Strah od visine, i kako ga izbjeći/nadvladati?
- haram
- persona non grata
- Posts: 4820
- Joined: 24 Jul 2015, 04:13
- Location: scorched earth
Dakle ovakvi prizori mi oduvijek izazivaju trnce niz kralježnicu, leđenje u potiljku, užas unutar lubanje, aritmiju srca, kočenje udova, neobuzdanu kontrakciju kolona i onemoćenje sfinktera.
ovoga bih dobro ispljuskao zbog straha koji mi je nanio
ovome bih oduzeo francusko državljanstvo i izručio ga u neku shithole country gdje nema zgrada s više od dva kata a planinarstvo je neki daleki egzotični sport poput bob-sanjkanja
ovoga bih dobro nalupao po guzici kad se spusti
-WTF, gotovo 4 sata pentranja po okomitoj litici visokoj 900 metara?? Pa lik ima nadljudsku izdržljivost pored živaca! (okej, tu i tamo se možda i odmorio malo na ponekoj rijetkoj izbočini, ali svejedno...)
ovo neću ni da odgledam do kraja, neču...nemogu... nemogu i neču...
Navodno ima i neko pleme sjevernoameričkih domorodaca (Indijajaca) koje je genetski predispozicionirano za poslove na visokogradnji, ali po svemu sudeći čini mi se da je to više neka urbana legenda, jer neke socijalne skupine jednostavno nemaju puno izbora na burzi rada, dok na građevinama u pečalbi rade svakavi etnički profili (poput Bosanaca, Makedonaca, Rumuna i Šiptara).
Niti moćna farmaceutska industrija, koja se voli puvat kako po narudžbi ljude oslobađa strahova nastalih sjedenjem doma, ne proizvodi pilulu protiv vertigo efekta. Šta vi mislite, kako i zašto su nastali takvi strahovi, i kako ih neke individue prebrikaju? Meni osobno bilo je užasavajuće iskustvo i vješanje veša na balkonu na petom katu, a kad sam primijetio napuklinu duž spoja vertikale zgrade i balkonskog produžetka, odlučio sam da se nikad više ne bavim tim nadasve zahtjevnim i opasnim sportom. Požarne stepenice svake višekatnice su mi noćna mora. Inače bih baš volijo radit ko vatrogasac
ovoga bih dobro ispljuskao zbog straha koji mi je nanio
ovome bih oduzeo francusko državljanstvo i izručio ga u neku shithole country gdje nema zgrada s više od dva kata a planinarstvo je neki daleki egzotični sport poput bob-sanjkanja
ovoga bih dobro nalupao po guzici kad se spusti
-WTF, gotovo 4 sata pentranja po okomitoj litici visokoj 900 metara?? Pa lik ima nadljudsku izdržljivost pored živaca! (okej, tu i tamo se možda i odmorio malo na ponekoj rijetkoj izbočini, ali svejedno...)
ovo neću ni da odgledam do kraja, neču...nemogu... nemogu i neču...
Navodno ima i neko pleme sjevernoameričkih domorodaca (Indijajaca) koje je genetski predispozicionirano za poslove na visokogradnji, ali po svemu sudeći čini mi se da je to više neka urbana legenda, jer neke socijalne skupine jednostavno nemaju puno izbora na burzi rada, dok na građevinama u pečalbi rade svakavi etnički profili (poput Bosanaca, Makedonaca, Rumuna i Šiptara).
Niti moćna farmaceutska industrija, koja se voli puvat kako po narudžbi ljude oslobađa strahova nastalih sjedenjem doma, ne proizvodi pilulu protiv vertigo efekta. Šta vi mislite, kako i zašto su nastali takvi strahovi, i kako ih neke individue prebrikaju? Meni osobno bilo je užasavajuće iskustvo i vješanje veša na balkonu na petom katu, a kad sam primijetio napuklinu duž spoja vertikale zgrade i balkonskog produžetka, odlučio sam da se nikad više ne bavim tim nadasve zahtjevnim i opasnim sportom. Požarne stepenice svake višekatnice su mi noćna mora. Inače bih baš volijo radit ko vatrogasac
what we've got here is failure to communicate
- Stitch
- Head Honcho
- Posts: 16389
- Joined: 17 Sep 2011, 23:06
- Has thanked: 42 times
- Been thanked: 31 times
- Gender:
- Contact:
Svi su strahovi osim straha od visine i straha od buke kulturno uvjetovani. Tako sam barem negdje pročitao. Drugim riječima, naučeni su. Čak i strah od smrti, što ne treba brkati s nagonom za preživljavanje. Malo dijete ne boji se lava ili zmije, primjerice. Tek odrasli zbog njih dižu dreku.
