Znanost kao školski predmet

Sve od javnog i tajnog interesa
MightyMe
Posts: 5166
Joined: 07 Oct 2011, 15:32

Re: Znanost kao školski predmet

Post by MightyMe » 08 Jan 2012, 22:11

JPK » wrote: Da ne pljujem samo po tome, ima i u fizici stvari koje su prilično nepotrebne i mogle bi se izbaciti u korist nečeg smislenijeg. Recimo, mehanika fluida. Dosadno i ne baš potrebno. Smiješno je da tamo još uvijek poučavaju krivo objašnjenje zašto avion leti (Bernoullijev princip).
Kod mene u prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji nismo spominjali avione kad smo radili meh. fluida. Inače, meni je mehanika fluida super zanimljiva, ali ne one pizdarije što se uče u školi.



JPK
Posts: 2096
Joined: 18 Sep 2011, 00:46

Post by JPK » 08 Jan 2012, 22:24

MightyMe » wrote:
Kod mene u prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji nismo spominjali avione kad smo radili meh. fluida. Inače, meni je mehanika fluida super zanimljiva, ali ne one pizdarije što se uče u školi.
Zar ne piše to u onom Paarovom udžbeniku?


Biti i mniti svemiropolisno

MightyMe
Posts: 5166
Joined: 07 Oct 2011, 15:32

Post by MightyMe » 08 Jan 2012, 22:29

Nemam pojma, rijetko radimo iz udžbenika na satu. Nemam pojma koji je bio kad smo to radili.



User avatar
Lastan
Posts: 2702
Joined: 17 Sep 2011, 22:32
Location: Out of the blue

Post by Lastan » 08 Jan 2012, 22:46

JPK » wrote: Zar ne piše to u onom Paarovom udžbeniku?
Pisalo je kad sam ja bio u srednjoj. A bilo je i u žutoj zbirci zadataka s tim.



User avatar
Zekoslawa
Posts: 15772
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

Post by Zekoslawa » 08 Jan 2012, 23:08

Lastan » wrote: Ako krećeš učiti sve na ovoj razini na kojoj znaš, da, bilo bi jezivo. No danas imamo tri slijeda koja se ponavljaju: iste stvari, istim redom (samo s različitom razinom detaljnosti), učiš u osnovnoj, u srednjoj i na faksu.
I to ne vrijedi samo za biologiju, već i za fiziku, povijest i druge predmete.
Ako niže razine kreneš predavati od poznatog – jer ionako ne uvodiš puno novih podataka – i ideš prema nepoznatome, u sljedećem prolazu možeš odraditi kronologiju i uvesti više detalja.
Pretpostavljam da je to tako jer nam je srednja škola još uvijek neobavezna? :misli:
Lastan wrote: Eh, problem je u tome što bi nešto barem trebalo. A u pravilu nije.
Nisu prirodne znanosti jedine s neusklađenim programima. Štoviše, čak se i nastava stranih jezika kritizira kao posve odvojena od svega drugoga što se u školi uči, pa rijetko možeš na stranom jeziku uopće progovoriti o temama koje te iz kojekakvih razloga u to vrijeme zaokupljaju.

U teoriji bi svi predmeti trebali pratiti i nadopunjavati jedni druge. U praksi imamo džumbus.

Nažalost, nikakva mjera slična ovim predloženima neće značajno popraviti naš obrazovni sustav.
Ne može.

Obrazovni nam sustav može popraviti hrpa love koja bi se u njega uložila. A ponajviše u kvalitetne nastavnike.
Dok se to ne dogodi, možemo mi teoretizirati o ovakvim ili onakvim promjenama; sve će biti loše.
Dobro, mene sad zanima sljedeće: Smatraš li da uopće treba učiti povijest književnosti? Ako treba, onda, bojim se, drugoga načina nema nego ovako kako jest. Dakle, da se avangarda predaje otprilike paralelno s učenjem o svjetskim ratovima, Nietzscheu u filozofiji i tako to. Kad god sam imala prilike poučavati književnost, prvo mi je pitanje bilo "Što se radi iz povijesti, jeste li došli do ovoga i do onoga, jeste li spominjali to i to u likovnoj umjetnosti...?"

