Hrvatsko blagostanje

[Silajn]

Mislim da nije ni cinizam ni podjebavanje, već jednostavno ograničenost. Ne mislim pritom da je JPK ili bilo tko sličnih pogleda glup, dapače, samo nije upoznat sa svim varijablama (ili ih ne prihvaća), a svoju formulu smatra valjanom.

[Lord Byron]

Jednom sam sudjelovao u razgovoru koji se može prepričati doslovno kao vic - ono, "dođu Talijan, Nijemac i Mujo...". Da, ja sam bio Mujo.

Dakle, razgovor o bespravnoj gradnji. Priča (možda nije nebitno: južni) Talijan o sinoćnjim vijestima na kojima je bio prilog o liku koji je prekrio bespravnu kuću zemljom da ne bi bila vidljiva na zračnoj snimci. Pričam ja (rečeni Mujo) o problemima s bespravnom gradnjom, o problemu da to ne mo'š ni legalizirat' ni srušit'...

Nijemac sluša i sluša, i onda kaže "Meni je potpuno nejasno o čemu vi govorite. Što je to bespravna gradnja?".

Pokušavam reći ovo: iz takvog okruženja, "nedržanje zakona kao pijani plota" fakat može izgledati kao mudra strategija za olakšavanje poslovanja u krizi.

Problem je u tome što se isti gard zadržava i nakon što nekolicina Muja ukaže na drugačije ovdašnje stanje stvari .

[JPK]

Ne. Besmislena je upravo tvoja usporedba.

Jadnica koja za bijedne novce slaže čips na police osam dana u tjednu i trinaest mjeseci u godini, koja ostaje nakon zatvaranja kad god se nekom od šefića digne, a koja ne može sve i svih poslati u kurac i otići jer nema kamo otići (a pred vratima čekaju druge jadnice spremne osam dana u tjednu i trinaest mjeseci u godini slagati čips na police za te iste bijedne novce - definitivno je po svojoj poziciji i istinskoj dobrovoljnosti s kojom je pristala na takav status bliže kineskom djetetu nego tebi.

Što onda pokušavaš reći, da su blagajnice blizu poslovnoj nesposobnosti i mentalnoj zaostalosti? Iz tih razloga, uz pravo na obrazovanje, se štiti djecu od rada.
Usporedba ti je besmislena gotovo kao i usporedba seksa sa djecom i sa odraslom osobom. Nejasno mi je zašto to radiš, osim što se želiš prikazati kao vrhunaravni empat, pa si se raspištoljio usporedbama koje tjeraju suzu na oko.
Usporedba rada za plaću iznad minimalne, u high income zemlji (po klasifikaciji Svjetske banke), s dječjim radom u Kini, je suluda.

Mahati svojim prekovremenima (u poslu kojim se baviš i u državi u kojoj se baviš tim poslom - a posebno s novcima u džepu dobivenim za neprekovremeni rad od kojih, usudim se pretpostaviti, možeš ljudski živjeti) kao nekakvim argumentom u korist potrebe gledanja kroz prste i nesilovanja vlasnika ovih jadnica koje slažu čipsove itditditd., je ili jebeni cinizam ili teško podjebavanje.

Kolege u Hrvatskoj rade iste prekovremene, a imaju plaću oko 1000 kn veću od blagajnice u Lidlu.

Osim toga, vidim da si preskočio ekonomski argument zašto blagajnice ne mogu imati veću plaću, a nastavio drviti po emotivnom argumentu (to je prestrašna eksploatacija), pa ću biti slobodan zaključiti da je riječ o izdrkavanju.
A ja pišem ovo što pišem ne zato što mislim da je blagajnicama lako u životu, nego zato što pokušavam shvatiti stvar racionalno. Ipak će blagajnica dobiti plaću na temelju hladnih ekonomskih zakona, a ne nečijeg empatskog samozadovoljavanja.

[Lord Byron]

Osim toga, vidim da si preskočio ekonomski argument zašto blagajnice ne mogu imati veću plaću...

Ne govorim o (ne)primjerenosti blagajničkih plaća zato što ovaj dio rasprave nije krenuo u smjeru razmatranja (ne)primjerenosti blagajničkih plaća; potegla se rasprava o tome je li zagovaranje zakonitog poslovanja silovanje privatnika ili elementarno provođenje zakona.

