Čitam i preporučujem - ili ne?

Knjigom u glavu
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

30 May 2017, 12:08

Falabogu na Lazarusu! Nema veze s Isusom, nego s mojom šlampavošću - napisala sam odgovor, a nisam ga poslala, nego sam otišla dalje. Dakle, evo. Nije ne znam kakva analiza, samo preporuka.

haram wrote:
29 May 2017, 23:44
Danas konačno počeo čitati Bulgakovljevu "Majstor i Margarita", stigao do sedmog poglavlja, pa prešao na provjereno dobru Pohlovu "Gateway" i malo pričica iz "Sirijusa" da odmorim :zubo: ... ne znam, malo sam razočaran, za sada jedino mi jak dio sa Poncijem Pilatom i Jošuom, ono u Rusiji strašno naporno i nepotrebno... može li me ko uvjerit da se isplati nastaviti čitati? :zubo:
Samo čitaj dalje. Ne možeš život proživjeti na pučkoškolskoj literaturi. Mislim, možeš, ali nije toliko zanimljivo.

Vjerojatno nećeš roman pročitati desetak puta kao ja, ali vjeruj mi, to je jedna od onih knjige koje su svaki put drukčije kad ih ponovo čitaš. Detalja ima toliko da ih u prvi mah ne uspiješ sve pohvatati, a o višeslojnosti romana da i ne govorimo. Samo formalno gledajući, priča o Isusu neodvojiva je od ostatka romana: da Majstor nije napisao tu priču, ne bi bilo ni zbivanja u SSSR-u, ne Rusiji. I obratno, da nema sovjetske priče, ne bi bilo ni priče o Ha-Nocriju. Ne bi bilo razloga da se Vrag glavom i bradom - dobro, ne bradom, Woland nema bradu - upetlja u tadašnja zbivanja. A možda se i nije upetljao, možda je sve ipak bio samo ljudski faktor: recimo, čudnovati nestanci, znaš i sam, bili su u ono doba uobičajeni.

Roman je, da nabrojim samo nekoliko odlika, fino iznijansiran, duhovit, napet, alegoričan, simboličan, ukratko - maštovitiji od Harryja Pottera. :cerek:


User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

30 May 2017, 19:02

Ima on i sjajnih minijatura. Kobna jaja, recimo. :)
Potpisi su za budale.
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

30 May 2017, 19:44

Stitch wrote:
30 May 2017, 19:02
Ima on i sjajnih minijatura. Kobna jaja, recimo. :)
Čekaj, što si navalio? Pusti Harama da bar prijeđe na osmo poglavlje... Bolje nego u "Metropolu"! K nama svaki dan dolaze strani turisti. :cerek:
User avatar
haram
persona non grata
Posts: 4820
Joined: 24 Jul 2015, 04:13
Location: scorched earth

31 May 2017, 00:15

MmeTipfeler wrote:
30 May 2017, 12:08
...
Samo čitaj dalje. Ne možeš život proživjeti na pučkoškolskoj literaturi. Mislim, možeš, ali nije toliko zanimljivo.
:o
Ti to kažeš meni, koji sam čitao Kantikulum za Lajbovica, Kolijevku za macu, Klaonicu 5, Nešto se dogodilo, Galapagos, Reklamokraciju, 1984., Nije vrijeme za heroje, Harold i Mod ( :misli: ne to je film)...?? :durica:
Zanimljivo, nisi jedina koja mi je napisala imperativ "Čitaj!" kao preporuku :D
MmeTipfeler wrote:
30 May 2017, 12:08
Vjerojatno nećeš roman pročitati desetak puta kao ja, ali vjeruj mi, to je jedna od onih knjige koje su svaki put drukčije kad ih ponovo čitaš. Detalja ima toliko da ih u prvi mah ne uspiješ sve pohvatati, a o višeslojnosti romana da i ne govorimo.
Ja volim dobre knjige pročitati po nekoliko puta. Odnosno -volio sam, dok sam čitao umjesto buljio u audiovizualne slikokaze :tuzni: I zbilja sam svaki puta otkrivao neku novu dimenziju :)
Ona jurnjava Bezdomnog za profesorom, mačkom i čudnim likom -sad znam odakle je Heller "posudio" scenu u kojoj Yossariana juri kurva koja misli da je ovaj kriv za Natelyjevu pogibiju. Sad već sumnjam i da je čitava Kvaka pisana pod jakim Bulgakovljevim utjecajem -e to mi je najjača preporuka :top:
MmeTipfeler wrote:
30 May 2017, 12:08
Samo formalno gledajući, priča o Isusu neodvojiva je od ostatka romana: da Majstor nije napisao tu priču, ne bi bilo ni zbivanja u SSSR-u, ne Rusiji. I obratno, da nema sovjetske priče, ne bi bilo ni priče o Ha-Nocriju. Ne bi bilo razloga da se Vrag glavom i bradom - dobro, ne bradom, Woland nema bradu - upetlja u tadašnja zbivanja. A možda se i nije upetljao, možda je sve ipak bio samo ljudski faktor: recimo, čudnovati nestanci, znaš i sam, bili su u ono doba uobičajeni.