Nastava stranih jezika općenito naprosto mora biti odvojena od svega poznatoga, jer ono što se radi u srednjoj školi, otprilike je nekakav konverzacijski tečaj. A da bi, je li, naučio da mačka ima rep, a baka živi na selu, ne znam što ti uopće treba. :ne zna:


Trchegliamo italiano:

..se il kompiuterr fose acezo, trkeljeljerebe.. (by ..a unda)
La rulja/ruglia deve ci credere :mudri: (by Ingr...Ecsaccia)
Karl Jozef će na to..., a Majti pak...

Noge duge, oči pune tuge; uvek sama ili s devojkama...

User avatar
Pješčana
Posts: 8259
Joined: 17 Sep 2011, 22:52
Location: Hrvaška

Post by Pješčana » 09 Jan 2012, 08:36

jel to Lastan stavio svoj facepalm prvi put na Trkeljanja? :D

ajde, vjerovat ću vama znanstvenicima na riječ da je pogrešno ujedinjavati ova tri predmeta, mada ja vidim smisao u barem boljoj povezanosti. u mojoj srednjoj školi premalo je bilo dodirnih točaka između kemije, fizike i biologije.
isto tako, ne znam za koji stupanj obrazovanja se to priprema, ako je srednja škola, kako će ta djeca upisati fax, recimo jednu kemiju? predat će papire u kojima je ocjena za znanost?
ja sam na svom faxu na prvoj godini imala predmete koji bi, po meni, trebali ići na kraju. jer te na početku zašamaraju s masom podataka, tko je što otkrio, zašto je otkrio, kako je do toga došao, a ti ni znaš ni za ime osobe, ni za stvari koje se navode, tako da mogu jedino reći da je kaos pri predavanju posvuda.
dobra stvar je što bi u OŠ djeca trebaju učiti osnovne stvari o jednoj prirodi. dok dođu do viših razreda, trebali bi imati temelje, i lagano nadograđivati to znanje. ne znam u kolikoj mjeri se to zaista i odvija


Men have two emotions: Hungry and Horny. If you see him without an erection, make him a sandwich.

User avatar
Lastan
Posts: 2702
Joined: 17 Sep 2011, 22:32
Location: Out of the blue

Post by Lastan » 09 Jan 2012, 10:58

Pješčana » wrote:jel to Lastan stavio svoj facepalm prvi put na Trkeljanja? :D
Mislim da ne. :D
ajde, vjerovat ću vama znanstvenicima na riječ da je pogrešno ujedinjavati ova tri predmeta, mada ja vidim smisao u barem boljoj povezanosti. u mojoj srednjoj školi premalo je bilo dodirnih točaka između kemije, fizike i biologije.
Nisam siguran da je to spajanje fundamentalno pogrešno.
OK, nisam ja prirodni znanstvenik, ali nisu ni prirodni znanstvenici ovdje obrazovni stručnjaci. :D

Imamo par mogućnosti: ili testirati hipotezu eksperimentom (dakle, na dijelu učenika, da ih imamo s čime usporediti), ili barem proučiti druge obrazovne sustave i vidjeti kako to imaju riješeni najuspješniji.
Da se mene pita, kopirali bismo Finsku, ali tko mene pita? :D
isto tako, ne znam za koji stupanj obrazovanja se to priprema, ako je srednja škola, kako će ta djeca upisati fax, recimo jednu kemiju? predat će papire u kojima je ocjena za znanost?
Ceterum censeo ocjene iz srednje škole prilikom upisa na faks treba ukinuti.
Sve i da se u srednjoj školi četiri godine predaje jedinstveni predmet iz prirodnih znanosti, za što mislim da ne bi baš bilo najpametnije, na državnoj se maturi mogu ti predmeti testirati odvojeno. Ili, još bolje, neka se vrate prijemni ispiti pa neka svaki fakultet testira ono što traži; to smatram sasvim dobrim principom.



User avatar
nina williams
Posts: 2925
Joined: 13 Oct 2011, 18:01

Post by nina williams » 09 Jan 2012, 13:33

Lastan » wrote:
Da se mene pita, kopirali bismo Finsku, ali tko mene pita? :D
A kako to Finci rade? De malo informacija, vidiš da ne znamo.
Mislim, ja ne znam, pojma nemam znaju li drugi, al zajedno smo skupa.