Nije mi palo na pamet da će to što spominjem djecu ispasti svemirski važno: slobodno ih u primjeru zamijeni s odraslim kineskim Kinezima, ili bilo kim tko, eto, svjesno pristaje na neljudske uvjete i/ili neprimjerenu plaću.

Bilo kakvo uspoređivanje privatnog sektora sa znanošću i znanstvenicima (čak i ako rade u privatnim institutima) i dalje smatram potpuno promašenim.

[Nikolajevna]

JPK, trebao bi shvatiti razliku – tvoj neplaćeni rad je tvoj izbor dok blagajničin nije njen. U drugome si u uglavnom u pravu.
Ekonomska računica (pustimo sad Keruma, govorimo radije o stanju u maloprodaji prehrane općenito) jest takva da je malo vjerojatno omogućiti zadovoljavajuće plaće (ili uvjete) zaposlenicima. Marže su male i veće plaće pojesti će velik dio dobiti. Naravno, pravednije bi bilo da plaće budu veće a dobit smanjena ali, ruku na srce, kome bi se radi male dobiti dalo jebavati sa velikim trgovačkim centrima i lancima supermarketa? I koje je onda rješenje? Postrožiti nadziranje poslodavaca do te mjere dok konačno veliki lanci ne počnu propadati ili odlaziti iz Hrvatske? Možda bi onda barem mali poduzetnici (male trgovine) profitirali. Samo, morate biti svjesni da bi hrana poskupjela i standard bi nam (još više) pao. Da neki trgovac i odluči plaćati radnike kako treba, njegovi bi artikli poskupjeli a mi bi vrteći očima na previsoke cijene odlazili drugim trgovcima. Dakle svi mi na neki način podržavamo potplaćenost zaposlenika u prehrani.
Naravno da nisam za potplaćen rad ali mislim da nije udaranje po trgovcima ono na čemu treba temeljiti postizanje boljih radnih uvjeta.

[N'dugu]

JPK, trebao bi shvatiti razliku – tvoj neplaćeni rad je tvoj izbor dok blagajničin nije njen. U drugome si u uglavnom u pravu.
Ekonomska računica (pustimo sad Keruma, govorimo radije o stanju u maloprodaji prehrane općenito) jest takva da je malo vjerojatno omogućiti zadovoljavajuće plaće (ili uvjete) zaposlenicima. Marže su male i veće plaće pojesti će velik dio dobiti. Naravno, pravednije bi bilo da plaće budu veće a dobit smanjena ali, ruku na srce, kome bi se radi male dobiti dalo jebavati sa velikim trgovačkim centrima i lancima supermarketa? I koje je onda rješenje? Postrožiti nadziranje poslodavaca do te mjere dok konačno veliki lanci ne počnu propadati ili odlaziti iz Hrvatske? Možda bi onda barem mali poduzetnici (male trgovine) profitirali. Samo, morate biti svjesni da bi hrana poskupjela i standard bi nam (još više) pao. Da neki trgovac i odluči plaćati radnike kako treba, njegovi bi artikli poskupjeli a mi bi vrteći očima na previsoke cijene odlazili drugim trgovcima. Dakle svi mi na neki način podržavamo potplaćenost zaposlenika u prehrani.
Naravno da nisam za potplaćen rad ali mislim da nije udaranje po trgovcima ono na čemu treba temeljiti postizanje boljih radnih uvjeta.

Je, al' s druge strane ako plaće budu svuda tako male, neće nitko imati šta za trošiti, pa će trgovci propast. Tako da se ni njima (a ni drugim poslodavcima) ne isplati previše rušiti plaće. Treba naći pravu mjeru, a to bi bilo ono što se inače zove "ekonomska politika" i njene mjere, a kod nas tradicionalno ne postoji osim kao subvencioniranje po liniji veze i rodbine.

