Krleža i Andrić

Knjigom u glavu
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

01 Oct 2011, 12:38

Emericzy » wrote: Krležu treba gledati kao pisca-neimara, kulturnog domoljuba.

On je sagledao tadašnju književnu scenu, napravio inventar onoga što ima i onoga što fali, i onda navalio raditi one stvari koje su falile, e da bi hrvatska književna scena bila potpuna. I u tome je uspio do upravo zaprepašćujuće razine i na sasvim neočekivano visokoj razini.

Da je napisao samo te svoje drame o krizi buržoazije, zaslužio bi već bio svoje mjesto u hrvatskom Panteonu. A on je otišao još puno, puno dalje. Po meni, Balade Petrice Kerempuha, recimo, trebale bi sjati pri samom vrhu europske, ne tek hrvatske, književne baštine.
On baš nije bio sretan s kritičarima, pa se ne vidi što je vrijedno, a što troska.
Meni je najbolja knjiga Viktora Žmegača iz 1984. ili 6., dok je velika Krležologija
Lasića zanimljiva, ali ne daje neku jasniju sliku.
Vrlo je dobra disertacija Škvorca o Krležinim romanima.

Što bih Krleži zamjerio, osim što je bio komunističko-lenjinistički zaglupljen ?

Nisam previše to proučio, no mislim da nije bio dosta pažljiv pri obradbi djela.
Točno je da je pisao i dotjerivao, no većina je drugih autora ozbiljnije planirala
i korigirala djela. Bar mi je takav dojam- samopouzdanje zbog kojeg je
ponekad ispao šlampav.

Neprestano ponavljanje visoke retorike o tričarijama. Svatko normalan vidi
da je to slabost, a njeki su izrijekom to naglasili-mislim lingvist i psiholog
Kruno Krstić. A Krleža, umjesto da tu retoriku obuzda u neke okvire i dozira,
nastavlja sa starim. Općenito, za dugovječnoga je čovjka malo učio i razvijao
se- nu, tu moram reterirati: zadnja djela Conrada i Faulknera vrlo su loša, dok to
s Krležom nije slučaj.

Nije bio analitički um i nije znao filozofski razmišljati (dosta je pročitati "Čarobnu goru"
Thomasa Manna, pa da se vidi o čem pišem). To nije njeki grijeh- Lawrence je isto
kao diskurzivni mislilac slab, a takav je i Dostojevski. Nije to dubina misli kao
u Platonovim dijalozima, a ni nijansirana analiza europske kulture kao u Nijemaca.
Krleža je dosta slab kod pisanja o jednom od svojih idola, Nietzscheu. Stefan Zweig, nepravedno zanemareni pisac, dao je u maloj biografiji Nietzschea više mentalnoga materijala
o svjetonazoru i svemu njemačkog filozofa, nego Krleža u sabranim djelima.

Čudi me da je bio toliko opsjednut kazalištem, a propustio je film kao medij.
Također, nije dovoljno ozbiljno shvatio roman. Da je pola energije koju je
posvetio kazalištu pretočio u roman, bio bi osjetno višega ranga.

Osim "Balada", kad pomislim- nema u prozi jako zapamtljivih dijelova
ili odjeljaka, za razliku od Faulknera ili Prousta. Dobro, nije imao
ni Dostojevski.

Razumijem da nije hajao za religiju, ali je čudno da se nije razmahao
u nekom Nietzscheanskom , prometejskom divljanju i "proroštvu", kao
Lawrence ili bar onaj drugorazrednik Sartre.
Krležine fiksacije su često mizantropske- crijeva, žlundra, glib, kal, prljavština,
smrad, urin, drek, ..... To nije baš pomirljivo ni s individualnim prometeizmom, a ni
klasnom borbom za bolji život. I u komunizmu bi crijeva i drek bili to isto.
Ne kužim tu njegovu poziciju. Nedostatak mu je što gađenje
prema tjelesnom nije obradio misaono i univerzalno- kao što je Rabelais
pozitivni pristup digao na gigantsku razinu- nego je ostao pri monotonoj retorici.

kasnije ..
Last edited by Zekoslawa on 05 Oct 2011, 00:25, edited 1 time in total.
Reason: Promjena naslova ("Krleža" --> "Krleža i Andrić")