S druge strane, strah od visine i strah od buke prirodni su strahovi, stečeni još u osvit čovječanstva. Iskonski strahovi. Buka je upozoravala na predatora ili elementarnu nepogodu, a visina na činjenicu da nam ne rastu krila.
Teško ćeš se stoga riješiti straha od visine, možeš ga jedino više ili manje kontrolirati. Što i jest definicija hrabosti. Samo lud čovjek ničeg se ne boji. Pijance i djecu ne računam.
S druge strane, strah od visine i strah od buke prirodni su strahovi, stečeni još u osvit čovječanstva. Iskonski strahovi. Buka je upozoravala na predatora ili elementarnu nepogodu, a visina na činjenicu da nam ne rastu krila.
Teško ćeš se stoga riješiti straha od visine, možeš ga jedino više ili manje kontrolirati. Što i jest definicija hrabosti. Samo lud čovjek ničeg se ne boji. Pijance i djecu ne računam.
Potpisi su za budale.
- haram
- persona non grata
- Posts: 4820
- Joined: 24 Jul 2015, 04:13
- Location: scorched earth
Ne znam... rekao bih da su se urođeni strahovi stjecali iskustvima mnogih generacija, i zato mi je nejasan taj strah od visine, jer možeš samo jednom pasti i strgati ud, vrat ili kičmu, i teško ćeš imati prilike da taj strah preneseš na potomstvo (okej, možda je ovo malo netočna interpretacija mehanizma nasljeđivanja ponašanja, moram to malo razraditi). Tim prije što bi takav urođeni strah bio zapravo ogroman hendikep za naše pretke kojima je jedino sigurno stanište bilo u krošnjama visoko iznad zemlje, a i još uvijek smo anatomski građeni kao penjači više nego bilo što drugo.Stitch wrote: ↑27 Feb 2018, 21:50Svi su strahovi osim straha od visine i straha od buke kulturno uvjetovani. Tako sam barem negdje pročitao. Drugim riječima, naučeni su. Čak i strah od smrti, što ne treba brkati s nagonom za preživljavanje. Malo dijete ne boji se lava ili zmije, primjerice. Tek odrasli zbog njih dižu dreku.
S druge strane, strah od visine i strah od buke prirodni su strahovi, stečeni još u osvit čovječanstva. Iskonski strahovi. Buka je upozoravala na predatora ili elementarnu nepogodu, a visina na činjenicu da nam ne rastu krila.
Mnogo mi je razumljiviji strah od, recimo, pauka/zmija/kukaca i takvih beštija, nemoraš odma krepat ako te pikne kakva divlja pčela ili osa ili škorpija, imaš vremena kroz generacije razvit psihičku blokadu za čačkanje takvih zvjerki, ili za zavlačenje ruku u kakve rupe ili hodanje kroz gustu travu... ali čak i ako preživiš pad s visine tek s nekim bolnim posljedicama, opet nema smisla bojati se nečega što predstavlja jedini siguran uzmak ili izvor hrane.
Hm, upravo mi je pala na mozak misao da je možda baš taj strah od visine bio jedan od bitnih pokretača ljudske evolucije
A nije kod mene samo ta neka reakcija iz opreza u stilu da nebih išao na banđi ili padobranski skok, ja se doslovno paraliziram i u situacijama koje su drugima sasvim obične (kao ono vješanje veša na balkonu koje sam prije spomenuo)... čak ni te filmiće nemogu samo tako odgledati, organska reakcija je jednostavno nepodnošljiva.Teško ćeš se stoga riješiti straha od visine, možeš ga jedino više ili manje kontrolirati. Što i jest definicija hrabosti. Samo lud čovjek ničeg se ne boji. Pijance i djecu ne računam.
Ne znam (opet! već mi prelazi u naviku )... bilo bi zanimljivo skenirati elektrokemijske aktivnosti mozgova tih likova iz videa koje sam ovdje linkao, koji očito nemaju takve blokade. Ne bih za njih rekao da su baš ludi, okej, možda neoprezni ili lakomisleni, ali svakako nisu hendikepirani strahom. Bilo bi zanimljivo istražiti boje li se oni ičega, šta se uopće događa u njihovim korteksima, nisam baš ništa materijala o ovome vidio na netu (iako možda i ima negdje).
what we've got here is failure to communicate
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Pa praljudi su se i zavukli u špilje zato što krošnje drveća nisu bile dovoljno sigurne, zar ne? I ne bih rekla da smo baš građeni kao penjači - možda smo nekada bili, ali odavno smo se uspravili na dvije noge i lokomotorni se sustav tomu prilagodio.