Roman je, da nabrojim samo nekoliko odlika, fino iznijansiran, duhovit, napet, alegoričan, simboličan, ukratko - maštovitiji od Harryja Pottera. :cerek:
Spojler alert! Nema veze, nemam pojma o čemu pričaš :cerek:
Okej, čitam dalje... :)

nikad čuo za tog Harija Popera...
what we've got here is failure to communicate
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

05 Jun 2017, 09:48

Da ne pišem na temi Spoznaja o nepoznatome kojoj ideja i nije bila da se bavi SF-om, ali je knjiga koju trenutačno čitam ipak s time povezana, pišem ovdje. Knjigu čitam ponovo to je bila prva znanstvenofantastična knjiga koju sam u životu pročitala.

Fred Hoyle: Crni oblak. Ako niste pročitali, pročitajte.

Možda je ne bih ponovo čitala da nije jedna od rijetkih audioknjiga koje imam pospremljene u kompjutoru, a kako još neko vrijeme moram štedjeti okice - osim da malo ovdje zajebavam Ostružnicu i Harama :D - čitam slušajući.

Roman je napisan 1957., ako me pamćenje ne vara, a kod nas je preveden i objavljen nekih sedam godina poslije toga. Što je za polovicu prošloga stoljeća bilo iznimno brzo. Zanimljivo će možda biti i ime prevodioca: Konstantin Miles. :mig:

Prvom prilikom potražit ću u knjižnici konkretnu, papirnatu knjigu i pročitati ostale podatke - urednik, lektor, korektor. Naime, slušajući uhvatila sam nekoliko jezičnih zanimljivosti. Recimo, riječ skunks prije 50-ak godina nije se osjećala kao hrvatska. Čitač je izgovara po englesku ( :cerek: ), što znači da je najvjerojatnije napisana kurzivom, a uz riječ je dodana i bilješka u kojoj se objašnjava o kakvoj se životinji radi. I da, riječ ima množinski oblik kojim se u hrvatskome označava jednina. Baš kao i danas.

Riječi kompjutor ili računalo još nema. Umjesto toga u romanu se pojavljuje elektronski kalkulator, a iz konteksta je jasno da nije u pitanju digitron. I neprestano se rabi pridjev elektronski tamo gdje bismo danas rekli elektronički.

Povrh svega uz glagol smetati redovito i uporno stoji pravi objekt. U akuzativu. :mig:

Ukratko, osim što je knjiga zanimljiva, na licu mjesta imate priliku svjedočiti promjenama u jeziku. Interpunkcije tek moram vidjeti.

Problematika je slična kao i u Dolasku i valjda još u ne znam koliko filmova i romana: susret zemaljske civilizacije s nepoznatim svemirskim entitetom. Sve je detaljno objašnjeno, s dijagramima, forumulama i sličnim - nije Hoyle badava bio astrofizičar, ali ni u jednom trenutku nije dosadno. Čak ni društvenjakinji kao što sam ja. Naime, autoru uopće nije svrha dokazati da su matematičari i fizičari nadmoćna rasa, nego duhovito prikazuje Zemljane koji fenomen crnog oblaka raščlanjuju na sve mile znanstvene načine eda bi im tek nakraju palo na pamet kako je Joe (tako su ga od milja prozvali) zapravo živo i intelignetno biće. Dapače, mnogo inteligentnije od njih. Sjajna je Joeova analiza nedostataka kojima je obilježen ljudski rod: ljudi žive u gravitacijskom polju, i to vrlo jakom, stoga su za kretanje i preživljavanje nužno morali razviti kosti i mišiće, a sve na uštrb razuma. Ima toga još, ali Joe je uglavnom zaprepašten što se na bilo kojem planetu, dakle, čvrstome tijelu može razviti život, i to koliko-toliko razuman život.

