Repetitio - mater studiorum ili lov u mutnome

[Lastan]

Ni ti nisi uhvatio problem, ljudi iz četverogodišnjih stručnih škola nisu majstori, ne znaju tokarit, niti išta popravljat samo su to vidjeli i teoretski se upoznavali. Jednostavno nije im dano niti praktično znanje za posao niti znanje za naprijed.

Ne, nisu oni majstori. Ali s obzirom na način selekcije, ne mogu ni postati dobri majstori.
To da “nisam uhvatio problem” ne znači ništa; nisam ciljao na iste stvari o kojima ti govoriš.

[A.P.]

afriko, što znači da je tvoj brat iz ekonomske poželio na faks? zar je iz ekonomske problem upasti na ekonomiju? ovdje ne govorimo o tome da bi tehnička škola trebala osposobljavati za studij psihologije, ako se tko slučajno predomisli, nego o tome da bi trebala bolje pripremati za (srodni) fakultet

Ali nije poželio na ekonomiju, nego na arhitekturu. A bivša mi cimerica koja je išla u tu istu ekonomsku školu i upisala i završila ekonomiju je rekla da ju srednja apsolutno nikako nije priredila za faks i da su to dvije jako suprotne stvari.
Kako sam napisala, nisam olivera shvatila do kraja, ali i dalje stojim pri tome da se građevinskog tehničara ili elektrotehničara po programu ne treba pripremati u srednjoj na to da će na faks. To su dvije različite stvari - elektrotehničar i inženjer elektrotehnike.

[nina williams]

To uopće nije "problem" ako je dijete upisalo školu za koju se zna da joj program ne pokriva sve što se traži na državnoj maturi, a to je slučaj sa strukovnim školama. One ne pripremaju za državnu maturu, i to je to. Ne razumijem u čemu je problem.

Otprilike, kao da odem u pizzeriju i onda prosvjedujem jer nema srnetine a la vild, ili čega već.

Državna matura je obavezna samo za gimnazije. Učenici ostalih srednjih škola mogu birati hoće li je polagati ili ne. Zašto bi učenici srednje ekonomske škole trebali biti jednako spremni polagati državnu maturu kao i učenici gimnazije?
Ja nisam uopće učila derivacije u srednjoj školi jer sam išla u opću gimnaziju i imali smo samo 3 sata matematike tjedno, a išla sam na maturu iz matematike.
Nije mi bio apsolutno nikakav problem pitati profesoricu da mi ih objasni i sama vježbati zadatke. I to što ja to nisam učila sam mogla kriviti jedino sebe jer nisam upisala matematičku gimnaziju.

Za oboje: Državna matura nije samo za gimnazijalce, nego je i uvjet za faks. Gimnazijalcima je ona nužna za završetak srednje škole. Nema logike da se tamo traži nešto iz matematike što nije bilo u programu štajaznam srednje ekonomske il kemijske. (Zanati ne spadaju u ovu podjelu.)
Nije državna matura trebala biti rez u smislu ovi mogu, a ovi ne mogu na faks, nego se uvela radi nekakve standardizacije. A taj standard nije značio 'samo gimnazijalci ostvaruju sve preduvjete za faks, ostali nek griju stolicu'.
Nisu obavezni predmeti slučajno odabrani. Na tehničkim fakultetima niko nikad (prije) nije tražio polaganje hrvatskog il stranog jezika, al su svi tražili matematiku. (Vrijede i obrnuti primjeri za različite vrste fakulteta.) Sve srednje škole imaju ove predmete i njihovo bi 'proučavanje' tijekom 4 godine moralo bit dovoljno za njihovo polaganje na državnoj maturi. Oliver, koliko ja berem, pokušava reći da to nije slučaj.

[Éowyn]

Nakon gimnazije jedino što možeš je ići na fakultet. Nakon bilo koje druge škole možeš i ne moraš. Logično je da se gimnazija uzima kao mjerilo.

meni nije jasno što Oliver uopće želi. Da se povećaju kriteriji Kakvi kriteriji? Kriteriji čega? Ako je mislio na kriterije ocjenjivanja, onda tek ono što on priča nema nikakvog smisla. On priča o jadnom djetetu koje je, eto, bilo u teškom pubertetu kad su se zbrajali bodovi za srednju školu i falio mu je bod do gimanzije (samo ne znam koja to gimnazija ima prag od 40 bodova). I odjednom je to isto dijete naglo postalo zrela i odgovorna osoba. Po toj logici, zreloj i odgovornoj osobi ne treba postrožiti kriterije ocjenjivanja da bi je se natjeralo da uči.

