Teorija evolucije

[Stitch]

Charles Robert Darwin, engleski znanstvenik i prirodoslovac, rođen je 12. veljače 1809. godine u Shrewsburyju. Kako mu je jučer bio rođendan, reći ću koju o razvijanju životnih oblika procesom prirodnog odabira.

Darwinova teorija evolucije poziva se na selekciju koja uništava jedinke slabije prilagođene uvjetima života, a podupire one bolje prilagođene. Individualne varijacije koje ulaze u proces selekcije mogu biti determinirane vanjskim (okoliš) i unutarnjim (genetičkim) faktorima. Darwin je dokazao adaptivno značenje evolucije, svrhovitu prilagođenost organizma na određeni kompleks vanjskih uvjeta. Njegova je teorija u znanosti poznata kao darvinizam.

Iako je dugo oklijevao s izdavanjem djela O podrijetlu vrsta posredstvom prirodne selekcije (On the Origin of Species by Means of Natural Selection) i objavio ga je tek 1859. godine, kada ga je na to potaknuo A. R. Wallace, koji je te probleme rješavao gotovo na isti način kao i Darwin, znanost o evoluciji poistovjećuje se danas s pojmom darvinizma jer je njegovo naučavanje bilo vrlo utjecajno. Dalje su ga razradili, proširili i produbili T. H. Huxley, E. Haeckel, K. A. Timirjazev i mnogi drugi znanstvenici. (link)

[Stitch]

Ostavit ću poveznicu na preglednu raspravu Josipa Balabanića Darvinizam u Hrvatskoj između znanosti i ideologije, koja se može naći na stručnom portalu Hrčak. U sažetku stoji:

U članku se analizom različitih dokumenata, knjiga, članaka, rasprava i polemika pokušava prikazati kronologija sukoba između liberalnih darvinista i konzervativnih kreacionista u Hrvatskoj od pojave darvinizma do danas i pritom utvrditi elemente ideologizacije na objema stranama. Pokazuje se kako su neki liberalni ateisti ili materijalistički monisti koristili Darwinove teorije u napadima na religiju i tako ideologizirali znanost. S druge strane, pokazuje se kako su neki teološki obrazovani anti-darvinisti idelogizirali kršćansku religiju braneći biblijski literalizam, fksizam, filozofiju esencijalizma i tradicionalnu sliku svijeta, a ta se stajališta, pridružena vjeri, u članku označuju kao ideologizacija religije jer je riječ o elementima tradicionalnog načina vjerovanja. Kao dokaz tomu ističe se činjenica da se nakon pojave Darwinovih teorija (1859), ubrzo i u Hrvatskoj, pojavio veći broj teističkih evolucionista iz redova katoličkog klera i laika koji su više ili manje napustili spomenuti oblik vjerovanja u Božje stvaranje. Recepcija darvinizma u Hrvatskoj prati se od 1860-ih godina do danas, u tri etape i nakon analize niza podataka zaključuje: a) u prvoj etapi (1859-1869) ima samo naznaka ideoloških razilaženja između pristaša Darwinovih teorija i njihovih protivnika (vrijeme latentne prisutnosti darvinizma u Hrvatskoj); b) u drugoj etapi (1869-1900) darvinizam je prisutan kao radna hipoteza hrvatskih znanstvenika, u vezi s njime izlaze predavanja, knjige, rasprave, novinski, znanstveni i stručni članci, vode polemike i sl.; utvrđuje se da osim biblijskih literalista, koji odbacuju evoluciju, postoji i znatan broj teističkih evolucionista, da hrvatski prirodoslovci nisu u znatnijoj mjeri podlegli izazovima ideologizacije Darwinovih teorija, a da su u znanosti postignuti veliki rezultati osobito u području paleontologije mekušaca, gmazova i u paleoantropologiji; c) u trećoj etapi, prema ovoj periodizaciji (nakon 1900.), opaža se nastavak neideologiziranog pristupa u većine znanstvenika, ali zbog instrumentalizacije darvinizma u ideološke svrhe, posebno u promidžbi ateizma pri širenju ideje komunizma, kroz cijelo 20. st. nema teističkih evolucionista, sve do 60-ih godina kad se svojim radovima o flozofskim i teološkim pitanjima vezanim uz hominizaciju i teoriju selekcije pojavljuje flozof i teolog Vjekoslav Bajsić (1924-1994). Opći je zaključak da se ni u Hrvatskoj ne može govoriti o sukobu između znanosti i (kršćanske) religije, nego o sukobima između ideologiziranih kršćana koji su tradicionalne oblike vjerovanja izjednačili s kršćanskom vjerom i ideologiziranih darvinista koji su teoriju evolucije upotrijebili u propagandi svojih ideologija, posebno komunizma, materijalizma i ateizma.

Možete je pročitati i prokomentirati.

[Šabović Adis]

(...) ideologiziranih darvinista koji su teoriju evolucije upotrijebili u propagandi svojih ideologija, posebno komunizma, materijalizma i ateizma.

Kako je ideologija ideologiziranog darvinista - komunizam? Šta je onda ideologija ideologiziranog komunista - darvinizam? Ateizam?
I koja je razlika između darvinista i onog ideologiziranog? Kojtokua?