Zabavljam se.
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

22 Jul 2017, 18:20

Dakle, pročitala sam onu knjigu koja još uvijek stoji neriješena u Igraonici. Glupa je do boli. A sada sam pri kraju Pilatove žene od Antoinette May. Ništa pametnije, tanko i bezvezno pisano, razina Herc-romana i Priča iz života. Što portal Femina nije spriječilo da knjigu proglasi "sjajnim povijesnim romanom". No dobro, pročitaš i zaboraviš, nikome ništa. Mene ljuti nešto drugo: roman je prevodilo dvoje prevoditelja, urednik u katalogu nije naveden, a nemam u rukama hard copy, je li tekst lektoriran i nedajbože još i korigiran, ne znam, ali znam da se nitko od onih koji su u bilo kojem svojstvu imali posla s tim tekstom nije potrudio zaviriti u bilo koji od hrvatskih pravopisa. U svima se, naime, navode ista pravila za prilagodbu rimskih odnosno latinskih imena hrvatskome.

Pa se tako glavna junakinja zove Klaudija Prokul, zato što joj se tata tako preziva. Što bi morala postati Klaudija Prokula (da, da, to je ona sveta Prokla za koju ste vjerojatno čuli), bez obzira na engleski izvornik, nikoga ne zanima. Samo uzgred, navodna starija sestra zove se Marcela, što je čista američka izmišljotina - da je Klaudija imala stariju sestru, zvala bi se Secunda - Klaudija, ne sestra! - po lijepom rimskom običaju koji je curice obilježavao rednim brojevima. :D

Germanikov neprijatelj i navodni trovač (ajde, falabogu, Tiberija, Germanika, Kaligulu i Liviju uspjeli su prepoznati) ostao je u engleskome obliku - Piso. Pa se tako i deklinira - Piso, Pisa, Pisu. Što lat. Gnaeus Calpurnius Piso u hrvatskome mora postati Gnej Kalpurnije Pizon (da, da, to je ona ista familija čijim je pripadnicima Horacije nekako baš u to vrijeme uputio čuvenu Poslanicu Pizonima ili Epistula ad Pisones poznatiju kao Ars Poetica), to nikoga nije briga. Pa onda, pošto su se u Rimu svi potamanili, stižemo u Judeju, Galileju i ostalo. So far so good. I tamo srećemo Heroda Antipu - bit će da je netko ipak guglao pa je sirotan izbjegao da ga se proglasi Antipasom, ali i njegovu ženu - držite se dobro! - Herodiju. Da, znam, na engleskome je to Herodias, ali na hrvatskome je Herodijada, sviđalo se to nekome ili ne. Usput su Salomi servirali i glavu Ivana Krstitelja, ali tu se nisu zeznuli s imenima. Grad što ga je spomenuti Herod izgradio da se uvuče caru Tiberiju zove se, dakako, Tiberij, ni slučajno Tiberijada. I svi se, bilo da je u pitanju gozba ili nesvjestica, izležavaju po 'divanima' jer jebena 'počivaljka' ili bar 'klupa' nikome nije bila ni na kraj pameti. Zašto je latrines postalo 'latrini', a cymbals 'cimbale', vrag će ga znati.

Dobra stara vremena kada je Antun Šimčik prevodio Sienkiewiczev Quo vadis? davno su za nama. :crying:

P. S. Da, napisat ću pisamce izdavaču, ali bojim se da od toga neće biti baš neke vajde. Roman nema šanse da doživi novo izdanje kao Dan Brown i 'neokaljana koncepcija'. :D
User avatar
Riona
Posts: 4078
Joined: 25 Feb 2017, 09:01
Location: Zagreb

22 Jul 2017, 18:37

Žvak, žvak, žvak - pljun. Nije ostala ni košćica. :rofl:
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

22 Jul 2017, 18:49

Riona wrote:
22 Jul 2017, 18:37
Žvak, žvak, žvak - pljun. Nije ostala ni košćica. :rofl:
Kako nije? Zar ne vidiš da je tekst na Femininu prikazu gotovo doslovce isti kao i u KGZ-ovu katalogu? :D
User avatar
Riona
Posts: 4078
Joined: 25 Feb 2017, 09:01
Location: Zagreb