No činjenica je da strah od visine nije kod svih jednakog intenziteta i da može ovisiti o "sitnici" kao što je ograda ili alpinističko uže. Ja u školi na gimnastici nisam bila u stanju prijeći po visokoj gredi i točka. Isto tako, postavi me na rub nečega neograđenog, visina odnosno dubina, kao da me neodoljivo vuče. Ograda do visine struka - i može ispod mene biti koliko hoćeš katova ili nebodera. Svojevremeno sam se penjala i verala po špiljama, ali bila sam pričvršćena za uže pa mi je bilo posve svejedno kolika je visina.
Nema ti tu racionalizacije.
No činjenica je da strah od visine nije kod svih jednakog intenziteta i da može ovisiti o "sitnici" kao što je ograda ili alpinističko uže. Ja u školi na gimnastici nisam bila u stanju prijeći po visokoj gredi i točka. Isto tako, postavi me na rub nečega neograđenog, visina odnosno dubina, kao da me neodoljivo vuče. Ograda do visine struka - i može ispod mene biti koliko hoćeš katova ili nebodera. Svojevremeno sam se penjala i verala po špiljama, ali bila sam pričvršćena za uže pa mi je bilo posve svejedno kolika je visina.
Nema ti tu racionalizacije.
- Stitch
- Head Honcho
- Posts: 16389
- Joined: 17 Sep 2011, 23:06
- Has thanked: 42 times
- Been thanked: 31 times
- Gender:
- Contact:
Čovjek je građen kao trkač na duge pruge. Lagano je i izdržljivo biće. Nikakve tu penjačke građe nema, dapače. Oblikovan je da lovi poput afričkih divljih pasa, u skupini. Razvoj inteligencije omogućio mu je da plijen dočeka u zasjedi ili da ga uhvati u zamku umjesto da trči za njim. A najprije je trčao; lovci u skupini izmjenjivali bi se na čelu potjere dok se životinja ne umori. Kretanje nam je u genima, a ne penjanje. Zato znanost i studij tjelesne kulture na sveučilištima i zovu kineziologijom. Zato, uostalom, i pobolijevaju ljudi koji se dovoljno ne kreću. Kretanje je život, i banalna svakodnevna šetnja upravo čudesno utječe na zdravlje. O brzom hodanju ili trčanju da i ne govorim.MmeTipfeler wrote: ↑03 Mar 2018, 06:53Pa praljudi su se i zavukli u špilje zato što krošnje drveća nisu bile dovoljno sigurne, zar ne? I ne bih rekla da smo baš građeni kao penjači - možda smo nekada bili, ali odavno smo se uspravili na dvije noge i lokomotorni se sustav tomu prilagodio.
Potpisi su za budale.
- haram
- persona non grata
- Posts: 4820
- Joined: 24 Jul 2015, 04:13
- Location: scorched earth
Adaptacija na bipedalizam je tek zadnja u nizu mnogih ljudskih evolucijskih morfoloških prilagodbi okolišu, ne čini mi se kao ultimativno i najsretnije rješenje u svim sredinama.
Što se tiče pogodnosti u lovu -da, imamo prednosti kao grupna suradnja (ali to je zapravo generalno psihološka adaptacija koja je gotovo u svim uvjetima korisna), imamo prednost i što se tiče rashladnog sistema u određenim uvjetima -da, uporni progonitelj može uhvatit antilopu kad ova zakuha u svom krznu na žarkom afričkom suncu dok goli majmun u laganom kasu ima obilje žlijezda znojnica za odvod topline sa neizolirane kože i ugrađeni suncobran na glavurdi, ali probaj ti tako ufatit jelena u kakvoj umjerenokontinentalnoj šumi ili polusmrznutoj tundri, a da pritom ne kolapsiraš zbog manjka kalorija... dalje, naša kičma nam je često vrlo nezahvalna zbog našeg uspravnog položaja, kao i naša koljena i članci, imamo i puno previše osjetljivih koščica i njihovih spojeva u stopalima -sve je to mnogo bolje riješeno kod drugih bipedalnih trkačkih vrsta, bile iz roda sisavaca, ptica ili gmazova.
A čak i prosječna divlja čimpanza može nadšprintati Usaina Bolta na 100m, a one su bez dileme građene prvenstveno kao penjači, za razliku od nas "dvonožaca".
Naša najmodernija preferencija površinskom bipedalizmu je još uvijek uvjetovana više pogodnostima načina društvenog života nego anatomskim prilagodbama, dokaz za to je recimo i kakve ljudi imaju sposobnosti kretanja ako ih od malih nogu treniraš kao gimnastičare ili cirkuske akrobate. Okej, naša stopala više nisu prilagođena za hvatanje kao kod majmuna, ali šake svakako jesu.
Ima i drugih vrsta koje nisu ni blizu tako dobro penjački adaptirane kao ljudi, npr. mačke, ali nisam nikad vidio niti makar čuo za mačku koja bi imala strah od visine, premda ih to ponekad čak i košta glave...
