Trubaduri i ljubavni sudovi
-
MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Jednoga dana nastavit ću s Aucassinom i Nicolettom, no u međuvremenu - evo vam priče o tome kako je i gdje prvi put u povijesti uspostavljeno pravo na štrajk. Neće to moći baš svatko pročitati.
-
MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Vidim da vas ovo ludo zanima, baš kao što bi Marsijanka raspravljala o politici, a kad joj se pruži prilika za to, nigdje je nema.
Instruisez-vous! Kopiram tekst, no ostat ćete prikraćeni za slike. Za lijenčine ih zbilja neću dizati na net.
Evo teksta.
Kažu da se prvi štrajk u povijesti odigrao za vladavine Ramzeza III., kada su obrtnici, nezadovoljni plaćom, lijepo posjedali na tlo i odbili dalje raditi. Bio je to ujedno i prvi sjedeći štrajk. Bar je tako počelo: poslije su dečki poustajali i krenuli na faraonovu palaču. Neko su vrijeme trajali pregovori, ali konačni rezultat nije zabilježen. Moguće je da su ih sve i smaknuli pošto su završili posao.
No prvi su se za pravo na štrajk izborili sorbonski profesori, daleke 1231. godine. Počelo je od vina, točnije od njegove cijene. Najprije su se 1229. u nekoj krčmi u predgrađu (ne znam bolju riječ za faubourg) Saint-Marcel studenti pobunili zbog previsoke cijene vina.
Slika na kojoj se loče.
Krčmar ih je, bit će, izbacio, ali su se momci sutradan vratili da se osvete. Pozvana je tadašnja policija pa su se sergents royaux prihvatili posla da srede situaciju: studente su premlatili, neke i ubili, a navodno ih je 300-tinjak bačeno u Seinu. Sveučilište se pismeno potužilo Blanki Kastiljskoj, koja je u to doba vladala umjesto maloljetnoga sina Luja, budućega Luja Svetog, ali se regentica napravila blesava.
Blanka prima peticiju.
Profesori su se sastali i zajednički odlučili da kolektivno prekinu s nastavom i odu iz Pariza pa neka predaje tko hoće. :durica
Jupiiii! uskliknulo bi se danas. Nema škole! E, pa, ono je bio srednji vijek. Kao prvo, Sorbona nije bila tek zdanje, od kojega je danas ostala samo crkva, a Richelieu je u 17. stoljeću dao ponovo izgraditi sveučilišne zgrade, Sorbona je bila sveučilišno tijelo koje su sačinjavali profesori i studenti. Sveučilište s velikim S. Bio je to, dakle, kolektivni štrajk. Profesori su mogli otići kamo god su htjeli i naći posao tamo gdje će ih se više poštovati. Pa su to i učinili. A studenti su pošli za njima. I razmiljeli se po cijeloj Europi, a Pariz je ostao bez sveučilišta, što baš i nije bila mala stvar: nema sveučilišta, nema prestiža.
Onda je na scenu stupio papa Grgur IX. da riješi problem. I odobrio pariškom sveučilištu pravo na štrajk, i to u tri glavna slučaja. Prvo, smanjenje stanarine za studente, što je izvedeno uvođenjem poreza na stanodavčev prihod: više ubireš, više ćeš platiti. Drugo, ako neki profesor ili student bude ubijen ili ranjen, a počinitelj se ne kazni. Treće, zlouporaba pravne vlasti za uhićenje profesora ili studenta, a sve na brzu ruku. I bome se sveučilište tim pravom služilo svakih nekoliko godina, od 13. pa do 15. stoljeća.
Papa Grgur inače je i sam studirao na Sorboni. Dana 13. travnja 1231. (ne znam zašto Vatikan kao datum navodi 13.) izdao je bulu Parens scientiarum. Ili Majka znanosti. Naći ćete je na internetu u raznim prijevodima. Ta je bula u biti sveučilišna Magna Charta: njome su regulirani odnosi između sveučilišta i kraljevske vlasti, ali i odnosi između sveučilišta i Crkve te je sveučilište, u prvom redu pariško, dobilo veću slobodu u izboru autora i tekstova koji će se proučavati.
