Znanost kao školski predmet

[Herp]

Dobro jel to meni neko krivo reko da se nazivi predmeta/kolegija pišu velikim slovom? Dajte vi koji znate, prosvijetlite mene koja pitam.

Meni rekoše "Kolegiji da, predmeti ne".

Spajanje predmeta u jedan - nipošto. Apsolutna katastrofa. Djeca iovako ne barataju baš najbolje prirodoslovljem, ovo bi izazavalo još veći kaos.

Potrebno je uskladiti kurikulume pojedinih predmeta i veliku pažnju posvetiti praktičnoj nastavi. Ostalo sve je sranje.

I da, Lastane; redoslijed gradiva u srednjoj školi isto je kao i onaj na faksu, Evolucija je tek na 4. godini.

[Herp]

Mene jako zanima kako bi ovo izgledalo. I to ne govorim skeptično,, kao, "ma da ga vidim", nego me zbilja zanima. Jer da, možda bi antika bila probavljivija u četvrtom nego što je u prvom, ali kako objasniti antidramu bez poznavanja drame ili renesansu u kontekstu srednjeg vijeka, ako se ne uče kronološki?

Laik sam, imajte milosti.

Ja nisam barem što se biologije tiče. I jako sam protiv predavanja unatrag jer se jako dobro sjećam učenja Opće zoologije te Avertebrata i Vertebrata kasnije, gdje mi je sve bilo tako savršeno logično i razumljivo kako je gradivo više odmicalo, upravo radi tog logičnog slijeda.

Treba se učiti od jednostavnijeg ka složenijem, sve ostalo je pogrešno.
Ovo je moje mišljenje i vezano je isključivo za gradivo iz biologije, iako je moguće, dakako, ekstrapolirati ga i na druge predmete, no tu sam laik, pa se ne bih štela mešat.

[Herp]

Kronološki poredak ima jednu prednost: lako ga je predavati. Dobro, dvije: lako ga je i naštrebati.
No možda bi ovaj obratni poredak imao prednost da ga je lakše razumjeti.[/color]

Pokušavam zamisliti da krećem učiti biologiju od sisavaca prema natrag. Ako uzmemo samo jednu komponentu toga, recimo, organe ili organske sustave, teško mi je zamisliti da bi lakše razumjela degradaciju, "oduzimanje", primitivnije oblike, zato što sam prvo naučila ono najsloženije. No way, pogubila bih se totalno.

[Herp]

Smanjit gradivo filozofije?

Jašta nego smanjit :Prirodoslovnifašist:

Odnosno, slažem se sa Đepikom, u filozofiju integrirati i znanost odnosno filozofiju znanosti, uvod u metodologiju znanstvenog rada (i prirodnih i društvenih znanosti), promatrati sintezu i multidisciplinarnost u znanosti i tako to.

Poše, kako sam jako nevoljela filozofiju i života mi, nisam zapamtila kurca od tog gradiva. Kurca.
Osim redoslijeda S-P-A koji je obrnut od abecednog.

[JPK]

Smanjit gradivo filozofije?

Većina gradiva tog predmeta je beskorisno sranje. A mene je čak filozofija i zanimala tada, u razdoblju srednje škole sam pročitao bar 20-30 knjiga na tu temu.

Da ne pljujem samo po tome, ima i u fizici stvari koje su prilično nepotrebne i mogle bi se izbaciti u korist nečeg smislenijeg. Recimo, mehanika fluida. Dosadno i ne baš potrebno. Smiješno je da tamo još uvijek poučavaju krivo objašnjenje zašto avion leti (Bernoullijev princip).

[Zekoslawa]

Identični su i Zekoslawini prigovori.

No ne moraš poznavati klasičnu grčku dramu da bi razumio antidramu. Možeš dramu kao temeljni oblik upoznati i kroz suvremeniju dramu; ionako antidrama nije inverzija antičke drame.
Ideja je da se kreće od poznatog i vidljivog, a onda kreće prema novome.