[Tea Tree]

Ako Kerum (ili Todorić, nebitno) nemaju prostora za povećanje plaća, što je onda s DM-om?
Navodno zaposleni imaju više nego pristojne plaće.
Jednako sam čula i za Zaru.
Njih navodim jer zapošljavaju dosta trgovaca u maloprodaji, dakle, princip Keruma, Konzuma i sličnih.
Točno je da su DM i Zara na tržištu s manjim brojem artikala u ponudi, ali nisam baš sigurna da je upravo to ono što im otvara prostor za veće plaće i općenito bolje uvjete za radnike.

Vjerojatno ne znam dosta toga što je potrebno za objašnjenje ovog "fenomena", ali bi me zanimalo ako netko zna o čemu se tu radi.

Kolege u Hrvatskoj rade iste prekovremene, a imaju plaću oko 1000 kn veću od blagajnice u Lidlu.

Ne možeš da ne spomeneš Lidl.

[N'dugu]

Ako Kerum (ili Todorić, nebitno) nemaju prostora za povećanje plaća, što je onda s DM-om?
Navodno zaposleni imaju više nego pristojne plaće.
Jednako sam čula i za Zaru.
Njih navodim jer zapošljavaju dosta trgovaca u maloprodaji, dakle, princip Keruma, Konzuma i sličnih.
Točno je da su DM i Zara na tržištu s manjim brojem artikala u ponudi, ali nisam baš sigurna da je upravo to ono što im otvara prostor za veće plaće i općenito bolje uvjete za radnike.

Vjerojatno ne znam dosta toga što je potrebno za objašnjenje ovog "fenomena", ali bi me zanimalo ako netko zna o čemu se tu radi.

Ne možeš da ne spomeneš Lidl.

DM je bolje organiziran i ima kvalitetnije prodavače koje bolje plaća. Također vjerojatno povoljnije nabavlja robu koju proizvode njemačke podružnice u Poljskoj i drugim istočnim zemljama, pa može biti konkurentan Todoriću, čiji je Kozmo zapravo propao. Mislim da je onda ta neka ekipa balkanskih švercera povezana s Hypo bankom i slično otkupila licencu za BIPA-u, ali i tamo su uveli balkanske metode rada - nema prodavača, jednu curu tjeraju da radi od jutra do mraka za crkavicu, od umora razbijaju testere... preživljavaju jer vjerojatno imaju lažnjake ili zastarjelu "end-of-line" robu koju prodaju povoljnije.

[JPK]

Ne govorim o (ne)primjerenosti blagajničkih plaća zato što ovaj dio rasprave nije krenuo u smjeru razmatranja (ne)primjerenosti blagajničkih plaća; potegla se rasprava o tome je li zagovaranje zakonitog poslovanja silovanje privatnika ili elementarno provođenje zakona.

Pa i ja se slažem s tim da se mora poštovati zakon, no pokušavam objasniti da je poštovanje ovog zakona čisto birokratska akrobacija, jer ako ekonomija ne dozvoljava povećanje plaća, kroz isplatu prekovremenih ili drukčije, izvršna i zakonodavna vlast se tu zajedno s Kerumom mogu postaviti na glavu, ali to se promijeniti neće.

Bilo kakvo uspoređivanje privatnog sektora sa znanošću i znanstvenicima (čak i ako rade u privatnim institutima) i dalje smatram potpuno promašenim.

Situacija znanstvenika stvarno i nije usporediva s blagajnicama, ali poanta mi je bila da se i u drugim zanimanjima, koja se popularno ne smatraju "eksploatacijskima" rade neplaćeni prekovremeni bez ičijeg čuđenja.

[JPK]

JPK, trebao bi shvatiti razliku – tvoj neplaćeni rad je tvoj izbor dok blagajničin nije njen. U drugome si u uglavnom u pravu.

Formalno si u pravu, no faktički nisi - ako ti i ja znamo da se tamo rade neplaćeni prekovremeni, bogme znaju i buduće blagajnice.
Osim toga, ovo s izborom je sasvim pogrešno. Meni je sam posao izbor, ali činjenica da je netko tko planira raspored dao meni akcelerator na korištenje u 4 ujutro na Uskrs svakako nije bila moj izbor. Naravno, razlika je u tome što meni nije nikakav problem raditi tada, ali to je već iz osobnih razloga u koje ne bi trebalo ulaziti.