Loših profesora ima i u gimnazijama i isto tako ne rade sve gimnazije po udžbenicima koji su propisani u katalogu za državnu maturu. Svaki učenik sposoban za studiranje, bez obzira na to u koju školu išao, je sposoban nabaviti potrebnu literaturu iz kataloga i proći je sam.

I postoji nastavni plan matematike u srednjim školama i čisto sumnjam da su, eto, u nekoj srednjoj školi izbacili trigonometriju iz programa.

Što se konkretno ne uči iz matematike ili hrvatskog u strukovnoj školi, a uči se u gimnazijama? Možda bi Oliver bio tako dobar da nam usporedi dva nastavna plana i dokaže da su u strukovnim školama nemilosrdno izbacili ključna poglavlja iz matematike?

I koliko to sati matematike imaju učenici srednjih strukovnih škola? Manje od tri?

[Karlinjo]

Ali on je imao tu količinu matematike jer je ekonomist, treba mu matematika To je važno za struku, nije tu da ga bolje pripremi za maturu ili faks ili da ima program sličan gimnazijskom.

Moš' si mislit kako bi mu to trebalo kao ekonomistu sa srednjom školom.

Onda sam te razumjela kao da želiš da ljudi iz četverogodišnje strukovne trebaju imati program generalno što sličniji gimnazijskom iz razloga što često požele na fakultet.

Ne iz svih predmeta ali makar iz matematike i hrvatskog da, nema razloga kad već idu četri godine u školu da to ne dobiju.

Ono što ti ja mogu reći na to je: nek se nose s posljedicama i preuzmu odgovornost za svoj život i postupke. Pa neće se cijeli svijet okretati da bi cijela država sad upisala gimnaziju i završavala fakultete, mislim, ovo što se sad događa kod nas - da je normalno i poželjno da svaki debil upiše fakultet - je van zdravog razuma.

Nemam ništa protiv toga da se povećaju kriteriji na fakultetima, ali imam protiv toga da se ne potjera ljude koji su na knap. Svaki tehničar se može prekvalificirat za neko zanatsko zanimanje bez problema i tu mu ne treba dodatna pomoć ali pomoć u smislu većih kriterij bi im dobro došla. Puno se više dobije ako ih se malkoc pogura pa neki od tih 30 ak posto koji žele na faks i završe ga nego da se svi degradiraju za obrazovni nivo.

Ako si fulao školu, fulao si jer se nisi dovoljno trudio. Ako nisi na faksu prešao prag dovoljno da upadneš na faks, nisi se dovoljno trudio ni u osnovnoj niti u srednjoj.

Ne znam dali je ovo išlo mene osobno, ako je, mene to nije ograničilo jer sam upisao točno što sam želio, mene je taj nedostatak kriterija i banalnost predmeta koštao u tome što predugo studiram.

[blaze]

Na tehničkim fakultetima niko nikad (prije) nije tražio polaganje hrvatskog il stranog jezika, al su svi tražili matematiku.

bingo

[kuki]

Za oboje: Državna matura nije samo za gimnazijalce, nego je i uvjet za faks. Gimnazijalcima je ona nužna za završetak srednje škole. Nema logike da se tamo traži nešto iz matematike što nije bilo u programu štajaznam srednje ekonomske il kemijske.

S ovime se slažem (ako dobro shvaćam ). Apsolutno mi je retardiran taj potez prema kojem je odlučeno da se završni ispit jednog stupnja obrazovanja pretvara u selekcijski ispit drugog stupnja obrazovanja, i da ne govori s kakvim je uspjehom učenik završio srednju školu, nego, valjda, koliko je sposoban studirati. I onda svi strukovnjaci koji žele studirati polažu gimnazijsku maturu. Wtf?