User avatar
Emericzy
Posts: 3980
Joined: 20 Sep 2011, 19:00

Post by Emericzy » 09 Jan 2012, 19:29

nina williams » wrote: A kako to Finci rade? De malo informacija, vidiš da ne znamo.
Mislim, ja ne znam, pojma nemam znaju li drugi, al zajedno smo skupa.
Vrlo jednostavno. Imaju strahovite kriterije za nastavnike (magisterij!). Izvrsno ih plaćaju. Daju im golemu slobodu rada i ne petljaju im se u posao. Toliko je dobro biti učitelj u Finskoj da se ljudi bore da upadnu na pedagoški faks.

I zakon sili obrazovni sustav da svakom učeniku, makar u zadnjoj vukojebini, pruži identične uvjete školovanja.

Zanimljivo, oni su taj sustav uveli iz razloga društvene jednakosti, a ne da poboljšaju kvalitetu obrazovanja. Kvaliteta je došla kao popratni efekt -- na njihovo vlastito čuđenje.



User avatar
Silajn
Posts: 1517
Joined: 19 Sep 2011, 10:25

Post by Silajn » 09 Jan 2012, 19:33

Koliko se ja sjećam, kod nas se odlučivalo između finskog i austrijskog modela, bar na formalnoj razini, i izabran je austrijski :misli:



User avatar
nina williams
Posts: 2925
Joined: 13 Oct 2011, 18:01

Post by nina williams » 09 Jan 2012, 19:40

Emericzy » wrote: Vrlo jednostavno. Imaju strahovite kriterije za nastavnike (magisterij!). Izvrsno ih plaćaju. Daju im golemu slobodu rada i ne petljaju im se u posao. Toliko je dobro biti učitelj u Finskoj da se ljudi bore da upadnu na pedagoški faks.

I zakon sili obrazovni sustav da svakom učeniku, makar u zadnjoj vukojebini, pruži identične uvjete školovanja.

Zanimljivo, oni su taj sustav uveli iz razloga društvene jednakosti, a ne da poboljšaju kvalitetu obrazovanja. Kvaliteta je došla kao popratni efekt -- na njihovo vlastito čuđenje.
Znaš li možda kolko im je vremena trebalo od uvođenja do tog blagostanja? Jesu (vidljiviji) rezultati bili očiti nakon prve-druge generacije ili puno kasnije i kako je primljena ta promjena (novi sustav) od strane učenika/učitelja?
(Je znam da puno pitam, al i okvirne bi mi informacije bile dosta.)



User avatar
Emericzy
Posts: 3980
Joined: 20 Sep 2011, 19:00

Post by Emericzy » 09 Jan 2012, 19:50

nina williams » wrote:
Znaš li možda kolko im je vremena trebalo od uvođenja do tog blagostanja? Jesu (vidljiviji) rezultati bili očiti nakon prve-druge generacije ili puno kasnije i kako je primljena ta promjena (novi sustav) od strane učenika/učitelja?
(Je znam da puno pitam, al i okvirne bi mi informacije bile dosta.)
Nemam točne podatke, ali koliko se sjećam, u to su krenuli oko 1980. A kako nisu nikad mjerili učinak, nisu ni znali da imaju odlično školstvo, a niti kad je počelo biti odlično. Mislili su da je osrednje. Međutim, oko 2000. Finska je upala u godišnji pregled koji u velikom broju zemalja radi američki National Center for Education Statistics (NCES). I na opće zaprepaštenje (a najviše njihovo vlastito) ispali su najbolji. I tako svake godine za redom sve do (čini mi se) prošle godine kad ih je pretekao netko na Dalekom Istoku.