User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

01 Oct 2011, 13:06

Hrobi, samo sitnica - Krleža se jako čuvao ladičarenja, cijeli je život pazio da nikom ne zauzima stranu. Prozivali su ga zbog tog kukavičkog pristupa, uostalom - a on je govorio da to kao umjetnik ne smije. Da mora biti promatrač. I bio je takav, uglavnom. Angažirao se samo kod onog sukoba na književnoj ljevici, inače je bio objektivan. Ne bih ga zato proglasio komunistom.
Potpisi su za budale.
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

01 Oct 2011, 14:05

Hekatonhir » wrote:Hrobi, samo sitnica - Krleža se jako čuvao ladičarenja, cijeli je život pazio da nikom ne zauzima stranu. Prozivali su ga zbog tog kukavičkog pristupa, uostalom - a on je govorio da to kao umjetnik ne smije. Da mora biti promatrač. I bio je takav, uglavnom. Angažirao se samo kod onog sukoba na književnoj ljevici, inače je bio objektivan. Ne bih ga zato proglasio komunistom.
On je bio salonski komunist. No, u djelima je to često bio, na vrlo loš način- v. esej
o Lenjinu, koji će kao svjetionik dočekivati buduće naraštaje u bajnom komunističkom raju na zemlji.
Zalagao se i za utamničenog Mošu Pijadu- post festum, promašaj- a i pola mu je drugova
iz škole završilo u gulagu.

Mislim da je bio dovoljno hrabar za pisca, no to nije -moja- tema.
Dojadilo mi je čitanje o Krleži i politici, i svi ti tračevi. Htio bih da
je više obradbi teme: koliko to književno vrijedi, koliko je univerzalno, za neku "vječnost".

Kao što mi je dosadno neposustajuće deveranje o Ivi Andriću i nacionalnoj pripadnosti,
dok se jedino u konačnici bitno, umjetnička vrijednost, elegantno zaobilazi.
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

01 Oct 2011, 14:25

Hroboatos » wrote:(...) Dojadilo mi je čitanje o Krleži i politici, i svi ti tračevi. Htio bih da
je više obradbi teme: koliko to književno vrijedi, koliko je univerzalno, za neku "vječnost".

Kao što mi je dosadno neposustajuće deveranje o Ivi Andriću i nacionalnoj pripadnosti,
dok se jedino u konačnici bitno, umjetnička vrijednost, elegantno zaobilazi.
S tim se slažem; treba se vratiti djelu, stvarima samim, Husserlovim riječima rečeno. Obojica su veliki pisci, otud valjda i toliko politiziranja. I nekakve suprotnosti - dočim me Krleža neprozirnošću i baroknom retorikom podsjeća na našu sklonost da sve kažemo umotano u celofan, da budemo uglađeniji od drugih, Andrić u svojoj jednostavnosti (u kojoj ima i hladnoće ljetopisca, da se razumijemo) vuče na drugu stranu, jer ima muda prikazati stvarnost onakvom kakvom jest. Što ne znači da je Krleža uljepšava. Nego, ono, kruži ko mačak oko vrele kaše.
Potpisi su za budale.
User avatar
schmokljan
Posts: 2411
Joined: 18 Sep 2011, 16:19
Location: www.mordor.hr

01 Oct 2011, 15:54

Ne bih se nikako složio. Molit ću lijepo, cijenjeni trkeljaški publikume, da se još jednom prisjetimo antologijske završne riječi odvjetnika obrane, Pube Fabriczy-Glembaya u procesu protiv barunice Castelli zbog gaženja ljudi svojom kočijom i to sa smrtnim posljedicama (citiram po sjećanju):

"Uostalom, časni sude, mora se od nečega i umrijeti."

E sad, ako Horvatinčićev odvjetnik ne primijeni istu obranu za svog klijenta ja ne znam kuda ide ova Hrvatska.

Na rubu pameti je i dan-danas aktualno djelo, štoviše, a to je pomalo i žalosno, i dan-danas je to najbolja kritika modernog hrvatskog društva.