Prema: Naissance de l'Université (v. 1200 - v. 1245), autorica: Nathalie Gorochov te njezinu nastupu u emisiji France Culture.
Instruisez-vous! Kopiram tekst, no ostat ćete prikraćeni za slike. Za lijenčine ih zbilja neću dizati na net.
Evo teksta.
Kažu da se prvi štrajk u povijesti odigrao za vladavine Ramzeza III., kada su obrtnici, nezadovoljni plaćom, lijepo posjedali na tlo i odbili dalje raditi. Bio je to ujedno i prvi sjedeći štrajk. Bar je tako počelo: poslije su dečki poustajali i krenuli na faraonovu palaču. Neko su vrijeme trajali pregovori, ali konačni rezultat nije zabilježen. Moguće je da su ih sve i smaknuli pošto su završili posao.
No prvi su se za pravo na štrajk izborili sorbonski profesori, daleke 1231. godine. Počelo je od vina, točnije od njegove cijene. Najprije su se 1229. u nekoj krčmi u predgrađu (ne znam bolju riječ za faubourg) Saint-Marcel studenti pobunili zbog previsoke cijene vina.
Slika na kojoj se loče.
Krčmar ih je, bit će, izbacio, ali su se momci sutradan vratili da se osvete. Pozvana je tadašnja policija pa su se sergents royaux prihvatili posla da srede situaciju: studente su premlatili, neke i ubili, a navodno ih je 300-tinjak bačeno u Seinu. Sveučilište se pismeno potužilo Blanki Kastiljskoj, koja je u to doba vladala umjesto maloljetnoga sina Luja, budućega Luja Svetog, ali se regentica napravila blesava.
Blanka prima peticiju.
Profesori su se sastali i zajednički odlučili da kolektivno prekinu s nastavom i odu iz Pariza pa neka predaje tko hoće. :durica
Jupiiii! uskliknulo bi se danas. Nema škole! E, pa, ono je bio srednji vijek. Kao prvo, Sorbona nije bila tek zdanje, od kojega je danas ostala samo crkva, a Richelieu je u 17. stoljeću dao ponovo izgraditi sveučilišne zgrade, Sorbona je bila sveučilišno tijelo koje su sačinjavali profesori i studenti. Sveučilište s velikim S. Bio je to, dakle, kolektivni štrajk. Profesori su mogli otići kamo god su htjeli i naći posao tamo gdje će ih se više poštovati. Pa su to i učinili. A studenti su pošli za njima. I razmiljeli se po cijeloj Europi, a Pariz je ostao bez sveučilišta, što baš i nije bila mala stvar: nema sveučilišta, nema prestiža.
Onda je na scenu stupio papa Grgur IX. da riješi problem. I odobrio pariškom sveučilištu pravo na štrajk, i to u tri glavna slučaja. Prvo, smanjenje stanarine za studente, što je izvedeno uvođenjem poreza na stanodavčev prihod: više ubireš, više ćeš platiti. Drugo, ako neki profesor ili student bude ubijen ili ranjen, a počinitelj se ne kazni. Treće, zlouporaba pravne vlasti za uhićenje profesora ili studenta, a sve na brzu ruku. I bome se sveučilište tim pravom služilo svakih nekoliko godina, od 13. pa do 15. stoljeća.
Papa Grgur inače je i sam studirao na Sorboni. Dana 13. travnja 1231. (ne znam zašto Vatikan kao datum navodi 13.) izdao je bulu Parens scientiarum. Ili Majka znanosti. Naći ćete je na internetu u raznim prijevodima. Ta je bula u biti sveučilišna Magna Charta: njome su regulirani odnosi između sveučilišta i kraljevske vlasti, ali i odnosi između sveučilišta i Crkve te je sveučilište, u prvom redu pariško, dobilo veću slobodu u izboru autora i tekstova koji će se proučavati.
Prema: Naissance de l'Université (v. 1200 - v. 1245), autorica: Nathalie Gorochov te njezinu nastupu u emisiji France Culture.