Zato mi nije jasan taj strah od visine, koja je njegova biološka funkcija, i kako dolazi do toga da ga jedan dio populacije uopće nema.
Što se tiče pogodnosti u lovu -da, imamo prednosti kao grupna suradnja (ali to je zapravo generalno psihološka adaptacija koja je gotovo u svim uvjetima korisna), imamo prednost i što se tiče rashladnog sistema u određenim uvjetima -da, uporni progonitelj može uhvatit antilopu kad ova zakuha u svom krznu na žarkom afričkom suncu dok goli majmun u laganom kasu ima obilje žlijezda znojnica za odvod topline sa neizolirane kože i ugrađeni suncobran na glavurdi, ali probaj ti tako ufatit jelena u kakvoj umjerenokontinentalnoj šumi ili polusmrznutoj tundri, a da pritom ne kolapsiraš zbog manjka kalorija... dalje, naša kičma nam je često vrlo nezahvalna zbog našeg uspravnog položaja, kao i naša koljena i članci, imamo i puno previše osjetljivih koščica i njihovih spojeva u stopalima -sve je to mnogo bolje riješeno kod drugih bipedalnih trkačkih vrsta, bile iz roda sisavaca, ptica ili gmazova.
A čak i prosječna divlja čimpanza može nadšprintati Usaina Bolta na 100m, a one su bez dileme građene prvenstveno kao penjači, za razliku od nas "dvonožaca".
Naša najmodernija preferencija površinskom bipedalizmu je još uvijek uvjetovana više pogodnostima načina društvenog života nego anatomskim prilagodbama, dokaz za to je recimo i kakve ljudi imaju sposobnosti kretanja ako ih od malih nogu treniraš kao gimnastičare ili cirkuske akrobate. Okej, naša stopala više nisu prilagođena za hvatanje kao kod majmuna, ali šake svakako jesu.
Ima i drugih vrsta koje nisu ni blizu tako dobro penjački adaptirane kao ljudi, npr. mačke, ali nisam nikad vidio niti makar čuo za mačku koja bi imala strah od visine, premda ih to ponekad čak i košta glave...
Zato mi nije jasan taj strah od visine, koja je njegova biološka funkcija, i kako dolazi do toga da ga jedan dio populacije uopće nema.
what we've got here is failure to communicate
- haram
- persona non grata
- Posts: 4820
- Joined: 24 Jul 2015, 04:13
- Location: scorched earth
Hm.MmeTipfeler wrote: ↑03 Mar 2018, 06:53Pa praljudi su se i zavukli u špilje zato što krošnje drveća nisu bile dovoljno sigurne, zar ne?
Misliš da je bilo sigurnije tambati se sa spiljskim medvjedima i sličnim zvjerkama da ih se protupravno iseli sa njihovih vjekovnih ognjišta?
Ima prednosti u špiljama recimo kad se hoćeš sklonit pred kišom, snjegom i vjetrom i zakurit vatru (ak si već skužio kako), ali je li to baš bilo vrijedno rizika suočavanja s razjarenim top predatorom?
Ali dobro, vjerojatno su praljudi prvo sišli s drveća prvenstveno zato jer ga je bilo sve manje, ili manje manđe na njemu. Za spilje su se tek kasnije okuražili, u uvjetima ledenog doba.
Da, i ja se osjećam kao da me rub nekog ponora neodoljivo, magnetski vuče, zato imam i poriv da se oduprem svim silama. I nikakav štrik, ograda ili padobran mi ne ulijeva povjerenje.No činjenica je da strah od visine nije kod svih jednakog intenziteta i da može ovisiti o "sitnici" kao što je ograda ili alpinističko uže. Ja u školi na gimnastici nisam bila u stanju prijeći po visokoj gredi i točka. Isto tako, postavi me na rub nečega neograđenog, visina odnosno dubina, kao da me neodoljivo vuče. Ograda do visine struka - i može ispod mene biti koliko hoćeš katova ili nebodera. Svojevremeno sam se penjala i verala po špiljama, ali bila sam pričvršćena za uže pa mi je bilo posve svejedno kolika je visina.
Hm.Nema ti tu racionalizacije.
what we've got here is failure to communicate
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Na sposobnost penjanja ne utječe samo tjelesna građa, nego u prvom redu mogućnost da se pričvrstiš uz podlogu - zubima i noktima, vakuumom, repom, kako znaš i umiješ.
A da nas je uspravljanje na dvije noge koštalo kojekakvih ortopedskih problema, jest. Sili teži lakše se oduprijeti kad ideš četveronoške. Ili još bolje, kada gmižeš.
A da nas je uspravljanje na dvije noge koštalo kojekakvih ortopedskih problema, jest. Sili teži lakše se oduprijeti kad ideš četveronoške. Ili još bolje, kada gmižeš.