User avatar
Lastan
Posts: 2702
Joined: 17 Sep 2011, 22:32
Location: Out of the blue

Post by Lastan » 09 Jan 2012, 20:06

Emericzy » wrote: Vrlo jednostavno. Imaju strahovite kriterije za nastavnike (magisterij!).
Dobro, ajd. To je, mislim, sada tako i kod nas, po bolonjskom sustavu.
Izvrsno ih plaćaju.
U početku im, koliko sam shvatio, plaće i nisu nešto posebno, ali nastavnik sa 15 godina iskustva ima 105% prosječne plaće za tu stručnu spremu.
Kod nas je nastavnik najslabije plaćeno zanimanje s visokom stručnom spremom.
Daju im golemu slobodu rada i ne petljaju im se u posao.
Pritom je nacionalni okvirni kurikulum upravo to: okvir. Koliko će nastavnici ići u detalje i u kojim slučajevima ostavljeno je njihovoj slobodnoj procjeni. Koje će metode rabiti u nastavi također. I prilično sam siguran da ne moraju pisati birokratski imbecilne pripreme kao naši nastavnici.
Toliko je dobro biti učitelj u Finskoj da se ljudi bore da upadnu na pedagoški faks.
Nastavnici se biraju iz 10% najboljih studenata. Ako nisi toliko dobar, ne možeš biti nastavnik.
U Južnoj Koreji, uz Singapur jedinu zemlju koja obrazovanjem konkurira Finskoj (doduše uz puno jači, tipično azijski ritam drilova), jednako tako u državnoj službi ne možeš raditi ako nisi odlikaš. Država zapošljava samo najbolje jer je čast raditi za državu.

Usporedi situaciju s našom.

Osim toga, iako nastavnici u Finskoj nisu tako jako fantastično plaćeni – natprosječno, ali nimalo ekstravagantno – ugled im je na razini liječnikâ i odvjetnikâ. To je časno i ugledno zanimanje, a ne kao kod nas, gdje se nastavnički smjer upisivao po logici “pa ako ništa drugo, mogu predavati”. (S bolonjskim je sustavom nastupila promjena, ali bez brige da npr. na studiju engleskog jezika prevoditeljski, lingvistički i književni smjer pokupe većinu dobrih studenata, pa na nastavničkom tko ostane.)
I zakon sili obrazovni sustav da svakom učeniku, makar u zadnjoj vukojebini, pruži identične uvjete školovanja.
Da ne govorimo o tome da su Estonija i Finska prve zemlje koje su uvele pravo na pristup internetu u ustav.
Zanimljivo, oni su taj sustav uveli iz razloga društvene jednakosti, a ne da poboljšaju kvalitetu obrazovanja. Kvaliteta je došla kao popratni efekt -- na njihovo vlastito čuđenje.
Iz istog razloga nema razredâ za nadarenu ili nenadarenu djecu.
Iako sam nekad i sâm zagovarao takvu podjelu, ispada da ovo daje bolje rezultate.



User avatar
nina williams
Posts: 2925
Joined: 13 Oct 2011, 18:01

Post by nina williams » 09 Jan 2012, 20:14

Fala, fala.
Zvuči gotovo kao realizacija utopije, radili su kako najbolje znaju i umiju, a ispalo je da uistinu najbolje znaju i umiju.



User avatar
Emericzy
Posts: 3980
Joined: 20 Sep 2011, 19:00

Post by Emericzy » 09 Jan 2012, 20:24

Lastan » wrote:Iz istog razloga nema razredâ za nadarenu ili nenadarenu djecu.
Iako sam nekad i sâm zagovarao takvu podjelu, ispada da ovo daje bolje rezultate.[/color]
Da. Nedavno sam čitao da je školski uspjeh nezavisan čak i od etničke strukture. U gradovima gdje je najveći postotak imigranata iz svakojakih zemalja, uspjeh je jednak kao i tamo gdje su svi Finci.

Drugi takav primjer je američki sustav vojnih škola. Isto je tako dizajniran da bude totalno egalitaran, a ne da pruža vrhunsko obrazovanje. Rezultati su im puno iznad američkog prosjeka i -- gle čuda -- crnci imaju jednak uspjeh kao bijelci. To su jedine škole u kojima je tako. U svim drugima, crnci su u prosjeku bitno lošiji.



JPK
Posts: 2096
Joined: 18 Sep 2011, 00:46

Post by JPK » 09 Jan 2012, 21:24

Ajde, Finci imaju dobar sustav, ali neke stvari mi tu nisu jasne.

1) Kako se nastavnici biraju među 10% najboljih studenata? Nastavnički smjerovi su obično sasvim odvojeni od inženjerskih/znanstvenih, bar u prirodnim znanostima.