[Stitch]

Kako je ideologija ideologiziranog darvinista - komunizam?

Nije. Nešto si krivo shvatio. Jesi li uopće pročitao članak?

Šta je onda ideologija ideologiziranog komunista - darvinizam? Ateizam?

Ateizam i materijalizam. Potonje pogotovo. Engels i Marx razradili su dijalektički i historijski materijalizam kao pojmove koje ne treba odvajati ni po nekim specifičnim metodama ni po sadržaju što ih uključuju.

I koja je razlika između darvinista i onog ideologiziranog?

Razlika je u stupnju primjene. Darvinizam se ne odnosi isključivo na biologiju. Socijalni darvinizam recimo primjena je Darwinove teorije na ljudsko društvo. U ekonomiji vezuje se uz neokonzervativnu ideju slobodne, od države neometane tržišne utakmice koja omogućuje preživljavanje najsposobnijih. U suvremenoj sociologiji našao je primjenu u dijelu historijske sociologije koji povijest objašnjava kao neprestanu i najčešće krvavu borbu između suprotstavljenih klasa, vojski i vjerovanja. U sociobiologiji naučava da je ljudsko ponašanje u društvu presudno genetički uvjetovano, ne samo kada su u pitanju natjecanje i sukob nego i oblici suradnje, solidarnosti i altruistično ponašanje.

[Šabović Adis]

Nije. Nešto si krivo shvatio. Jesi li uopće pročitao članak?

Nisam pročitao.
Samo sam se dohvatio zadnje rečenice iz tvog kvota:

(...) ideologiziranih darvinista koji su teoriju evolucije upotrijebili u propagandi svojih ideologija, posebno komunizma, materijalizma i ateizma.

Malo mi je...ehm...*glupavo da se komunizmu podvaljuju darvinisti kao nosioci ideje, kad je i više nego jasno da s komunizmom komunisti idu kao nokat i prst - ne tamoneki darvinisti. Ili materijalisti, ateisti voteva...ideologizirani ili ne.

*Kažem glupavo da ne bih rekao šta gore.

Ateizam i materijalizam. Potonje pogotovo. Engels i Marx razradili su dijalektički i historijski materijalizam kao pojmove koje ne treba odvajati ni po nekim specifičnim metodama ni po sadržaju što ih uključuju.

Ne zaboravi da su Nijemci Denker Volk ili Das Volk der Denker, a misliti je drek znati.

Razlika je u stupnju primjene. Darvinizam se ne odnosi isključivo na biologiju. Socijalni darvinizam recimo primjena je Darwinove teorije na ljudsko društvo. U ekonomiji vezuje se uz neokonzervativnu ideju slobodne, od države neometane tržišne utakmice koja omogućuje preživljavanje najsposobnijih. U suvremenoj sociologiji našao je primjenu u dijelu historijske sociologije koji povijest objašnjava kao neprestanu i najčešće krvavu borbu između suprotstavljenih klasa, vojski i vjerovanja. U sociobiologiji naučava da je ljudsko ponašanje u društvu presudno genetički uvjetovano, ne samo kada su u pitanju natjecanje i sukob nego i oblici suradnje, solidarnosti i altruistično ponašanje.

Aha. Ok.

[Stitch]

Ne smeta mi kad evolucijski psiholozi ili evolucijski biolozi proučavaju i primjenjuju darvinizam. Smeta mi kad to čine društvenjaci koji žele dati znanstveni pečat teorijama o višim i nižim rasama, o preživljavanju najjačih (koji nisu nužno i najsposobniji), o poboljšavanju tjelesnih i duševnih osobina pojedinih individua (eugenika)... Onda govorim o ideologiji, jer to znanost nije.

[Šabović Adis]

Aha. A jel o djelu sudiš po djelatniku ili o djelatniku po djelu?

[Stitch]

Ovisi. Katkad je što važnije od tko. A katkad je bogme obrnuto.

[Nukac]

Ne smeta mi kad evolucijski psiholozi ili evolucijski biolozi proučavaju i primjenjuju darvinizam. Smeta mi kad to čine društvenjaci koji žele dati znanstveni pečat teorijama o višim i nižim rasama, o preživljavanju najjačih (koji nisu nužno i najsposobniji), o poboljšavanju tjelesnih i duševnih osobina pojedinih individua (eugenika)... Onda govorim o ideologiji, jer to znanost nije.

Znaci takvi bi jednog od najvecih fizicara 20. i 21. stoljeca pustili da umre s 20 godina. Jer iako je bio invalid, slab i nije mogao govoriti bez pomoci kompjutera, bio je jedan od najvecih. Stephen Hawking.

[Stitch]

Otprilike. Imao bi određenih izgleda kada bi mu dopustili da se razvije, inteligenciju i obrazovanje ne bi ignorirali, ali dok se to ne vidi, prošao bi onako kako su prolazili slaboumni, invalidi i ostali nesretnici u nacističkim "znanstvenim" ustanovama.

[Nukac]

On je imao srece da je obolio nakon sto je diplomirao/doktorirao.