[JPK]

Ako Kerum (ili Todorić, nebitno) nemaju prostora za povećanje plaća, što je onda s DM-om?
Navodno zaposleni imaju više nego pristojne plaće.
Jednako sam čula i za Zaru.
Njih navodim jer zapošljavaju dosta trgovaca u maloprodaji, dakle, princip Keruma, Konzuma i sličnih.
Točno je da su DM i Zara na tržištu s manjim brojem artikala u ponudi, ali nisam baš sigurna da je upravo to ono što im otvara prostor za veće plaće i općenito bolje uvjete za radnike.

Vjerojatno ne znam dosta toga što je potrebno za objašnjenje ovog "fenomena", ali bi me zanimalo ako netko zna o čemu se tu radi.

Radi se o tome da DM ima monopol i da zato stavlja ogromne marže i ima ogroman profit. Dakle, ti plaćaš tim blagajnicama velike plaće. Kad bi u svakoj branši bio takav monopol i takav profit, svi bi mogli imati plaće kao u DM-u, no vjerujem da onda to ne bi spominjala kao dobru stvar, jer bi ti kupovna moć bila pet puta manja i bila bi (vjerojatno, nagađam prema prosjeku) siromašnija od današnje blagajnice. Zato je izuzetno licemjerno navoditi DM kao dobar primjer za bilo što, kad bi se taj "dobar primjer" dosljedno proveo, to više nikome ne bi bilo dobro.

Ne možeš da ne spomeneš Lidl.

Naravno, oni su moj ideal marketinga.

[Tea Tree]

Radi se o tome da DM ima monopol i da zato stavlja ogromne marže i ima ogroman profit. Dakle, ti plaćaš tim blagajnicama velike plaće. Kad bi u svakoj branši bio takav monopol i takav profit, svi bi mogli imati plaće kao u DM-u, no vjerujem da onda to ne bi spominjala kao dobru stvar, jer bi ti kupovna moć bila pet puta manja i bila bi (vjerojatno, nagađam prema prosjeku) siromašnija od današnje blagajnice. Zato je izuzetno licemjerno navoditi DM kao dobar primjer za bilo što, kad bi se taj "dobar primjer" dosljedno proveo, to više nikome ne bi bilo dobro.


Naravno, oni su moj ideal marketinga.

Ma nisam navodila DM kao "dobar primjer", pitala sam o čemu se tu radi. Nisam sigurna ni da imaju monopol. OK, jedini imaju takvu vrstu trgovine, ali evo tu sad nešto gmižu i Kozmo i BIPA koju je netko spomenuo.
Kako god, proizvodi iz njihovih trgovina se mogu kupiti i drugdje po uglavnom istim cijenama. Osim njihovih brandova, ali to i nije bogznašto.
Misliš da oni dobiju baš toliko niže cijene u nabavi (u odnosu na ostale) i toliko zaraditi da im to omogućava takav profit?

[Lastan]

Usporedba rada za plaću iznad minimalne, u high income zemlji (po klasifikaciji Svjetske banke), s dječjim radom u Kini, je suluda.

Koliko znam, Svjetska banka, kao i ostatak civiliziranog svijeta, razmatra bruto plaće.
Hrvatska spada u svjetski vrh po opterećenosti rada porezima. “Visok” dohodak ne znači mnogo kada ti država uzima polovicu ili više. I kada tim “visokim” dohotkom ne možeš pratiti ni osnovne životne troškove.

Barataš podacima, ali postavljanje stvari u perspektivu ne ide ti baš najbolje.

A ja pišem ovo što pišem ne zato što mislim da je blagajnicama lako u životu, nego zato što pokušavam shvatiti stvar racionalno. Ipak će blagajnica dobiti plaću na temelju hladnih ekonomskih zakona, a ne nečijeg empatskog samozadovoljavanja.

Samo mi objasni: po čemu je hladni ekonomski zakon tu bitniji ili bolji od pozitivnih propisa RH koji zabranjuju prekovremeni rad iznad određene satnice, traže da prekovremeni rad bude propisno plaćen itd.?
Jer hladni državni zakoni propisuju što propisuju. I ne vidim po čemu je to sad silovanje privatnikâ.