S druge strane Andrić i njegove istočnjački fatalizam, ciklička narav svijeta, čitava ta Na Drini ćuprija je Nobelom ovjenčano opravdanje za sve buduće ratove, zločine i ratne zločince. To što mi je sam roman dosadan i bez upečatljiva lika nije sad toliko bitno.
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

01 Oct 2011, 16:12

S čim se ne slažeš?

A Andrić nije dobio nagradu za Ćupriju. Kao što je Hemingway nije dobio za Starca, da ne nabrajam dalje. Nagrada se dobiva za cjelokupno književno djelo. Znači, i ostalo je relevantno - od Ex Ponta na dalje.
Potpisi su za budale.
User avatar
schmokljan
Posts: 2411
Joined: 18 Sep 2011, 16:19
Location: www.mordor.hr

01 Oct 2011, 16:26

Ne bih se složio da Krleža kruži kao mačak oko vruće kaše.

Znam da se dodjeljuje za ukupno djelo, no bez ...ćuprije Andrić nikada ne bi dobio nagradu. Bez Proklete avlije vrlo vjerojatno bi. Usto ako je dobio Nobela, a dobio je, onda su mu sva djela ovjenčana Nobelom, zar ne?
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

01 Oct 2011, 16:32

Štosevi na stranu, niste baš rekli nješto konkretno
u čemu su Krležine ili Andrićeve slabosti (ili "slabosti") i vrijednosti.
Ovo jest forum trkeljanje, dakle ne baš nješto silno ozbiljno.

Nu, ako forum nije baš ozbiljan, ne moraju i forumaši biti baš
stalno u afektu pojačanoga infantilizma.
User avatar
schmokljan
Posts: 2411
Joined: 18 Sep 2011, 16:19
Location: www.mordor.hr

01 Oct 2011, 16:36

Molim te Hroboatose bez psihologije za kuharice.

Već sam na ovoj temi pisao o Krleži, a o Andriću mi se ne da. Objasnio sam zašto mi se ne sviđa, neću sad raditi close reading. Nego, mali offtopic, kad si počeo pisati "nješto", umjesto "nešto" i zašto?
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

01 Oct 2011, 16:41

schmokljan » wrote:Molim te Hroboatose bez psihologije za kuharice.

Već sam na ovoj temi pisao o Krleži, a o Andriću mi se ne da. Objasnio sam zašto mi se ne sviđa, neću sad raditi close reading. Nego, mali offtopic, kad si počeo pisati "nješto", umjesto "nešto" i zašto?
1. ponovo piši o Krleži, jer nisi ništa napisao na forumu na kojem je bilo pisano o tom (koliko se sjećam).

2. "nješto" pišem još od prošlog milenija, na soc.culture.croatia (koja je realno nestala)
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

02 Oct 2011, 10:39

Dobro, napišimo nješto konstruktivno, da ne bude samo trkeljanje :D

U čem je Krleža velik pisac ?

Inter alia:

Njegove pripovjedne proze (romani, pripovijetke) imaju neke od sljedećih značajki: širok društveni spektar likova (klasni, socijalni)- inteligencija, seljaci, buržoazija, činovnici, polusvijet (drolje), aristokracija, novinari, vojnici, radnici, .. Kod mnogih je velikih pisaca to jako usko-kod Joycea samo sitna buržoazija i autoportret inteligenta, kod Henryja Jamesa još uže, viša buržoazija uz svega nekoliko karakterističnih tipova (bogata naivna nasljednica, sredovječni Amerikanac u krizi,..- E. Forster (Put u Indiju) nabrojao je svega pet tipova koji prolaze kroz Jamesove romane). Kod Faulknera nema intelektualca, kod Thomasa Manna vojnika, seljaka,...

Krležine osobnosti su životne i nabijene energijom. To postiže stilom kojim ih individualizira, često govorom (vrlo često kajkakavština, njekad srpski gedžovanski), ali i drugi govorni manirizmi, te neosjetan prijelaz na autorski komentar (Krleža vrlo uspjelo smjenjuje "oratio obliqua" i "oratio recta") kojim su ličnosti utisnute u čitateljevu svijest. Briljantno je prikazao seljake-žrtve vojničke klaonice u "Hrvatskom bogu Marsu"- antiratni su romani Barbussea, Remarquea,..tezični i nekako plitki, neumjetnički.