- haram
- persona non grata
- Posts: 4820
- Joined: 24 Jul 2015, 04:13
- Location: scorched earth
A to nema veze s tjelesnom građom?MmeTipfeler wrote: ↑03 Mar 2018, 17:48Na sposobnost penjanja ne utječe samo tjelesna građa, nego u prvom redu mogućnost da se pričvrstiš uz podlogu - zubima i noktima, vakuumom, repom, kako znaš i umiješ.
Dobro, kužim šta si htjela reć, ali ljudi anatomski nemaju ama baš nikakvih zapreka da ne provode život u kakvim krošnjama -da bi se odmorili jednostavno sagrade gnijezdo kao što i drugi primati odavno rade.
Da, a najmanje se odupireš kada te pokopajuA da nas je uspravljanje na dvije noge koštalo kojekakvih ortopedskih problema, jest. Sili teži lakše se oduprijeti kad ideš četveronoške. Ili još bolje, kada gmižeš.
Dobro, nek mi neko navede nekog drugog specijaliziranog dvonošca trkača (može i četveronošca) koji bi se mogao popesti uz kilometarsku liticu ili neboder, a nemože pobjeć niti jednom predatoru s kojim se susretne? Osim na drvo, jasno
Mislim da takvih nema, i to bi trebalo zaključit raspravu je li čovjek zapravo više specijalizirani dvonožac ili penjač, pa ajmo dalje o strahu od visine
what we've got here is failure to communicate
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
To je dodatna oprema.
To je vrlo često i stvar sreće. Odnosno kombinacije raznih okolnosti.Dobro, nek mi neko navede nekog drugog specijaliziranog dvonošca trkača (može i četveronošca) koji bi se mogao popesti uz kilometarsku liticu ili neboder, a nemože pobjeć niti jednom predatoru s kojim se susretne? Osim na drvo, jasno
Strah od visine ne ovisi o tjelesnoj građi. Strah od visine iracionalan je kao i svaki strah. Boji li se netko visine ili ne, nema ama baš nikakve veze s time ima li krila ili divokozine noge, nego je posljedica jebene intelektualne svjesnosti od mogućnosti da tresnemo i ubijemo se. Što manje intelekta, a više nagona, i strah je manji. Od visine, to jest.Mislim da takvih nema, i to bi trebalo zaključit raspravu je li čovjek zapravo više specijalizirani dvonožac ili penjač, pa ajmo dalje o strahu od visine
- haram
- persona non grata
- Posts: 4820
- Joined: 24 Jul 2015, 04:13
- Location: scorched earth
Kad nabasaš na čopor gladnih vukova bolje se uzdat u brze noge nego u sreću.MmeTipfeler wrote: ↑03 Mar 2018, 20:11To je vrlo često i stvar sreće. Odnosno kombinacije raznih okolnosti.
Opet ti omašuješ poantuStrah od visine ne ovisi o tjelesnoj građi. Strah od visine iracionalan je kao i svaki strah. Boji li se netko visine ili ne, nema ama baš nikakve veze s time ima li krila ili divokozine noge, nego je posljedica jebene intelektualne svjesnosti od mogućnosti da tresnemo i ubijemo se. Što manje intelekta, a više nagona, i strah je manji. Od visine, to jest.
Jesi vidjela kad da ptica ima fobiju od visine, ili možda delfin od vode?
Šta je sa onim slobodnim penjačima po zgradama i liticama, akrobatima po rubovima krovova nebodera, radnicima na gablecu sa prve slike gore... to su sve neki retardi? Zašto se neko može bez problema šetat po dasci na visini od 20 cm, ali ne može na 20m, a neko hoda po žici na 120m?
what we've got here is failure to communicate
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
I onda pojuriš, u strahu ne primijetiš prepreku, slomiš nogu... Da nije bilo prepreke ili da si je na vrijeme primijetio, možda bi ti brze noge i pomogle. Ovako te sjebao splet nesretnih okolnosti.
A ti miješaš kruške i jabuke. Životinje nemaju fobiju, osim ako nisu bolesne, a onda se prirodne selekcija pobrine za njihovu eliminaciju.Opet ti omašuješ poantu
Jesi vidjela kad da ptica ima fobiju od visine, ili možda delfin od vode?
Pa netko može, a netko ne može. Netko je rođen takav da se boji visine, a netko da se ne boji. A mislim da i tu postoje stupnjevi: radnik na skeli, recimo, neće nužno biti sposoban za hod po žici.Šta je sa onim slobodnim penjačima po zgradama i liticama, akrobatima po rubovima krovova nebodera, radnicima na gablecu sa prve slike gore... to su sve neki retardi? Zašto se neko može bez problema šetat po dasci na visini od 20 cm, ali ne može na 20m, a neko hoda po žici na 120m?