[JPK]

Koliko znam, Svjetska banka, kao i ostatak civiliziranog svijeta, razmatra bruto plaće.
Hrvatska spada u svjetski vrh po opterećenosti rada porezima. “Visok” dohodak ne znači mnogo kada ti država uzima polovicu ili više. I kada tim “visokim” dohotkom ne možeš pratiti ni osnovne životne troškove.

Barataš podacima, ali postavljanje stvari u perspektivu ne ide ti baš najbolje.

Ti si taj koji nije stvari stavio u perspektivu, jer ako i uzmeš u obzir da je Hrvatska prilično porezno opterećena, velika većina tog poreza ode u socijalne transfere (penzići, zdravstvo), tojest, postaje nečiji income.
Ako hoćeš ukupnu kupovnu moć po stanovniku, koja uključuje i dječje doplatke, sivu ekonomiju, etc, pogledaj GfK Purchasing Power.

Samo mi objasni: po čemu je hladni ekonomski zakon tu bitniji ili bolji od pozitivnih propisa RH koji zabranjuju prekovremeni rad iznad određene satnice, traže da prekovremeni rad bude propisno plaćen itd.?
Jer hladni državni zakoni propisuju što propisuju. I ne vidim po čemu je to sad silovanje privatnikâ.

Po tome što poštovanje tog državnog zakona ne bi donijelo ništa više novca u blagajničin džep!
Ako se nešto navodi kao veliki problem, onda bi valjda rješavanje tog problema trebalo donijeti nekome znatnu korist. Ovdje to nije slučaj.

Osim toga, državni zakon je slovo na papiru koje se može ili ne mora poštovati. Ekonomski zakon se mora poštovati jer se prije ili kasnije udari glavom o zid.

[JPK]

Ma nisam navodila DM kao "dobar primjer", pitala sam o čemu se tu radi. Nisam sigurna ni da imaju monopol. OK, jedini imaju takvu vrstu trgovine, ali evo tu sad nešto gmižu i Kozmo i BIPA koju je netko spomenuo.
Kako god, proizvodi iz njihovih trgovina se mogu kupiti i drugdje po uglavnom istim cijenama. Osim njihovih brandova, ali to i nije bogznašto.
Misliš da oni dobiju baš toliko niže cijene u nabavi (u odnosu na ostale) i toliko zaraditi da im to omogućava takav profit?

Nemam pojma što im omogućava tako visok profit, valjda žene koje kupuju kao sumanute tamo.
No, činjenica je da imaju ogroman profit u odnosu na Keruma i takve.

[Tea Tree]

Nemam pojma što im omogućava tako visok profit, valjda žene koje kupuju kao sumanute tamo.
No, činjenica je da imaju ogroman profit u odnosu na Keruma i takve.

Žene kupuju k'o sumanute tamo, ali i drugdje. Žene općenito kupuju k'o sumanute.

Ja nisam baš 100% sigurna u te veće plaće, što god to značilo - informacija mi je uvijek bila iz neke "šeste ruke", ali kako je, makar na taj način, više puta došla do mene s različitih strana, uzmimo da je točna. Zato me zanima taj nesrazmjer u plaćanju radnika.

Jesi li siguran da je taj profit DM-a stvarno tako ogroman u odnosu na Keruma i slične?
Ja sam nekako sklonija vjerovati da Kerum ima, a ne da.
Tim više što prodaje proizvode "bez kojih se ne može", dok se bez laka za nokte, sjenila i ostalih kozmetičkih pomagala, može.

[JPK]

Žene kupuju k'o sumanute tamo, ali i drugdje. Žene općenito kupuju k'o sumanute.

Ja nisam baš 100% sigurna u te veće plaće, što god to značilo - informacija mi je uvijek bila iz neke "šeste ruke", ali kako je, makar na taj način, više puta došla do mene s različitih strana, uzmimo da je točna. Zato me zanima taj nesrazmjer u plaćanju radnika.

Jesi li siguran da je taj profit DM-a stvarno tako ogroman u odnosu na Keruma i slične?
Ja sam nekako sklonija vjerovati da Kerum ima, a ne da.
Tim više što prodaje proizvode "bez kojih se ne može", dok se bez laka za nokte, sjenila i ostalih kozmetičkih pomagala, može.