Kronološki poredak ima jednu prednost: lako ga je predavati. Dobro, dvije: lako ga je i naštrebati.
No možda bi ovaj obratni poredak imao prednost da ga je lakše razumjeti.

Zaboravljaš da se to u neku ruku tako i radi. Povijest književnost počinje tek u drugom polugodištu prvoga srednje. Prije toga uče se rodovi vrste, ovo, ono. A moj se prigovor tiče još nečega - naime, učenje povijesti književnosti prati i ostale predmete, ili bi barem trebalo. Tako kad dođeš štajaznam do realizma, onda se industrijska revolucija već spominjala na nastavi povijesti, a pozitivizam na sociologiji. I sve to donekle olakšava stvar. Ili bi barem trebalo.

[Lastan]

I da, Lastane; redoslijed gradiva u srednjoj školi isto je kao i onaj na faksu, Evolucija je tek na 4. godini.

Strašno.

[Lastan]

Pokušavam zamisliti da krećem učiti biologiju od sisavaca prema natrag. Ako uzmemo samo jednu komponentu toga, recimo, organe ili organske sustave, teško mi je zamisliti da bi lakše razumjela degradaciju, "oduzimanje", primitivnije oblike, zato što sam prvo naučila ono najsloženije. No way, pogubila bih se totalno.

Ako krećeš učiti sve na ovoj razini na kojoj znaš, da, bilo bi jezivo. No danas imamo tri slijeda koja se ponavljaju: iste stvari, istim redom (samo s različitom razinom detaljnosti), učiš u osnovnoj, u srednjoj i na faksu.
I to ne vrijedi samo za biologiju, već i za fiziku, povijest i druge predmete.
Ako niže razine kreneš predavati od poznatog – jer ionako ne uvodiš puno novih podataka – i ideš prema nepoznatome, u sljedećem prolazu možeš odraditi kronologiju i uvesti više detalja.

[Lastan]

Zaboravljaš da se to u neku ruku tako i radi. Povijest književnost počinje tek u drugom polugodištu prvoga srednje. Prije toga uče se rodovi vrste, ovo, ono. A moj se prigovor tiče još nečega - naime, učenje povijesti književnosti prati i ostale predmete, ili bi barem trebalo. Tako kad dođeš štajaznam do realizma, onda se industrijska revolucija već spominjala na nastavi povijesti, a pozitivizam na sociologiji. I sve to donekle olakšava stvar. Ili bi barem trebalo.

Eh, problem je u tome što bi nešto barem trebalo. A u pravilu nije.
Nisu prirodne znanosti jedine s neusklađenim programima. Štoviše, čak se i nastava stranih jezika kritizira kao posve odvojena od svega drugoga što se u školi uči, pa rijetko možeš na stranom jeziku uopće progovoriti o temama koje te iz kojekakvih razloga u to vrijeme zaokupljaju.

U teoriji bi svi predmeti trebali pratiti i nadopunjavati jedni druge. U praksi imamo džumbus.

Nažalost, nikakva mjera slična ovim predloženima neće značajno popraviti naš obrazovni sustav.
Ne može.

Obrazovni nam sustav može popraviti hrpa love koja bi se u njega uložila. A ponajviše u kvalitetne nastavnike.
Dok se to ne dogodi, možemo mi teoretizirati o ovakvim ili onakvim promjenama; sve će biti loše.

[nina williams]

Jašta nego smanjit :Prirodoslovnifašist:

Odnosno, slažem se sa Đepikom, u filozofiju integrirati i znanost odnosno filozofiju znanosti, uvod u metodologiju znanstvenog rada (i prirodnih i društvenih znanosti), promatrati sintezu i multidisciplinarnost u znanosti i tako to.

Poše, kako sam jako nevoljela filozofiju i života mi, nisam zapamtila kurca od tog gradiva. Kurca.
Osim redoslijeda S-P-A koji je obrnut od abecednog.

Većina gradiva tog predmeta je beskorisno sranje. A mene je čak filozofija i zanimala tada, u razdoblju srednje škole sam pročitao bar 20-30 knjiga na tu temu.