2) Ne vjerujem u to da se najbolji studenti/maturanti/tkogod imaju nevjerojatnu želju baviti srednjoškolskom nastavom. Može to biti tamo prestižno zanimanje, ali ono sveučilišnog profesora je daleko prestižnije. Osim toga, najbolji studenti su istinski zainteresirani za svoju znanost, i takvi se sigurno neće zadovoljiti s predavanjem u školama, nego će se ići baviti njome na neko sveučilište ili institut.


Biti i mniti svemiropolisno

User avatar
A.P.
Cactus
Posts: 1937
Joined: 17 Oct 2011, 18:34

Post by A.P. » 09 Jan 2012, 21:46

Lastan » wrote: To je časno i ugledno zanimanje, a ne kao kod nas, gdje se nastavnički smjer upisivao po logici “pa ako ništa drugo, mogu predavati”. (S bolonjskim je sustavom nastupila promjena, ali bez brige da npr. na studiju engleskog jezika prevoditeljski, lingvistički i književni smjer pokupe većinu dobrih studenata, pa na nastavničkom tko ostane.)

Kod nas je profesorsko i predavačko zanimanje za one koji nemaju trenutno raditi što drugo jer "uvijek možeš biti profesor". Time vođena, i sama tako pristupam istom poslu. Oduvijek mi "stariji i mudriji" tupe da sam profesor, a ja njima da nisam. I tako ni nisam upisala profesorski smjer, i onda me snašlo to što jest, a vidim slabo izlaza iz i plaši me potencijalna permanentnost takvog stanja.


Što se tiče najboljih studenata, u mojoj generaciji je od 88 ljudi njih 9 upisalo nastavnički smjer na diplomskom studiju. Ostatak boljih studenata se podijelio jednako na tri preostala smjera. Ljudi se vode logikom da profesori uvijek mogu biti, pa će barem na diplomskom studirati ono što ih zaista zanima. Mene nije zanimalo profesoriranje pri upisu studija, i ne zanima me i dalje. Sasvim je moguće da ljudi vide moj neentuzijazam vezan uz to, al bar odradim što moram.


Direktorica škole mi je rekla da više uopće ne uzimaju u obzir smjer s diplomskog pri odabiru profesora jer im se formalno znanje koje magistri edukacije (po bolonji :serek:) steknu (metodike, didaktike, koješta) pokazalo apsolutno i totalno beskorisnim u praksi. I nisam srela niti jednu osobu koja hvali edukaciju profesora po bolonjskom procesu, baš suprotno.
Eto. :serek:



User avatar
Emericzy
Posts: 3980
Joined: 20 Sep 2011, 19:00

Post by Emericzy » 09 Jan 2012, 22:55

JPK » wrote:Ajde, Finci imaju dobar sustav, ali neke stvari mi tu nisu jasne.

1) Kako se nastavnici biraju među 10% najboljih studenata? Nastavnički smjerovi su obično sasvim odvojeni od inženjerskih/znanstvenih, bar u prirodnim znanostima.

2) Ne vjerujem u to da se najbolji studenti/maturanti/tkogod imaju nevjerojatnu želju baviti srednjoškolskom nastavom. Može to biti tamo prestižno zanimanje, ali ono sveučilišnog profesora je daleko prestižnije. Osim toga, najbolji studenti su istinski zainteresirani za svoju znanost, i takvi se sigurno neće zadovoljiti s predavanjem u školama, nego će se ići baviti njome na neko sveučilište ili institut.
Tko kaže da su najbolji studenti istinski zainteresirani za znanost? Možda to jednostavno nije finska paradigma. Osim toga, koji najbolji studenti? Biti učitelj i nastavnik nije isto kao biti profesor na faksu. Kao poziv, sasvim je drukčije i traži drukčiji senzibilitet, drugi Weltanschauung. To ne rade isti ljudi.