22 Jul 2017, 21:28

Ne vidim :rofl: citam samo tebe :raspa:
(Odgovornost, ha :mig:)

sent from T
User avatar
judolino
Swine Who Must Be Obeyed
Posts: 6223
Joined: 25 Sep 2011, 09:03

27 Jul 2017, 03:16

MmeTipfeler wrote:
22 Jul 2017, 18:20
Dakle, pročitala sam onu knjigu koja još uvijek stoji neriješena u Igraonici. Glupa je do boli. A sada sam pri kraju Pilatove žene od Antoinette May. Ništa pametnije, tanko i bezvezno pisano, razina Herc-romana i Priča iz života. Što portal Femina nije spriječilo da knjigu proglasi "sjajnim povijesnim romanom". No dobro, pročitaš i zaboraviš, nikome ništa. Mene ljuti nešto drugo: roman je prevodilo dvoje prevoditelja, urednik u katalogu nije naveden, a nemam u rukama hard copy, je li tekst lektoriran i nedajbože još i korigiran, ne znam, ali znam da se nitko od onih koji su u bilo kojem svojstvu imali posla s tim tekstom nije potrudio zaviriti u bilo koji od hrvatskih pravopisa. U svima se, naime, navode ista pravila za prilagodbu rimskih odnosno latinskih imena hrvatskome.

Pa se tako glavna junakinja zove Klaudija Prokul, zato što joj se tata tako preziva. Što bi morala postati Klaudija Prokula (da, da, to je ona sveta Prokla za koju ste vjerojatno čuli), bez obzira na engleski izvornik, nikoga ne zanima. Samo uzgred, navodna starija sestra zove se Marcela, što je čista američka izmišljotina - da je Klaudija imala stariju sestru, zvala bi se Secunda - Klaudija, ne sestra! - po lijepom rimskom običaju koji je curice obilježavao rednim brojevima. :D

Germanikov neprijatelj i navodni trovač (ajde, falabogu, Tiberija, Germanika, Kaligulu i Liviju uspjeli su prepoznati) ostao je u engleskome obliku - Piso. Pa se tako i deklinira - Piso, Pisa, Pisu. Što lat. Gnaeus Calpurnius Piso u hrvatskome mora postati Gnej Kalpurnije Pizon (da, da, to je ona ista familija čijim je pripadnicima Horacije nekako baš u to vrijeme uputio čuvenu Poslanicu Pizonima ili Epistula ad Pisones poznatiju kao Ars Poetica), to nikoga nije briga. Pa onda, pošto su se u Rimu svi potamanili, stižemo u Judeju, Galileju i ostalo. So far so good. I tamo srećemo Heroda Antipu - bit će da je netko ipak guglao pa je sirotan izbjegao da ga se proglasi Antipasom, ali i njegovu ženu - držite se dobro! - Herodiju. Da, znam, na engleskome je to Herodias, ali na hrvatskome je Herodijada, sviđalo se to nekome ili ne. Usput su Salomi servirali i glavu Ivana Krstitelja, ali tu se nisu zeznuli s imenima. Grad što ga je spomenuti Herod izgradio da se uvuče caru Tiberiju zove se, dakako, Tiberij, ni slučajno Tiberijada. I svi se, bilo da je u pitanju gozba ili nesvjestica, izležavaju po 'divanima' jer jebena 'počivaljka' ili bar 'klupa' nikome nije bila ni na kraj pameti. Zašto je latrines postalo 'latrini', a cymbals 'cimbale', vrag će ga znati.

Dobra stara vremena kada je Antun Šimčik prevodio Sienkiewiczev Quo vadis? davno su za nama. :crying:

P. S. Da, napisat ću pisamce izdavaču, ali bojim se da od toga neće biti baš neke vajde. Roman nema šanse da doživi novo izdanje kao Dan Brown i 'neokaljana koncepcija'. :D
Slobodno ti napiši pisamce izdavaču, ali ga onda pitaj i zašto je prvi prevoditelj odustao, kao i gdje je našao sljedeću sirotinju da mu prevodi za kikiriki.

Koliko para, toliko i muzike. Kad sam bio prisiljen prevoditi petparačke romane, prevodio sam ih lijevom nogom preko kurca.