Stanovit je broj osobnosti teško zaboravljiv (Kyriales, Filip, Melanija, Nielsen, Puba, neimenovani pripovjedač iu "NRP", Emeričkiji, Jasenska, srpski đeneral, Joja, ...). Glavni od tih likova imaju razvijeni mentalni i emocionalni život, snažno reagiraju i propituju, djeluju koliko mogu,... intenzivno žive. Ljudi se bore da ostvare svoj život, pa sastojao se u kotlovini sa seljacima ili političkim borbama u mreži manipulacija. Tu je Krleža ne samo psihološki i socijalni, nego i politički romanopisac- Banket u Blitvi i Zastave su eminentno politički romani, kao Conradov Nostromo, Koestlerovo Pomračenje u podne ili Malrauxova Nada.

U većim prozama Krleža je zorno nadmoćan nizu suvremenika (u svijetu). Hamsunova "Glad" je sjajna (sex je blizu, a nikad ništa), ali "Pan", s onim lovcem i sl.- meni djeluje groteskno. Velik dio auktora ima "šavove" u tekstu, nezgrapne prijelaze između dijaloga, komentara, promjene mjesta (i vrjemena) radnje isl. Kod Krleže "šavova" nema. Sve teče prirodno. Glavni su mu likovi toliko intenzivnog života da se stječe dojam da imaju proširenu percepciju- više vide, u većem spektru boja; jače čuju i asociraju na glazbu; bolje misle- ili se grče u mislima- oko problema politike, nacionalne sudbine, osobnih, sukoba akcije i kontemplacije,...

Kasnije..
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

02 Oct 2011, 11:48

Valja reći nešto što se uglavnom previđa, a što je Czeslaw Milosz dobro primijetio za Dostojevskog. Isto se može reći za Krležu.

Dostojevski/Krleža piše kao strateg komu je glavni cilj jačanje i probitak ruske/hrvatske nacije.

To ne znači da su ti pisci autori konkretnih programa; to znači da su skoro u svm razdobljima duboko i proživljavali i promišljali sudbinu svojih nacija, i sukladno svomu svjetonazoru, temperamentu i društvenom položaju, trudili se artikulirati i usmjeravati zbivanja u pravcu za koji držahu da je optimalan.

To je ključno.

To je najvidljivije u Krležinim političkim prozama i esejima (n.pr. "Deset krvavih godina"). To su sjajni eseji koji bolje od povijesnih studija ili memoarskih zabilježaka prikazuju i analiziraju stanje Hrvata od početka stoljeća do 1928. (naravno, naglasak je na "ujedinjenju" 1918.) Drugi vrhunski eseji su Jedan razgovor o Brest-Litovsku (ne egzaktan naslov), literatura koja je politička, a nije nimalo zastarjela i da se čitati kao opis predočbe koju o ruskoj revoluciji imahu zapadni intelektualci.

To nas dovodi do drugih tema povezanih s politikom i književnošću. Modeno je doba puno sjajnih političkih proza (govorim o literaturi, a ne o znanstvenim studijama). To su i romani i eseji i pamfleti Orwella, Silonea, Malrauxa, Koestlera, Krausa, Sartrea, Solženjicina, Milosza, Naipaula, ..

Gdje je tu Krleža ?
User avatar
Emericzy
Posts: 3983
Joined: 20 Sep 2011, 19:00

02 Oct 2011, 16:05

Mene je upravo tu Krleža osvojio. Tim marom za boljitak hrvatskog naroda u kojemu nije bilo nimalo nacionalističkog talambasanja. Zato kažem da je krleža izuzetno važan pisac, možda više važan nego što je dobar. Premda, bogami, često je bivao i odličan. U književnoj sam teoriji i kritici diletant, pa nije na meni da govorim o tom dijelu. Ja sam ga čitao i gledao na pozornici i u kinu s užitkom.
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

02 Oct 2011, 16:43

Emericzy » wrote:Mene je upravo tu Krleža osvojio. Tim marom za boljitak hrvatskog naroda u kojemu nije bilo nimalo nacionalističkog talambasanja. Zato kažem da je krleža izuzetno važan pisac, možda više važan nego što je dobar. Premda, bogami, često je bivao i odličan. U književnoj sam teoriji i kritici diletant, pa nije na meni da govorim o tom dijelu. Ja sam ga čitao i gledao na pozornici i u kinu s užitkom.
On je i velik pisac, što su posvjedočili ozbiljni ljudi iz SAD, Njemačke, Latinske Amerike ... koji su ga čitali.
No, ono prvo je nesporno, ali to smo konstatirali.