Da ne pljujem samo po tome, ima i u fizici stvari koje su prilično nepotrebne i mogle bi se izbaciti u korist nečeg smislenijeg. Recimo, mehanika fluida. Dosadno i ne baš potrebno. Smiješno je da tamo još uvijek poučavaju krivo objašnjenje zašto avion leti (Bernoullijev princip).

Ajme ljudi moji , pa nije filozofija samo 'što je Platon (nebitno tko) reko', filozofija daje širinu mišljenja. Otvara mogućnosti.
Matematika te nauči zbrajat i tako to, ako si baš pametan nauči te i vadit one one korijene i đe očitavaš sinus.
Filozofija te, osim doslovnih stvari, nauči i kolko je široka i bitna uporebna vrijednost tog sinusa, iako ti možda sam sinus nikad spomenut neće.

[Lastan]

Da ne pljujem samo po tome, ima i u fizici stvari koje su prilično nepotrebne i mogle bi se izbaciti u korist nečeg smislenijeg. Recimo, mehanika fluida. Dosadno i ne baš potrebno. Smiješno je da tamo još uvijek poučavaju krivo objašnjenje zašto avion leti (Bernoullijev princip).

Još uvijek?



Dobar nam je obrazovni sustav kad i dalje kodificira pogrešna objašnjenja.
Sve se pitam poučavaju li još uvijek na nastavi biologije da novi neuroni ne nastaju tijekom života.

[Lastan]

Ajme ljudi moji , pa nije filozofija samo 'što je Platon (nebitno tko) reko', filozofija daje širinu mišljenja. Otvara mogućnosti.

Možda.

Ali ne u srednjoškolskoj izvedbi.

Oni za koje znam da su filozofiju voljeli ili je čak studirali, zavoljeli su je prije srednjoškolskog predmeta.
Sâm srednjoškolski predmet možda je ponekome otvorio vidike, no bojim se da je tu riječ tek o rijetkim iznimkama; prema mojem je iskustvu riječ o štreberskom predmetu bez previše smisla i logike.
Možda je tome pripomoglo što moja profesorica filozofije nije baš imala sve daske na broju, no jedno je loše ispredavan predmet, a drugo udžbenik s nabacanim tekstovima bez objašnjenja koja ih kontekstualiziraju. I da sam želio, nisam mogao ništa naučiti bez kopanja po dodatnoj literaturi.

[JPK]

Ajme ljudi moji , pa nije filozofija samo 'što je Platon (nebitno tko) reko', filozofija daje širinu mišljenja. Otvara mogućnosti.
Matematika te nauči zbrajat i tako to, ako si baš pametan nauči te i vadit one one korijene i đe očitavaš sinus.
Filozofija te, osim doslovnih stvari, nauči i kolko je široka i bitna uporebna vrijednost tog sinusa, iako ti možda sam sinus nikad spomenut neće.

To bi pisalo na reklamnom letku za predmet filozofiju, kad bi isti postojao. U stvarnosti, štreba se gomila povijesnih sranja (što je trkeljao Kierkegaard, tko je bio Schopenhauer) koja ne pružaju nikakva smislena dodatna znanja ili uvid.

[JPK]

Još uvijek?

Tako sam čuo, nisam provjeravao udžbenik. Tko zna, možda su do sad dodali i urbanu legendu o Coriolisovoj sili i okretanju vode u lavabou.

[Herp]

Ako krećeš učiti sve na ovoj razini na kojoj znaš, da, bilo bi jezivo. No danas imamo tri slijeda koja se ponavljaju: iste stvari, istim redom (samo s različitom razinom detaljnosti), učiš u osnovnoj, u srednjoj i na faksu.
I to ne vrijedi samo za biologiju, već i za fiziku, povijest i druge predmete.
Ako niže razine kreneš predavati od poznatog – jer ionako ne uvodiš puno novih podataka – i ideš prema nepoznatome, u sljedećem prolazu možeš odraditi kronologiju i uvesti više detalja.