Ti zahtijevaš od sirotinje koja dobija siću (ako je uopće i dobije) da istražuje povijest - da bi prevela Ljubavni vikend roman?

Takvim me stavom podsjećaš na Antuna Vrdoljaka, čiji je doprinos hrvatskoj kinematografiji (konkretno se radi o onom pamfletu Duga mračna noć procijenjen kao izuzetno vrijedan i zato plaćen x puta više od nekih tamo šupaka koji su kreirali Gruntovčane, Malo i Velo misto itd.

To je isto ko da kritiziraš prodavačicu koja ti se ne smješka ljubazno, unatoč strašno dobroj plaći od skoro tri soma kuna.

BTW, kupuju se novi monitori, stare su odnijeli Cigani, tek da znaš - sve ostaje u obitelji... :giggle:
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

27 Jul 2017, 09:04

judolino wrote:
27 Jul 2017, 03:16
Slobodno ti napiši pisamce izdavaču, ali ga onda pitaj i zašto je prvi prevoditelj odustao, kao i gdje je našao sljedeću sirotinju da mu prevodi za kikiriki.
Pretpostavlja se da tko god se prihvaća prevođenja poznaje i jezik s kojega prevodi kao i jezik na koji prevodi, to jest hrvatski. Ako se poznavanje roda imenica latrina i cimbal smatra istraživanjem povijesti, a ne poznavanjem jezika, onda da, za takav je tekst trebalo tražiti bar 500 kuna neto po kartici. :cerek:
User avatar
judolino
Swine Who Must Be Obeyed
Posts: 6223
Joined: 25 Sep 2011, 09:03

27 Jul 2017, 14:44

Pretpostavlja se i pristojna lova, i plaćanje u roku, svašta se pretpostavlja.

Al dobro, jezike bi prevoditelj morao znati. A ako ih ne zna, kakav je tek urednik kad se da tako izblefirati?

Svojedobno sam tražio prevoditelje, od preko sto molbi ostale su četiri, ostele sam nemilosrdno hitio u koš. U valjda 70% njih pisali mi ljudi kako sjajno znaju Engleski i Hrvatski jezik...
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

28 Jul 2017, 09:12

Jedini koji od prijevoda ubiru pristojnu lovu, čini mi se, prevodioci su koji se služe CAT alatima, a to su mahom znanstveno-tehnički prevodioci. Mene takvo što nikad nije zanimalo niti sam ikad sanjala o tome da ću se prevođenjem obogatiti. Književni prevodioci i vani su jadno plaćeni, bar mi tako pričaju.

No to nije tema.
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

15 Aug 2017, 19:56

Dopalo me tako da čitam još jednu tetralogiju. Jan Guillou: Veliko stoljeće.

Prezime može zavarati, autor je Šveđanin, zapravo tata mu je bio Francuz i radio u Švedskoj gdje se oženio mamom koja je pak dijelom bila Norvežanka. Tako da čovjek uživa čak u tri nacionalnosti, ali piše na švedskome. I ima izdavačku kuću s Lizom Marklund za koju ste sigurno čuli. Bar oni koji čitaju krimiće.

E, sad... ja baš i nisam nešto bila čula za njega, a čini se da je već prije kod nas prevođen, Veliko stoljeće najnovije je izdanje njegovih romana. Dakako, pod "velikim stoljećem" misli se na 20. stoljeće, pa složili se mi ili ne složili.

Tetralogija je trebala biti nešto kao Buddenbrookovi ili Saga o Forsyteima, ali nije svatko Mann ili Galsworthy pa je od svega ostala samo forma. Dakle, krajem 19. stoljeća tri brata iz siromašnoga norveškog sela sretnim stjecajem okolnosti završe Tehnički fakultet u Dresdenu, uz obvezu da se vrate kući i izgrade norvešku željeznicu. Najstariji je častan i pobožan pa održi riječ, srednji zbog nesretne ljubavi ode u Afriku i ondje se obogati pa na kraju zapravo njegov novac posluži kao osnovni obiteljski kapital, a treći je homoseksualac koji se zaljubi u engleskoga grofa i s njime ode u Englesku. Vrijeme prolazi, norveška je željeznica gotova, najstariji se brat oženio ženom iz visokoga njemačkog društva, dolazi Prvi svjetski rat, srednji se brat vraća iz Afrike, engleski grof pogiba u ratu pa se i najmlađi brat vraća kući. I sva trojica pokreću kompaniju sa švedskom i njemačkom podružnicom - naime, najstariji se brat zbog neprijateljskoga stava prema Nijemcima u Norveškoj, a da zaštiti djecu, morao preseliti u Švedsku. Tu smo negdje stigli do trećine ili polovice druge knjige, a ja sam sada pri kraju treće.