P. S. Inače, pretpostavljam da znaš kako je prva slika reklama.
- haram
- persona non grata
- Posts: 4820
- Joined: 24 Jul 2015, 04:13
- Location: scorched earth
... :@haram, broji do 10!... jedno 100x.. pa opet tako unatrag...:
A čovjek je specijalizirani trkač (-a ne penjač) koji nemože nikom uteć al može lako slomit nogu?
Hod po žici je priučena vještina, neko bi mogao hodat po žici i na 20cm, ali opet nebi mogao hodat po dasci (ili makar rubu krova) iznad 120m. Mnogi bi mogli i šalat, štrikat ili gledat TV stojeći/sjedeći 20cm iznad tla, al nebi na 120m. Poanta je na visini, ne na vještini ili aktivnosti -jel sad kužiš, Madam
A strah u takvim visinskim uvjetima ni malo ne pomaže, naprotiv.
https://www.smithsonianmag.com/history/ ... -43931148/
(a i danas je slično osim što su radnici vezani)
Dakle kako su oni premostili taj strah, jer očito je da pripadnost nekoj socijalnoj klasi ili zanimanju nije genetski nasljedna. Mogu li to svi ljudi premostiti, i kako? Pretpostavljam da je njihova prilagodba visinama išla polako, stupnjevito, s godinama, kat po kat... iako bi za dosegnut te visine trebali imati već 100 godina .
Mogu li svi ljudi tako? Kod mene se na primjer s godinama samo povećavao taj strah umjesto smanjivao. Zašto je to kod mene teklo obrnutim smjerom? Jer sam postajao pametniji? Pa i ko klinac sam bio svjesniji bolnosti pada s visine nego kao odrastao. Strah je samo postajao iracionalan, otežavajući, jer se javlja i kad sam svjestan da sam savršeno siguran od pada. I tako je kod mnogih ljudi.
Eto, to su neka pitanja koja mi padaju na pamet, a ne hoće li neko slomit nogu trčeći kroz šumu.
I da je atletska staza a ne šuma, nemože niti jedan čovjek pobjeć pred gladnim vukovima, lavovoma, medvjedima, nosorozima, krokodilima... -dobro, krokodilima može, ako je utrka na suhom...MmeTipfeler wrote: ↑04 Mar 2018, 10:59I onda pojuriš, u strahu ne primijetiš prepreku, slomiš nogu... Da nije bilo prepreke ili da si je na vrijeme primijetio, možda bi ti brze noge i pomogle. Ovako te sjebao splet nesretnih okolnosti.
A čovjek je specijalizirani trkač (-a ne penjač) koji nemože nikom uteć al može lako slomit nogu?
A ljudi nisu životinje koje su čitav svoj evolucijski razvoj prolazile kroz prirodnu selekciju?A ti miješaš kruške i jabuke. Životinje nemaju fobiju, osim ako nisu bolesne, a onda se prirodne selekcija pobrine za njihovu eliminaciju.
Ma daj... neko može a neko nemože? Pa o čemu ja do sada pišem?Pa netko može, a netko ne može. Netko je rođen takav da se boji visine, a netko da se ne boji. A mislim da i tu postoje stupnjevi: radnik na skeli, recimo, neće nužno biti sposoban za hod po žici.
Hod po žici je priučena vještina, neko bi mogao hodat po žici i na 20cm, ali opet nebi mogao hodat po dasci (ili makar rubu krova) iznad 120m. Mnogi bi mogli i šalat, štrikat ili gledat TV stojeći/sjedeći 20cm iznad tla, al nebi na 120m. Poanta je na visini, ne na vještini ili aktivnosti -jel sad kužiš, Madam
A strah u takvim visinskim uvjetima ni malo ne pomaže, naprotiv.
Da, koristi se ponekad kao reklama za razne proizvode, i namještena je, normalno, nije fotograf čučao na nekoj skeli mjesecima čekajući da se radnici poredaju za gablec po čeličnoj gredi... ali je autentična, nije fotomontaža, i bilo je sasvim uobičajeno u to doba da radnici stvarno rade na takvim vrtoglavim visinama bez ikakvih sigurnosnih mjera kao vezivanje (premda su vjerojatno gablali na nekom malo sigurnijem mjestu, i nisu se svaki čas pentrali i spuštali 100 katova ni na pišanje).P. S. Inače, pretpostavljam da znaš kako je prva slika reklama.
https://www.smithsonianmag.com/history/ ... -43931148/
(a i danas je slično osim što su radnici vezani)
Dakle kako su oni premostili taj strah, jer očito je da pripadnost nekoj socijalnoj klasi ili zanimanju nije genetski nasljedna. Mogu li to svi ljudi premostiti, i kako? Pretpostavljam da je njihova prilagodba visinama išla polako, stupnjevito, s godinama, kat po kat... iako bi za dosegnut te visine trebali imati već 100 godina .