OK, nakon pastrva na žaru, idemo dalje ...

Krleža je politički ostao negdje na kapitalizmu predfašističkoga perioda.
U "Blitvi" piše o režimu za kojeg je sam rekao da mu je predložak bila Poljska Pilsudskoga.
Malo bezveze, uzme li se u obzir da u to vrijeme postoje SSSR, Mussolinijeva Italija
i Hitlerova Njemačka.

Tu se postavlja zanimljivo pitanje: je li Krleža bio povijesno glup, ili "zaostao u razvoju" ?
Kako je mogao, on kao pisac komu je jedna od muza bila i politika, previdjeti
ključnu pojavu 20. st., totalitarizam ?

Ne znam odgovor na to, no jasno je da je u dnevnicima i drugdje pisao
o tom fenomenu, ali se čini da ga nije dovoljno jasno u glavi prelomio.
Ono što u fikcionalnom svijetu povezujemo s Orwellom, a publicističko-književnom
sa Solženjicinom ili Steinerom kod nas- Krleža nije pravo opisao, niti ga je to
fasciniralo.

Tu mislim da su dvije silnice bile glavne: on je bio umjetnik, estet
(kao i Proust ili Faulkner), a ta sorta nije baš bila pronicava u politici; zatim,
Hrvati su mu bili glavna briga, a tu je lavirao između komunista i Mačeka (pred
rat). Vidi se da je očekivao pad nacizma kao nečeg bez perspektive, a staljinizam
nije mogao razumijeti kao lenjinizam u "novoj fazi". Zato mu je titoizam izgledao kao
mila majka, super rješenje.

Osobno, ne mislim da je to što Krleža nije jako divanio o totalitarizmu
njeka njegova slabost. To nije bilo njegovo ljudsko iskustvo (Orwelovo, Zamjatinovo,
Koestlerovo..jest), a o onom što mu je bilo važno- o tom je itekako pisao.

Ovdje bih samo dovršio o romanima:

Njegov rani roman "Tri kavalijera frajle Melanije" je sjajna knjiga, pravo
malo remek djelo. Taj je roman podcjenjivan, no ne vidim zašto bi itko
tko ne boluje od hrvatskoga jala to djelo gurao u zapećak. Pročitao sam gomilu romana
koji imaju neki status dobrih, pače sjajnih djela, a za koje mogu reću da su
bitno inferiorniji ovom kratkom djelu. Tu, nabrzaka, stavljam Gideova "Uska vrata", Bunjinov
"Život Arsenjeva", Hemingwayevo "Zbogom oružje", ..

Kraći sjajni romani su "Latinovicz" i "Na rubu pameti", a dulji "Blitva" i
"Zastave". Bilo je prigovora da se Krleža vratio na tradicionalniju formu
u "Zastavama", iako je apsorbirao iskustvo Musilova "Čovjeka bez osobina/svojstava".

Taj je prigovor neutemeljen. Krleža piše svoj roman, a ne po receptu drugoga pisca
(koji, usput, nije bitno drugačiji- u oba dominira esejizam, samo su dijalozi
u Musila pješačkiji i dosadniji, a strasti iscrpljenije i dekadentnije).
O strukturi "Zastava" je pisao Lasić, no to nije komparativno.
Taj roman od kojih 1700 stranica (kao i Musilov, ili Mannov o "Josipu")
odlično je komponiran, nema prijekida u naraciji, i realističan je i satiričan,
i emocionalan i politički, a nerijetko i poetičan i misaon.
Nažalost, nije našao još pravih kritika, koji su uglavnom ganjali njegovu
političku poruku i filozofiju povijesti.