Da, siguran sam, pogledao sam jednom brojke, mislim da je profit bio oko 30% prihoda, što je enormno. Sve te brojke možeš naći online, pa provjeri.

Podjela na proizvode bez kojih se može i ne može ti je naivna. Može se i bez cigareta, pa je svejedno potražnja za njima vjerojatno manje elastična nego za mlijekom za dojenčad. Isto tako, može se i bez neesencijalnih stvari koje Kerum prodaje, npr. zimske, čokolade, piva i slično.

[Lastan]

Ti si taj koji nije stvari stavio u perspektivu, jer ako i uzmeš u obzir da je Hrvatska prilično porezno opterećena, velika većina tog poreza ode u socijalne transfere (penzići, zdravstvo), tojest, postaje nečiji income.

Income ti se na hrvatskom inače zove prihod.

Inače, svaki utrošeni porez na ovaj ili onaj način postaje nečijim prihodom.
No mirovine su drugi problem, kao i neka druga davanja iz proračuna.

Po tome što poštovanje tog državnog zakona ne bi donijelo ništa više novca u blagajničin džep!

Ne, ne bi donijelo više novca u blagajničin džep. Ne izravno.
Ali bi donijelo više novca u državni džep. U džep one države koja gleda kako skrpati proračun, a čini se da ne razmišlja o prisilnoj naplati zaostalih potraživanja. Sjeti se da nisam spominjao samo prekovremene, na koje se također plaćaju doprinosi (a revizija radnih sati u npr. posljednjih pet godina kod tvrtki koje ne poštuju zakon donijela bi velik novac), već i sitnice kao neplaćene doprinose i neisplaćene plaće. Znam, znam, lako je to smetnuti s uma iz perspektive države u kojoj su takve pojavnosti gotovo nemoguće, a kakve su u Hrvatskoj više norma nego iznimka. Osim, jel, u državnom sektoru, koji se financira iz ranije spomenutih poreza.

Ako se nešto navodi kao veliki problem, onda bi valjda rješavanje tog problema trebalo donijeti nekome znatnu korist. Ovdje to nije slučaj.

Rješavanje velikog problema ne mora nikome donijeti izravnu ni trenutnu korist. Ali može pomoći u rješavanju gomile drugih problema.

Recimo, uz državne firme, Agrokor je jedan od glavnih generatora nelikvidnosti jer dobavljačima ne plaća na vrijeme. Ili uopće. Zaobilazi zakone jer je velik i dobro povezan. A ako ima love za kupovinu Mercatora, ima i love za poštivanje zakona.
Uostalom, ranije je spomenuto da će u Sloveniji poštovati sve zakone koje kod nas ne poštuje. Ima love da to radi drugdje, ali ne i ovdje?

Osim toga, državni zakon je slovo na papiru koje se može ili ne mora poštovati. Ekonomski zakon se mora poštovati jer se prije ili kasnije udari glavom o zid.

Pa sad, i kršenje državnih zakona trebalo bi dovesti do sudara glave i zida.
Znam kako je HDZ-ova vlada slala kaznene ekspedicije po malim i srednjim firmama i kako su se paušalno pisale kazne i na koje iznose. Vjeruj mi, da se samo natjera velike da poštuju zakon, izvuklo bi se više nego iznuđivanjem od manjih. Samo što je to malo teže.

[JPK]

Income ti se na hrvatskom inače zove prihod.

Genije, znam što je income.
Upotrijebio sam izraz high income i analogno kasnije da ljudi lakše pronađu relevantne članke na npr. Wikipediji ako ih zanimaju detalji.

Inače, svaki utrošeni porez na ovaj ili onaj način postaje nečijim prihodom.
No mirovine su drugi problem, kao i neka druga davanja iz proračuna.

E pa nije baš tako, u RH je izrazito veliki dio proračuna čisti socijalni transfer, dakle direktno prosljeđivanje nečijeg prihoda nekom drugom kroz penzije, poticaje i slično. To ne mora biti tako i u nekim zemljama nije.