JPK
Posts: 2096
Joined: 18 Sep 2011, 00:46

Post by JPK » 09 Jan 2012, 23:00

Emericzy » wrote: Tko kaže da su najbolji studenti istinski zainteresirani za znanost?
To je tako po definiciji. Najbolji su oni koji su najtalentiraniji i najmotiviraniji. Oni se neće zadovoljiti s cjeloživotnim predavanjem istoga u srednjoj školi.
Osim ako nemaš neku potpuno drukčiju definiciju najboljih.
Možda to jednostavno nije finska paradigma. Osim toga, koji najbolji studenti? Biti učitelj i nastavnik nije isto kao biti profesor na faksu. Kao poziv, sasvim je drukčije i traži drukčiji senzibilitet, drugi Weltanschauung. To ne rade isti ljudi.
Pa i ja mislim da to ne rade isti ljudi, zato me i zbunjuje tvrdnja da se nastavnici regrutiraju iz redova 10% najboljih studenata.


Biti i mniti svemiropolisno

User avatar
Emericzy
Posts: 3980
Joined: 20 Sep 2011, 19:00

Post by Emericzy » 09 Jan 2012, 23:30

JPK » wrote:Pa i ja mislim da to ne rade isti ljudi, zato me i zbunjuje tvrdnja da se nastavnici regrutiraju iz redova 10% najboljih studenata.
Kad bi prihvatio mogućnost da to možda nije finska paradigma, možda te ne bi zbunjivalo.



JPK
Posts: 2096
Joined: 18 Sep 2011, 00:46

Post by JPK » 09 Jan 2012, 23:59

Emericzy » wrote: Kad bi prihvatio mogućnost da to možda nije finska paradigma, možda te ne bi zbunjivalo.
Pa ne prihvaćam mogućnost jer nisam vidio dokaze, a sama mogućnost graniči sa suludim. Najtalentiraniji ljudi će prije izabrati znanost, a ne prosvjetu. Gotovo uvijek i bilo gdje, pogotovo u zemlji s vrlo razvijenom znanosti kao što je Finska (što isto pokazuje da tamo ne ide druga klasa).

Osim toga, ako nema definicije najboljih, ili se ne radi o istim ljudima, zašto se onda pobogu stalno spominje da najbolji studenti tamo biraju postati nastavnicima?
Pa nisam ja to rekao, to sam čuo jedno dvadeset puta do sad, uključujuči i ovaj topic, pa me zanima značenje takve izjave. Dakle, očekujem da meni netko kaže "koji najbolji".


Biti i mniti svemiropolisno

User avatar
Lastan
Posts: 2702
Joined: 17 Sep 2011, 22:32
Location: Out of the blue

Post by Lastan » 10 Jan 2012, 01:22

JPK » wrote:Ajde, Finci imaju dobar sustav, ali neke stvari mi tu nisu jasne.

1) Kako se nastavnici biraju među 10% najboljih studenata? Nastavnički smjerovi su obično sasvim odvojeni od inženjerskih/znanstvenih, bar u prirodnim znanostima.
Ne znam točno, ali ne moraju smjerovi biti posve odvojeni. Kao što je sad i kod nas, nastavnički smjer možeš birati tek nakon zajedničke prvostupanjske diplome; sjeti se da je minimalna kvalifikacija za nastavnika magisterij.
2) Ne vjerujem u to da se najbolji studenti/maturanti/tkogod imaju nevjerojatnu želju baviti srednjoškolskom nastavom. Može to biti tamo prestižno zanimanje, ali ono sveučilišnog profesora je daleko prestižnije. Osim toga, najbolji studenti su istinski zainteresirani za svoju znanost, i takvi se sigurno neće zadovoljiti s predavanjem u školama, nego će se ići baviti njome na neko sveučilište ili institut.
Osnovnoškolska, srednjoškolska, sveučilišna nastava. Sve je prestižno; nisam baš siguran da je unutar toga nešto posebno prestižnije.

Ne znam koliko je smisleno preslikavati naš sustav vrijednosti na Finsku. Ne čini mi se da to funkcionira.



User avatar
Lastan
Posts: 2702
Joined: 17 Sep 2011, 22:32
Location: Out of the blue

Post by Lastan » 10 Jan 2012, 01:24

JPK » wrote: Pa ne prihvaćam mogućnost jer nisam vidio dokaze, a sama mogućnost graniči sa suludim. Najtalentiraniji ljudi će prije izabrati znanost, a ne prosvjetu. Gotovo uvijek i bilo gdje, pogotovo u zemlji s vrlo razvijenom znanosti kao što je Finska (što isto pokazuje da tamo ne ide druga klasa).
Finska ima visok udio visokoobrazovanih u populaciji. Dakle, sasvim je moguće da se u 10% najboljih nađe dovoljno onih koji žele raditi u nastavi.
Tim više što je riječ o prestižnom zanimanju, pa je visoka motivacija da postaneš nastavnikom, a time se i oni koji to žele – više trude.