Mogu li svi ljudi tako? Kod mene se na primjer s godinama samo povećavao taj strah umjesto smanjivao. Zašto je to kod mene teklo obrnutim smjerom? Jer sam postajao pametniji? Pa i ko klinac sam bio svjesniji bolnosti pada s visine nego kao odrastao. Strah je samo postajao iracionalan, otežavajući, jer se javlja i kad sam svjestan da sam savršeno siguran od pada. I tako je kod mnogih ljudi.
Eto, to su neka pitanja koja mi padaju na pamet, a ne hoće li neko slomit nogu trčeći kroz šumu.
what we've got here is failure to communicate
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Zašto vrludaš? Najprije si, na moju tvrdnju da pri izbjegavanju opasnosti vrlo često odlučuje i sreća odnosno splet okolnosti, odgovorio da bi se pri susretu s čoporom gladnih vukova radije pouzdao u brze noge nego u sreću, a sada objašnjavaš kako čovjek ne može pobjeći grabežljivcu. S time da tu više uopće nismo govorili isključivo o ljudima.
Daj malo prati na satu.
Ljudi su evolucijom stekli osobine koje životinje nemaju, i to jednostavno zato što im ne trebaju za opstanak. Govorimo o današnjoj situaciji (sinkronijski), a ne o tisućljetnom razvoju (dijakronijski). Vidiš kako se lingvistički pojmovi na sve mogu lijepo primijeniti?
Ne razumijem zašto se stalno pozivaš na genetiku i socijalnu pripadnost? Dakako da to nema veze. Odnosno, ima veze utoliko što je netko, bez obzira na genetiku i socijalni status, jednostavno rođen s predispozicijom da ili ne osjeća strah od visine ili ga može postupno svladati.
Ako si rođen bez te predispozicije, onda ništa.
Daj malo prati na satu.
Ljudi su evolucijom stekli osobine koje životinje nemaju, i to jednostavno zato što im ne trebaju za opstanak. Govorimo o današnjoj situaciji (sinkronijski), a ne o tisućljetnom razvoju (dijakronijski). Vidiš kako se lingvistički pojmovi na sve mogu lijepo primijeniti?
Ne razumijem zašto se stalno pozivaš na genetiku i socijalnu pripadnost? Dakako da to nema veze. Odnosno, ima veze utoliko što je netko, bez obzira na genetiku i socijalni status, jednostavno rođen s predispozicijom da ili ne osjeća strah od visine ili ga može postupno svladati.
Ako si rođen bez te predispozicije, onda ništa.
- haram
- persona non grata
- Posts: 4820
- Joined: 24 Jul 2015, 04:13
- Location: scorched earth
Ha! Nisam ja taj koji vrluda.MmeTipfeler wrote: ↑04 Mar 2018, 17:30Zašto vrludaš? Najprije si, na moju tvrdnju da pri izbjegavanju opasnosti vrlo često odlučuje i sreća odnosno splet okolnosti, odgovorio da bi se pri susretu s čoporom gladnih vukova radije pouzdao u brze noge nego u sreću, a sada objašnjavaš kako čovjek ne može pobjeći grabežljivcu. S time da tu više uopće nismo govorili isključivo o ljudima.
Ja sam iznio tvrdnju da je čovjek još uvijek anatomski više penjač nego površinski dvonožac i u svjetlu toga je strah od visine totalno kontraproduktivan faktor opstanka pa mi je zagonetna i njegova funkcija i porijeklo. Na što ste vas dvoje počeli vrludati kako to ne stoji, a ja sam dodatno argumentirao. I ja nikad nisam prestajao govoriti o ljudskim bićima u evolucijskim okolnostima -pa logično je da bi čovjeku bile korisnije neke već ugrađene brze noge (koje zapravo nema!) (ima samo lokomotorni sustav najpodesniji za pentranje) nego pouzdavati se u neku apstraktnu sreću dok tumara pradavnim šumetinama ili savanama krcatim zubatim dlakavim čudovištima.
I moj tata je jači od tvog, znaš!
Ma nemoj?! Sjedi, jedan!Daj malo prati na satu.
E žao mi je, nemereš človeka sikološki promatrati samo u današnjoj okolini zanemarujući njegov prijašnji evolucijski razvoj uključujući i psihološke adaptacije koje nas i danas pucaju kao atavizmi. Tu grješku su do sada radili gotovo svi proučavatelji naše psihe. Etoti na primijene linguističkih pojmovaMmeTipfeler wrote: ↑04 Mar 2018, 17:30Ljudi su evolucijom stekli osobine koje životinje nemaju, i to jednostavno zato što im ne trebaju za opstanak. Govorimo o današnjoj situaciji (sinkronijski), a ne o tisućljetnom razvoju (dijakronijski). Vidiš kako se lingvistički pojmovi na sve mogu lijepo primijeniti?