..
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15792
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

02 Oct 2011, 17:05

Ma nemoj ništa razdvajati, samo preimenuj. Lijepo te jučer pitam što ćemo s ovom temom jer svega dva posta ne govore o Krleži, a ti ništa. :ne zna:
User avatar
Pješčana
Posts: 8262
Joined: 17 Sep 2011, 22:52
Location: Hrvaška
Contact:

02 Oct 2011, 17:06

Zekoslawa » wrote:Ma nemoj ništa razdvajati, samo preimenuj. Lijepo te jučer pitam što ćemo s ovom temom jer svega dva posta ne govore o Krleži, a ti ništa. :ne zna:
nisam vidjela, sori.
imam ponekad i RL :)
Men have two emotions: Hungry and Horny. If you see him without an erection, make him a sandwich.
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15792
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

02 Oct 2011, 17:09

Pješčana » wrote: nisam vidjela, sori.
imam ponekad i RL :)
Kako se usuđuješ? :zubo:

A dobro je, snaći će se valjda već nekako. Aj samo dodaj link tamo da ne nastave na onoj temi.
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

04 Oct 2011, 15:15

schmokljan » wrote:Ne bih se složio da Krleža kruži kao mačak oko vruće kaše.
Ne u porukama. Nego u prizorima. Usporedi li se s Andrićem, ništa kod njega nije eksplicitno. Tabu-teme poput krvi i seksa svedene su ili na karikaturu ili na frustracije. Za razliku od misaonih; ideološko-politički dijalozi uvijek su mu izravni - i briljantni. To je prvo. Drugo, kako bi i bio eksplicitan (a ne plošan i groteskan) kad ne pozna žene; ni u jednom djelu nema normalne junakinje, sve su ili svetice ili kurve. Na tome strašno pada, gotovo bih rekao da ih se bojao. Pa i nije mogao drukčije osim idealizirati ih ili pak uranjati ih u glib. Treće, pati od svojevrsnog manirizma pri opisivanju dubokih osjećaja - najčešće se zadovoljava pejsažnom tehnikom, da tako kažem. Uvali junaka u suton, u mrak, u maglu - što je u skladu s njegovim impresionističkim sklonostima, ali postane dosadno - ili pak prelazi na lirske solilokvije. Znaš što mi tu fali? One histerije iz polemičarskih, svađalačkih dijelova. :D
Potpisi su za budale.
User avatar
schmokljan
Posts: 2411
Joined: 18 Sep 2011, 16:19
Location: www.mordor.hr

04 Oct 2011, 15:19

Meni su njegove polemike vrh vrhova. Kroz polemike i Na rubu pameti sam ga i zavolio. Kada kao neizvođeni dvadeset i nešto godišnji pisac drama napiše intendantu Bachu: "Kretenska Vaša pisma vraćam neotvorena.", djelom i riječima se odriče svega sluganskog što tavori u svakom od nas.
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

04 Oct 2011, 15:25

Pa velim - svijet je više doživljavao mozgom, a manje srcem. Nije to slabost, da se razumijemo, nego nešto na što je teško mogao utjecati, ali kad ga prođeš uzduž i poprijeko, postane predvidiv.
Potpisi su za budale.
User avatar
schmokljan
Posts: 2411
Joined: 18 Sep 2011, 16:19
Location: www.mordor.hr

04 Oct 2011, 15:39

A tko ne postane? I ne bih to nazvao predvidivošću, nego jednostavno - poznavanjem.
User avatar
blaze
Posts: 2370
Joined: 20 Sep 2011, 23:00

04 Oct 2011, 18:35

schmokljan » wrote: "Kretenska Vaša pisma vraćam neotvorena.", djelom i riječima se odriče svega sluganskog što tavori u svakom od nas.
:D
gdje da to nađem?
danas trkeljam! poklon uz jutarnji naklon
User avatar
schmokljan
Posts: 2411
Joined: 18 Sep 2011, 16:19
Location: www.mordor.hr

04 Oct 2011, 18:41

"Iz naše književne krčme", izdalo Oslobođenje, Sarajevo 1983.