User avatar
Lastan
Posts: 2702
Joined: 17 Sep 2011, 22:32
Location: Out of the blue

Post by Lastan » 10 Jan 2012, 01:34

A.P. » wrote:Direktorica škole mi je rekla da više uopće ne uzimaju u obzir smjer s diplomskog pri odabiru profesora jer im se formalno znanje koje magistri edukacije (po bolonji :serek:) steknu (metodike, didaktike, koješta) pokazalo apsolutno i totalno beskorisnim u praksi. I nisam srela niti jednu osobu koja hvali edukaciju profesora po bolonjskom procesu, baš suprotno.
Eto. :serek:
Ja, eto, kao netko tko je odradio nastavnički smjer, mogu reći da sam u svim tim nastavničkim predmetima dobio razmjerno malo.
Psihologija odgoja i obrazovanja dobro mi je došla kao ponavljanje osnova psihologije, s par novih detalja.
Pedagogija i didaktika… ahem. Par korisnih detalja iz opće prakse.
Metodika… hm, to je još najraznolikije. Uvidio sam da ocjenjujem strože nego većina. Spoznao sam da su pripreme za nastavu, ovakve kakvima se pišu, u potpunosti beskorisne. Dobio sam okvir za sistematizaciju lingvističkih znanja s kojim mogu nešto učiniti kad poučavam; pritom sam i više nego svjestan da netko bez tih lingvističkih znanja – što uključuje gotovo sve nelingviste – nije od toga dobio ništa (jer nije da se izravno uči koje su i kakve vježbe najbolje za izgovor, koje za gramatiku, koje za nove riječi; zapravo, bez studija lingvistike i nebrojenih tečajeva kojekakvih stranih jezika ne bih pojma imao o metodici).

Generalno gledano, da od tih predmeta ima ikakve koristi, ne bi ih trebalo ponovno polagati nakon prve godine rada. :kava:



User avatar
Emericzy
Posts: 3980
Joined: 20 Sep 2011, 19:00

Post by Emericzy » 10 Jan 2012, 07:29

JPK » wrote: Pa ne prihvaćam mogućnost jer nisam vidio dokaze, a sama mogućnost graniči sa suludim. Najtalentiraniji ljudi će prije izabrati znanost, a ne prosvjetu. Gotovo uvijek i bilo gdje, pogotovo u zemlji s vrlo razvijenom znanosti kao što je Finska (što isto pokazuje da tamo ne ide druga klasa).

Osim toga, ako nema definicije najboljih, ili se ne radi o istim ljudima, zašto se onda pobogu stalno spominje da najbolji studenti tamo biraju postati nastavnicima?
Pa nisam ja to rekao, to sam čuo jedno dvadeset puta do sad, uključujuči i ovaj topic, pa me zanima značenje takve izjave. Dakle, očekujem da meni netko kaže "koji najbolji".
Ne razumiješ drukčije paradigme. Tvoja ti se čini jedina smislena. Eto.

Imaš, recimo, Novi Zeland, na kojemu paradigma poslovnog uspjeha, koja je važeća na cijelom Zapadu, nije važeća. Ako si izvan 2-3 najveća grada (ma, zapravo, izvan Wellingtona) i krene ti nekakav business i počneš se širiti (osobito ako je to fizičko širenje), nemoj se čuditi ako te susjedi počnu gnjaviti i pitati, "Kaj ti nije dosta?" Ili "Zašto ne odeš u Australiju?" Sveta paradigma zapadnog socijalizma tamo ne važi.

Zašto bi bilo neobično da u Finskoj tako bude sa znanošću/obrazovanjem? To su dvije različite aktivnosti, obje sa svojim velikim psihološkim benefitima i obje bi mogle privlačiti 'najbolje' studente. Jedna jedan profil najboljih, a druga drugi.
Lastan » wrote:Ne znam koliko je smisleno preslikavati naš sustav vrijednosti na Finsku. Ne čini mi se da to funkcionira.
Upravo tako.