Ma da... a ko je kad-gdje-kako izmjerio-izvagao-liznuo tu predispoziciju? Jel ovo podforum Znanost - ma kakva bila, ili Rekla-kazala?Ne razumijem zašto se stalno pozivaš na genetiku i socijalnu pripadnost? Dakako da to nema veze. Odnosno, ima veze utoliko što je netko, bez obzira na genetiku i socijalni status, jednostavno rođen s predispozicijom da ili ne osjeća strah od visine ili ga može postupno svladati.
Ako si rođen bez te predispozicije, onda ništa.
Last edited by haram on 04 Mar 2018, 18:46, edited 1 time in total.
what we've got here is failure to communicate
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Ajde se ti pomiri s time da nikada nećeš za život zarađivati kao akrobat na trapezu i nemoj se uzrujavati.
- haram
- persona non grata
- Posts: 4820
- Joined: 24 Jul 2015, 04:13
- Location: scorched earth
Manemoj?! Neću?? A već sam i triko sa šljokicama nabavio!MmeTipfeler wrote: ↑04 Mar 2018, 18:42Ajde se ti pomiri s time da nikada nećeš za život zarađivati kao akrobat na trapezu i nemoj se uzrujavati.
what we've got here is failure to communicate
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
- haram
- persona non grata
- Posts: 4820
- Joined: 24 Jul 2015, 04:13
- Location: scorched earth
Da vidiš samo kako je tijesan na guzi... Milki Babović bi riječ u grlu zapela...
what we've got here is failure to communicate
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
- Šabović Adis
- Inventar
- Posts: 5526
- Joined: 22 Aug 2015, 20:45
- Location: Sarajevo
- Has thanked: 7 times
- Been thanked: 6 times
Ljudi ne da nisu životinje koje su čitav svoj evolucijski razvoj prolazile kroz prirodnu selekciju nego ljudi nisu životinje - "period"!
Životinje to ne kontaju. Životinje, instinktivno, i ljude smatraju životinjama, samo začudnima, ovaaaaj samozačudnima...u basnama, jel', đe životinje i mogu da vrše radnju smatranje - da smatraju.
I jeb'ote ovaj strah od visine, daj neki veći! Mis'im, viši...
Potpisujem bjanko smrtne presude :mirko:
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Les animaux dénaturés i Vercors? Ne mogu se sjetiti kako je to kod nas prevedeno...Šabović Adis wrote: ↑05 Mar 2018, 00:33Ljudi ne da nisu životinje koje su čitav svoj evolucijski razvoj prolazile kroz prirodnu selekciju nego ljudi nisu životinje - "period"!
Životinje to ne kontaju. Životinje, instinktivno, i ljude smatraju životinjama, samo začudnima, ovaaaaj samozačudnima...u basnama, jel', đe životinje i mogu da vrše radnju smatranje - da smatraju.
I jeb'ote ovaj strah od visine, daj neki veći! Mis'im, viši...
- Donna Sole
- Posts: 3242
- Joined: 30 Sep 2011, 23:18
- Location: Virgin Valley
- Been thanked: 1 time
Ja isto imam strah od visine . Počeo mi je izazivati paniku tek u nekim dvadesetima. Do tada sam bila prilično blesava i penjala se ter hodala po rubu terase na desetom katu. Kako se pojavio i zašto ne znam, tim više me čudi jer bi trebao biti urođeni strah.
Sve iznad trećeg kata mi je previsoko i nimalo ne uživam u pogledu.
Ne proučavam strah. Ne penjem se visoko.
Sve iznad trećeg kata mi je previsoko i nimalo ne uživam u pogledu.
Ne proučavam strah. Ne penjem se visoko.
kurvanjski avatar, a
- Šabović Adis
- Inventar
- Posts: 5526
- Joined: 22 Aug 2015, 20:45
- Location: Sarajevo
- Has thanked: 7 times
- Been thanked: 6 times
MmeTipfeler wrote: ↑05 Mar 2018, 06:41Les animaux dénaturés i Vercors? Ne mogu se sjetiti kako je to kod nas prevedeno...
Potpisujem bjanko smrtne presude :mirko:
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Izopačene životinje. Najtočniji prijevod za dénaturé bio bi "otprirođen", onaj koji se odvojio od prirode, ja bih možda rekla "nenaravan". U pitanju je samo nekoliko rečenica u knjizi u kojoj jedan lik objašnjava kako su ljudi zapravo "izopačene životinje", životinje koje su se odvojile od prirode.
Moram potražiti tekst na netu.
Moram potražiti tekst na netu.