Slijedi međuratna situacija u Europi, a posebno u Njemačkoj, što sve poprilično nalikuje na dokumentarac. Zapravo je takav i stil cijele tetralogije, osim možda prvoga dijela: lagan, spor, odmjeren - kao stvoreno da zaspiš uz to. :D Obitelj vrlo uspješno preživljava međuratnu ekonomsku krizu - pametni su pa na vrijeme prodaju ono od čega nema koristi i prebacuju se na ono što donosi zaradu, ne sumnjam da će na kraju svi sretno završiti.

Meni je zanimljivo pratiti podatke koje znamo iz povijesti, one najopćenitije, a ovdje uklopljene u obiteljsku povijest, kao i nacizam i njegove socijalne fenomene: žena ima da sjedi kod kuće i rađa male arijevce, muškarci mašu zastavama i pjevaju borbene pjesme, pardon, čak i himnu, a povremeno nekoga i prebiju ili ubiju, nema smijeha, nema humora, nema sumnje u nacionalnu ispravnost - nepoćudne se knjige spaljuju. Religija, zanimljivo, nema značajnu ulogu.

Ne uspoređujem, samo nalazim sličnosti. Nacizam je sve ove elemente upotrebljavao finalistički, s namjerom da postigne zamišljenu svrhu. Kod nas, ali i u svijetu, nalazimo iste elemente kao posljedicu rata.

Ovo je bilo usputno rzamišljanje. Preporučila bih knjigu svakome tko ima živaca za dugačko i sporo štivo, tko nije zaražen isključivo postmodernom ili paf-paf literaturom. Nije ništa naročito, ali nekako odmara. Nema neke pretjerane misaonosti, obično je, svakodnevno.

Naravno, ne bih ja bila ja da ne tražim "felere". Historijski se autor malo zajebao kad je Organizaciju Konzul strpao u 1924. godinu i iz nje izveo Hitlerjugend, ali je to vješto upleo u priču pa netko tko nije cjepidlaka neće ni primijetiti.

Knjigu je prevela Sara Profeta koja nedvojbeno zna švedski - ne bi inače radila kao lektor na Katedri za skandinavistiku, ali joj ne bi škodilo da poradi na hrvatskome, kao što ni izdavač (Znanje) ne bi trebao štedjeti na lektorima. Kada netko komparativ moderniji deklinira po imeničkoj deklinaciji, tu nešto definitivno nije u redu. A to je samo jedan od primjera.
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

18 Aug 2017, 23:02

Pri kraju sam četvrte knjige i moram nešto dodati. Autoru kritičari zamjeraju što je cijeli Drugi svjetski rat strpao na nekoliko stotina stranica, što je za mene bezvezna kritika. Nije ga uopće zanimalo pisato WW2, nego o događajima u obitelji Lauritzen. Naglašavam ovo 'o događajima' - u psihologiji je slab, u motivacijama još slabiji, piše baš dokumentarno. No svejedno mi je fora pratiti najstarijeg brata Lauritza, onog pobožnog i poštenog, kako iznimno sporo i pogrešno shvaća svjetska zbivanja.
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

06 Sep 2017, 09:27

Kao što je jednom rekla Riona, ništa bez trilogije za doručak. Dobro, falsificiram izjavu. :D

Dakle, počela sam čitati Pjesmu leda i vatre. Počela i odustala. Vjerojatno je ekranizirana verzija mnogo napetija. Ovo je glupo i dosadno. Plus što sam popizdila na prijevod.

A čitam Martina zato što to je jedna od rijetkih zvučnih knjiga koje sam uspjela skinuti s neta, naočale će biti gotove tek u ponedjeljak, falabogu!