Može se naći.
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

04 Oct 2011, 21:05

Hekatonhir » wrote:
Ne u porukama. Nego u prizorima. Usporedi li se s Andrićem, ništa kod njega nije eksplicitno. Tabu-teme poput krvi i seksa svedene su ili na karikaturu ili na frustracije. Za razliku od misaonih; ideološko-politički dijalozi uvijek su mu izravni - i briljantni. To je prvo. Drugo, kako bi i bio eksplicitan (a ne plošan i groteskan) kad ne pozna žene; ni u jednom djelu nema normalne junakinje, sve su ili svetice ili kurve. Na tome strašno pada, gotovo bih rekao da ih se bojao. Pa i nije mogao drukčije osim idealizirati ih ili pak uranjati ih u glib. Treće, pati od svojevrsnog manirizma pri opisivanju dubokih osjećaja - najčešće se zadovoljava pejsažnom tehnikom, da tako kažem. Uvali junaka u suton, u mrak, u maglu - što je u skladu s njegovim impresionističkim sklonostima, ali postane dosadno - ili pak prelazi na lirske solilokvije. Znaš što mi tu fali? One histerije iz polemičarskih, svađalačkih dijelova. :D
Ovdje nešto ima, nešto ne, a treće je pak neutralno.

Krleža, mislim, nema dosta plastičnih raznolikih ženskih likova.
Nu, to je samo odlika njega kao pisca. Neki veliki pisci uopće nemaju
ženske likove (Melville, Conrad), dok ih drugi prikazuju kroz muške oči, uglavnom
kao obične ženke- bilo histerične, bilo animalno tupe (Faulkner).
Krleža ima širi spektar ženskih likova, no složio bih se da mu to nije centrala.
Ali ni slabost- čovjek piše o onom što ga zanima.

Ozbiljnija mi se čini primjedba o stanovitom manirizmu- ja bih rekao klišeu-
kod opisa dubljih osjećaja.

Što reći na taj prigovor ?

On možda i stoji, ali ne vidim da je to njeka zaprjeka ili smetnja.
N.pr. Kafka nema nikakvih "osjećaja" (poznat je njegov moto: Dovraga
s psihologijom !) i to mu uopće nije ni cilj ni tema pisanja; Flaubert
je opisivao mentalni život (Bovary, Sentimentalni odgoj)- ali isto načinom
koji je isti.

Sumarno, svi značajni auktori u zadnjih 150 godina- recimo
Flaubert, Dostojevski, Tolstoj, Zola, Proust, Faulkner, Joyce, Eliotova,
Musil, Mann, Camus, Šolohov, Garcia Marquez, ...- ne samo da imaju
prepoznatlljivi stil, nego pišu stalno jedno te isto.
Za Dostojevskog spontano dolazi epitet vulkanski, dramatičan, homo
metaphysicus...dok to ne bi nitko rekao za Flauberta, koji je sav u
pasivnom truljenju. Za Faulknera je Gide rekao da njegovi likovi "nemaju
dušu". Meni je Faulkner jedan od najdražih autora, no valja reći
da tu ima istine, kao i u Camusovoj tvrdnji da Faulknerovi
romani prikazuju "vanjsku koru misli", a ne sam "dubinski" život
(što god to značilo).

Tu se onda dolazi do tog jesu li čitatelju likovi priznatih auktora "uvjerljivi"
i koji su uopće kriteriji "uvjerljivosti". Meni su kod većine navedenih autora
njihovi likovi uvjerljivi- ali na način na koji sami pisci doživljavaju život.
Ne može Aureliano Buendia ili bilo koji lik iz romana Garcie Marqueza odšetati
u roman Conrada ili Manna. To su druge stvarnosti.

Sumarno- meni su likovi Krleže uvjerljivi, kao i kod nekih navedenih autora,. Dapače-
Emerički stari, pa pripovjedač iz "Na rubu pameti", ili neki od Glembajevih- daleko su mi uvjerljiviji
i imaju života više od plejade ličnosti Marqueza ili Camusa.

Za kraj, treba lučiti dvije stvari: životnost i kapacitet. Likovi Camusa su životni, ali
većina- u romanima i pripovijestima- imaju mozak veličine zrna graška. Ni Faulkner
nije u bitno boljem položaju, osim melankoličnih komentara Compsonovih.
Krleža je za njih tu stratosfera- i životni, i kapacitirani.

Andrić je pisac bitno manjega dometa, pa nisam o njem pisao, ali eventualno kasnije ...
User avatar
blaze
Posts: 2370
Joined: 20 Sep 2011, 23:00

04 Oct 2011, 21:17

nemoj eventualno, nego piši :) čitam pozorno
danas trkeljam! poklon uz jutarnji naklon
Post Reply