Ne, ne bi donijelo više novca u blagajničin džep. Ne izravno.
Ali bi donijelo više novca u državni džep. U džep one države koja gleda kako skrpati proračun, a čini se da ne razmišlja o prisilnoj naplati zaostalih potraživanja. Sjeti se da nisam spominjao samo prekovremene, na koje se također plaćaju doprinosi (a revizija radnih sati u npr. posljednjih pet godina kod tvrtki koje ne poštuju zakon donijela bi velik novac), već i sitnice kao neplaćene doprinose i neisplaćene plaće. Znam, znam, lako je to smetnuti s uma iz perspektive države u kojoj su takve pojavnosti gotovo nemoguće, a kakve su u Hrvatskoj više norma nego iznimka. Osim, jel, u državnom sektoru, koji se financira iz ranije spomenutih poreza.

Ne bi donijelo ni više novca u državni džep.
Ako je neki posao na rubu profitabilnosti, a maloprodaja to jest, kako ti točno zamišljaš da će bilo tko ubrati dodatan novac na bilo koji način, osim tjeranjem firme u bankrot? Doći će Sai Baba i materijalizirati zlatnu prašinu?
Evo, da spomenem i konkretne brojke, Konzum je na 10 milijardi HRK prometa ostvario 0.17 milijardi profita ove godine. To je profit od 1.7%, a prošle godine je bio znatno manji.

Recimo, uz državne firme, Agrokor je jedan od glavnih generatora nelikvidnosti jer dobavljačima ne plaća na vrijeme. Ili uopće. Zaobilazi zakone jer je velik i dobro povezan. A ako ima love za kupovinu Mercatora, ima i love za poštivanje zakona.

Kupnja Mercatora je investicija. Za to se dobivaju krediti u bankama. Jer od toga se očekuje povećanje profita. Od više poreza i ostalih davanja se očekuje smanjenje profita.

Pa sad, i kršenje državnih zakona trebalo bi dovesti do sudara glave i zida.

A što ako poštovanje državnih zakona dovede do sudara glave i zida? Rekao bih da se tada radi o idiotskom zakonu.

[blaze]

jpk, ni u švicarskoj ne plaćaju dobavljačima?

[JPK]

jpk, ni u švicarskoj ne plaćaju dobavljačima?

Ja svojim dobavljačima uvijek plaćam.

[vrrrlet]

Ne radim zbog novca, nego zbog slave.

U čemu je razlika? I slava je moneta. Prodana dušo.


Čovjek treba raditi iz ljubavi- ako si pedofil, zaposli se u vrtiću. Sve ostalo je otuđeno.

[zeleni zub]

Nemam pojma što im omogućava tako visok profit, valjda žene koje kupuju kao sumanute tamo.
No, činjenica je da imaju ogroman profit u odnosu na Keruma i takve.

I činjenica je da su im cijene uglavnom povoljnije. I to govorim o nekim standardnim markama iz drogerijskog asortimana, a dm-ove robne marke idu skoro u bescijenje spram svojih brandiranih pandana. Plus sustav bodova koji uz planiranje stvarno štedi novac, a ne služi isključivo potrošačkom navlačenju.

Dakle, Kerum ima ipak prostora da blagajnica ode na more?

Plaće zaposlenica iz poznaničine ruke- odlične. Osim toga mislim da su osjetno nenadrkanije spram drugih trgovaca, to mi je nekako indikativno .

[robot jura]

Evo, da spomenem i konkretne brojke, Konzum je na 10 milijardi HRK prometa ostvario 0.17 milijardi profita ove godine. To je profit od 1.7%, a prošle godine je bio znatno manji.

Da, ali je isto tako pitanje koliko od tog prometa ide majci Agrokoru koja ima ogromne investicije za koje mora plaćati kredite.

Otkud vam ideja da trgovački lanci imaju male marže? Nije marža isto što i dobit.

[JPK]

Da, ali je isto tako pitanje koliko od tog prometa ide majci Agrokoru koja ima ogromne investicije za koje mora plaćati kredite.

Drugi lanci imaju slično male profite.

Otkud vam ideja da trgovački lanci imaju male marže? Nije marža isto što i dobit.

Imaju male marže i malu dobit u odnosu na dm.