokut gdje je svaki kut pravi.
selektiraj između ovih zagrada za vidjeti rješenje: (ekvator, 0ti meridijan i 90ti meridijan)

Pitagorin poučak, pak, padne

E ne padne...

[MightyMe]

Ma bravo.

[Šabović Adis]

Pa nisam "im" ja kriv što ne znaju za trokut dok ga ne isprojiciraju...i to još na zakrivljenu površinu. Graf trokuta se vidi...a to je već za Optiku; Lumena, Luksa, apostilba...u po frke se i paralksa upetlja...pa radijani...Reko' ja da je protiv vjetrenjača.

[superkrkan]

velu "svakom tijelu priblizno brzini svjetlosti - povecava se masa" , sto je i logicno, jer men zena uvik vice ka brzon vozin ,jer jon se masa poveca poslin voznje

[Atanasije Poptešin]

Ispada da je dovoljno googlati "neutrinos not faster than light" da se dozna da su pokusi bili pogrešni, da neutrino nije brži od fotona, i da novine vole izmišljati vijesti gdje ih nema

[MmeTipfeler]

Zašto se to zapravo ne zove neutrin? To ti je kad se Talijani petljaju u fiziku.

[haram]

Zašto se to zapravo ne zove neutrin? To ti je kad se Talijani petljaju u fiziku.

Eto vidiš kako se fermion lijepo zove

[MmeTipfeler]

Eto vidiš kako se fermion lijepo zove

Bit će da su mu ipak Ameri nadjenuli ime. Talijani bi ga nazvali fermione. Zapravo, tako ga i zovu.

[MightyMe]

Zašto se to zapravo ne zove neutrin? To ti je kad se Talijani petljaju u fiziku.

Ispočetka je to Pauli nazva neutron, ali je u međuvremenu otkriven je još jedan neutron, onaj kojeg danas zovemo tako. I onda se talijan umiša i preimenova Paulijev neutron u neutrino jer neutrino ima izrazito malu masu u usporedbi s bilo čime, tako i neutronom.

Bit će da su mu ipak Ameri nadjenuli ime. Talijani bi ga nazvali fermione. Zapravo, tako ga i zovu.

Nisu Ameri, nego Englez. I to po ovom talijanu koji je zaslužan za ime neutrinima.

[MmeTipfeler]

No, dobro, anglofon. Svejedno. Govorim o tvorbi, bez obzira na zasluge.

[haram]

Zapravo već pouzdano znamo za četiri fenomena u kojima imamo kretanje brže od brzine svjetla

[MightyMe]

No, dobro, anglofon. Svejedno. Govorim o tvorbi, bez obzira na zasluge.

Mislim da je to što je anglofon irelevantno jer je samo pratio konvenciju koju su drugi anglofoni postavili imenovanjem elektrona i protona. Tako da si posredno u pravu.

[MmeTipfeler]

Mislim da je to što je anglofon irelevantno jer je samo pratio konvenciju koju su drugi anglofoni postavili imenovanjem elektrona i protona. Tako da si posredno u pravu.

Drugim riječima, pratio je englesku tvorbu. Neutrino je tipično talijanska tvorba, a riječ su u tom obliku prihvatili svi jezici koje koliko-toliko poznajem - engleski, francuski, njemački, španjolski. Za ruski ne znam.

Ne pada mi na pamet nijedan drugi fizikalni termin na -in, a možda ga i nema.

[MightyMe]

Slažemo se, dobro je, nemoj se ljutit.

Uglavnom svi jezici prihvaćaju imena u izvornom obliku. I ruski.

Postoji hrpetina hipotetskih čestica u okviru nečeg što se zove supersimetrija koje prate ovakvu istu konvenciju pa postoje gravitini, gluini, higgsini i sliča čudesa.

[MmeTipfeler]

Slažemo se, dobro je, nemoj se ljutit.

Kako se nećeš ljutiti na Digića?

Uglavnom svi jezici prihvaćaju imena u izvornom obliku. I ruski.

Pa baš i ne. Prilagođuju ih svojem sustavu. Talijanski fermione engleski je fermion, a tako i u drugim jezicima.

Postoji hrpetina hipotetskih čestica u okviru nečeg što se zove supersimetrija koje prate ovakvu istu konvenciju pa postoje gravitini, gluini, higgsini i sliča čudesa.

Ako ti nazivi u jednini glase gravitin, gluin, higgsin, onda ćeš se morati složiti sa mnom da neutrino odstupa od uobičajenoga.

[MightyMe]

Ma da, jasno, isti su koliko mogu bit, uz korekcije koje omogućavaju da gramatika funkcionira.

Ne, jednine su sve na -ino.
Gravitino, higgsino, gluino, fotino i slično.

[haram]

Joooj, lingvisti, gori ste i od superkrkana...

A dobro. Ne vidim što je krivo u gornjem postu.

:hihihi:

Digresija za fizičare i fanove: vrijeme nije četvrta dimenzija

Probaj se dogovorit sa autoricom ove rečenice da se nađete na glavnom trgu pod satom -bez te "fiktivne" četvrte dimenzije.


Kad smo kod digresija:
Light doesn’t always travel at the speed of light.
https://www.sciencenews.org/article/spe ... -after-all
Nedavno negdje pročitah i da postoje indicije kako se univerzalna brzina svjetlosti mijenjala spontano u prošlosti našeg Svemira.