Biologija se najbolje razumije kad se uči sukladno evoluciji, sve drugo jednostavno nema smisla.

[nina williams]

To bi pisalo na reklamnom letku za predmet filozofiju, kad bi isti postojao. U stvarnosti, štreba se gomila povijesnih sranja (što je trkeljao Kierkegaard, tko je bio Schopenhauer) koja ne pružaju nikakva smislena dodatna znanja ili uvid.

Mislim ja da ti nisi uvidio sve benefite koje si iz filozofije izvuko.

[Emericzy]

Da ne pljujem samo po tome, ima i u fizici stvari koje su prilično nepotrebne i mogle bi se izbaciti u korist nečeg smislenijeg. Recimo, mehanika fluida. Dosadno i ne baš potrebno. Smiješno je da tamo još uvijek poučavaju krivo objašnjenje zašto avion leti (Bernoullijev princip).

Ček, ček... To je još uvijek kontroverzna stvar. Ne možeš tek tako odbaciti Bernoullija. OK, Bernoullijev efekt nije jedino što avion drži u zraku, ali to ne znači da ga u tom sustavu sila uzgona nema.

To je isto kao da tvrdiš da bicikl uspravnim ne drži žiroskopski efekt. Djelomice je to točno, on ima relativno mali utjecaj, ali postoji i djeluje.

Ne valja iz jedne zablude skakati ravno u drugu.

[Almost Rosey]

A moj se prigovor tiče još nečega - naime, učenje povijesti književnosti prati i ostale predmete, ili bi barem trebalo. Tako kad dođeš štajaznam do realizma, onda se industrijska revolucija već spominjala na nastavi povijesti, a pozitivizam na sociologiji. I sve to donekle olakšava stvar. Ili bi barem trebalo.

Kamo sreće. Mislim da to ovisi o tome kakvog profesora imaš; mi smo imali profu iz hrvatskog koja je stvarno sve povezivala i morali smo proći kontekst nekog razdoblja da bismo se uopće dotakli književnosti.
Ali kako velim, to je bila jedna od rijetkih profesorica, i to u srednjoj školi.
Na stranu književnost, ne vidim zašto se likovna i glazbena umjetnost ne bi strpale u isti predmet. Ovako imam dojam da je kako sam već navela - nedajbože da se pod likovnim spomene nešto izvan gradiva, a povezano s drugim predmetima

[Lastan]

Biologija se najbolje razumije kad se uči sukladno evoluciji, sve drugo jednostavno nema smisla.

Samo što se ona baš i ne uči sukladno evoluciji, ako ćemo pravo. Štoviše, način na koji se poučava u javnosti utvrđuje popularne mitove tipa “čovjek je nastao od majmuna” i opravdava kreacionistička lukava pitanja tipa “ako je čovjek nastao od majmuna, zašto još postoje majmuni?”. A to ne valja.
Jer to što krećeš od jednostavnijih organizama pa ideš prema složenima, što kod kralješnjaka redom obrađuješ ribe, vodozemce, gmazove, ptice i sisavce (ni sama ta podjela nema previše veze s evolucijom) – sve to ne znači da slijediš neki evolucijski tijek (a još manje to što učiš po carstvima). Dobiješ privid evolucije u smislu postupnog povećanja kompleksnosti pojedinih sustava i organa, ali bolji pregled evolucije dobiješ čitajući Ancestor’s Tale, koji kreće od čovjeka i ide unatrag. I čitavo ti vrijeme utuvljuje u glavu da sve današnje životinje (a i drugi organizmi) evoluiraju jednako dugo.

[JPK]

Ček, ček... To je još uvijek kontroverzna stvar. Ne možeš tek tako odbaciti Bernoullija. OK, Bernoullijev efekt nije jedino što avion drži u zraku, ali to ne znači da ga u tom sustavu sila uzgona nema.

To je isto kao da tvrdiš da bicikl uspravnim ne drži žiroskopski efekt. Djelomice je to točno, on ima relativno mali utjecaj, ali postoji i djeluje.

Ne valja iz jedne zablude skakati ravno u drugu.