U načelu nemam ništa protiv toga da se nazivi i imena prevode, pogotovo ako im je značenje bitno za priču. Međutim, treba i pogoditi značenje. Oštrozimlje. Otkuda ideja da se tako nazove grad odnosno zamak? Značenje koje vežem uz tu riječ bilo bi "razdoblje u kojemu vlada jaka studen". Sufiks -je inače služi za tvorbu zbirnih imenica - grmlje, drveće, šiblje. To bi bio sjajan prijevod za Fimbulvetr ili onu gadnu zimurinu koja prethodi sumraku bogova. Pa sam zavirila u engleski rječnik i otkrila da ovo fell može značiti kamenito brdo, a bome i vrištinu. Nisam stigla do zamka, a bome i neću, no ime mu je kretenski smišljeno.

Pa se spominje nekakvo ""željez-drvo" ili "željezdrvo", nemam pojma kako su ga napisali. Provjerila sam u izvorniku. Da, to je doista ironwood. Bi li doista zvučalo tako jako srpski da je to možda prevedeno kao gvozden-drvo? A zvuči bajkovitije.

Žičana košulja inače se u hrvatskome zove verižnjača. I tako...

Možda bih od dosade čitala da je bolje prevedeno. No kretenski zvuči, a vjerojatno ni izvornik nije puno pametniji. :crying:
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

06 Sep 2017, 10:52

MmeTipfeler wrote:
06 Sep 2017, 09:27
Dakle, počela sam čitati Pjesmu leda i vatre. Počela i odustala. Vjerojatno je ekranizirana verzija mnogo napetija. Ovo je glupo i dosadno. Plus što sam popizdila na prijevod.
Aha, uhvatila te manija za Igrom prijestolja. :D

Šteta, Martin je bezvezarija. Seriju nisam gledao, ali kladim se da je stoput bolja. :raspa:
Potpisi su za budale.
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

06 Sep 2017, 12:48

Stitch wrote:
06 Sep 2017, 10:52
Aha, uhvatila te manija za Igrom prijestolja. :D

Šteta, Martin je bezvezarija. Seriju nisam gledao, ali kladim se da je stoput bolja. :raspa:
Nije me uhvatila manija za Igrom prijestolja, nego nemam više što čitati. Plus što sam idiota pobrkala s Guyem Gavrielom Kayem koji je milijun puta bolji pisac, ali već dugo ništa novo nisam od njega našla, a ni njegovo mi nije baš sve bilo dobro. Najdraži mi je Sarant i ona ptica zvrndalica. :D
User avatar
Riona
Posts: 4078
Joined: 25 Feb 2017, 09:01
Location: Zagreb

06 Sep 2017, 20:50

Jednom sam naletjela na telki na epizodu GOT-a. Rekoh, da vidim u cemu je stvar...pogledala ja bome jos par. Uhvati te . Ali ako nema, isto prezivis. Iskreno ne znam cemu tolika halabuka.

Sent using T

User avatar
Nukac
Davorich
Posts: 6775
Joined: 11 Feb 2017, 14:02
Location: Malo tu, malo tam
Has thanked: 6 times
Been thanked: 90 times

06 Sep 2017, 22:26

Meni je to serija za peglanje. Jer se skoro nista ne dogadja, epizode su jako razvodnjene.
Ali su zato snimane na jako lijepim lokacijama. Mozda najveca vrijednost serije.
I druga stvar - u prvim sezonama ima puno golotinje i seksa.
A ponekad su scene golotinje potpuno nevazne za pricu. Tipa - pokazu kurac u krupnom planu i tip pita zensku - jel ja to imam bradavicu na kurcu? Wtf???
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

06 Sep 2017, 23:37

Našla sam Zagorkin Tozuki. Izvještaj slijedi. Kayev Under heaven, najnoviji roman, samo je za čitanje pa će pričekati.
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

06 Sep 2017, 23:51

Ajme, kako je dobra ta tzv. trivijalna književnost! Trhonoša, ajme kako sam sretna!
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

07 Sep 2017, 02:27

Zagorka? :cerek:
Potpisi su za budale.
User avatar
Riona
Posts: 4078
Joined: 25 Feb 2017, 09:01
Location: Zagreb

07 Sep 2017, 06:16

Dobro je, dobro je, bit ce, samo si potrebita druzenja :cerek:

Sent using T

User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

07 Sep 2017, 09:22

Družim se s Dubravkom Sidorom. To je onaj sjajni čitač u čijoj izvedbi i vremenska prognoza zvuči kao grčka tragedija. :D
Post Reply