Ma radi se o tome da je način na koji je to tamo izloženo potpuno pogrešan. Premise su pogrešne, Bernoullijeva jednadžba je pogrešno primijenjena. To nije nešto primjereno udžbeniku.

[nina williams]

Možda.

Ali ne u srednjoškolskoj izvedbi.

Oni za koje znam da su filozofiju voljeli ili je čak studirali, zavoljeli su je prije srednjoškolskog predmeta.
Sâm srednjoškolski predmet možda je ponekome otvorio vidike, no bojim se da je tu riječ tek o rijetkim iznimkama; prema mojem je iskustvu riječ o štreberskom predmetu bez previše smisla i logike.
Možda je tome pripomoglo što moja profesorica filozofije nije baš imala sve daske na broju, no jedno je loše ispredavan predmet, a drugo udžbenik s nabacanim tekstovima bez objašnjenja koja ih kontekstualiziraju. I da sam želio, nisam mogao ništa naučiti bez kopanja po dodatnoj literaturi.

A jok, ne vjerujem u to. To ide na isti način ko i ona argentinska govedina. Ti dok učiš možda i nisi svjesan da ti to treba. Čak i ako štrebaš, ostaje to negdje i jednom će se smjestit u kontekst. (Ne sve, naravno, ali dosta toga hoće.)
E, a glavna vrijednost filozofije je što ti upravo kontekste nudi. A vi sad zapeli na nekim štreberskim informacijama. Pih. To je baš ovdje nebitno.

[blaze]

Smanjit gradivo filozofije?

mislim da se radi o podsvjesnoj averziji prema lijenim grcima

[Lastan]

A jok, ne vjerujem u to. To ide na isti način ko i ona argentinska govedina. Ti dok učiš možda i nisi svjesan da ti to treba. Čak i ako štrebaš, ostaje to negdje i jednom će se smjestit u kontekst. (Ne sve, naravno, ali dosta toga hoće.)
E, a glavna vrijednost filozofije je što ti upravo kontekste nudi. A vi sad zapeli na nekim štreberskim informacijama. Pih. To je baš ovdje nebitno.

Ja sam se tijekom školovanja bunio protiv kojekakvih gluposti, počev od nastave povijesti (za koju sam kasnije saznao da nije povijest nego nacionalna mitologija, zbog čega mi je i bila besmislena).
Mnoge su mi od tih stvari itekako sjele u međuvremenu.

Filozofija nije. Ono što od filozofije poznajem, nema veze sa srednjom školom. Nisam ondje naučio tri korisne stvari. Više sam filozofije naučio slušajući Metodologiju političke znanosti kao zadnji ferovski padobranac na Političkim znanostima.

[nina williams]

Ja sam se tijekom školovanja bunio protiv kojekakvih gluposti, počev od nastave povijesti (za koju sam kasnije saznao da nije povijest nego nacionalna mitologija, zbog čega mi je i bila besmislena).
Mnoge su mi od tih stvari itekako sjele u međuvremenu.

Filozofija nije. Ono što od filozofije poznajem, nema veze sa srednjom školom. Nisam ondje naučio tri korisne stvari. Više sam filozofije naučio slušajući Metodologiju političke znanosti kao zadnji ferovski padobranac na Političkim znanostima.

Daj joj vremena.
Ma zezam se, ali nije baš da možeš sve sa sobom usporedit. Ja sam imala grozne profesore iz fizike (za koju i dalje ne znam da li je Fizika ) i kad se tome pridoda činjenica da nije postojao udžbenik, mogla bih svašta kontra fizike pričat.
Al eto...

[A.P.]

Pa ovakva filozofija u srednjim školama i jest beskorisna jer je zapravo povijest filozofske misli i ništa više. I dok je većina nas, vjerujem, svjesna goleme važnosti filozofije za svaku znanost, takva se filozofija u srednjoj ne uči. Dakle, da, možda i ne bi bila loša ideja da se popali svaki primjerak Kalinove knjižurine i umjesto nje uvede ovo navedeno.