Slažem se s tim da netko tko nije u stanju položiti državnu maturu teško da će uspjeti studirati. Ali onda bi takva pitanja trebao rješavati na prijemnom ispitu željenog faulteta. Ne na maturi po programu škole u koju nije išao.

To je naprosto retardirano.

[Éowyn]

Za oboje: Državna matura nije samo za gimnazijalce, nego je i uvjet za faks. Gimnazijalcima je ona nužna za završetak srednje škole. Nema logike da se tamo traži nešto iz matematike što nije bilo u programu štajaznam srednje ekonomske il kemijske. (Zanati ne spadaju u ovu podjelu.)
Nije državna matura trebala biti rez u smislu ovi mogu, a ovi ne mogu na faks, nego se uvela radi nekakve standardizacije. A taj standard nije značio 'samo gimnazijalci ostvaruju sve preduvjete za faks, ostali nek griju stolicu'.
Nisu obavezni predmeti slučajno odabrani. Na tehničkim fakultetima niko nikad (prije) nije tražio polaganje hrvatskog il stranog jezika, al su svi tražili matematiku. (Vrijede i obrnuti primjeri za različite vrste fakulteta.) Sve srednje škole imaju ove predmete i njihovo bi 'proučavanje' tijekom 4 godine moralo bit dovoljno za njihovo polaganje na državnoj maturi. Oliver, koliko ja berem, pokušava reći da to nije slučaj.

Gdje je dokaz da nije dovoljno? Nitko još nije pokazao da postoje bitne razlike u nastavnom planu. Oliver pokušava reći da se čitav svemir vrti oko njega i da, ako je on bio nesposoban u osnovnoj školi i bio primoran upisati tehničku školu jer nije imao minimum bodova za gimnaziju, mora da su svi učenici u tehničkim školama došli tamo s istim motivom. I nitko zapravo ne želi imati stručnu spremu.
A i ako je on imao loše profesore u srednjoj školi, mora da niti jedna stručna škola ne valja. Jer Oliver je mjerilo svih stvari...

[A.P.]

Moš' si mislit kako bi mu to trebalo kao ekonomistu sa srednjom školom.

Evo izložila sam mu tvoj plan i program upravo, rekao je: "kakve su to gluposti"

Ne iz svih predmeta ali makar iz matematike i hrvatskog da, nema razloga kad već idu četri godine u školu da to ne dobiju.

Ali imala sam u bližoj rodbini ljudi koji su išli u strukovne škole, program je potpuno identičan iz hrvatskog, samo se obrađuje manje i na različit način u strukovnim školama, što je jedino i logično, pa većina njih ima po dva dana prakse, a tri dana nastave u tjednu
Svi imaju matematiku, ali ako imaju manje matematike, to je zato što im jednostavno za tu struku ili zanat nije potrebna. Ako će na faks, nek se dodatno pripreme iz matematike. Jebiga, morat će zagrijat stolicu, ali tako je. A za hrvatski nek nadograde i prošire znanje. Ako nisu u stanju to napraviti, nisu ni za faks, vrlo je jednostavno.

Nemam ništa protiv toga da se povećaju kriteriji na fakultetima

Again, kakvi kriteriji, kriteriji za što?

Puno se više dobije ako ih se malkoc pogura pa neki od tih 30 ak posto koji žele na faks i završe ga nego da se svi degradiraju za obrazovni nivo.

Kako ćeš odrediti koji su ti koji spadaju u 30%? Hoće oni imati odvojen plan i program od onih većinskih 70% koji su zapravo tu došli naučiti nešto o struci koju žele raditi? Zašto bi se radilo nauštrb njih radi nekih koji su, eto, bili u hormonalnoj buri kad nije trebalo?

Ne sviđa mi se ova debilizacija djece i podilaženje svemu i svačemu, te traženje unedoglednih opravdanja za svako sranje.

Ne znam dali je ovo išlo mene osobno, ako je, mene to nije ograničilo jer sam upisao točno što sam želio, mene je taj nedostatak kriterija i banalnost predmeta koštao u tome što predugo studiram.

Nije išlo tebe, bilo je općenito.

Ovaj dio da su te kriteriji i banalnost koštali predugog studiranja apsolutno ne razumijem niti kužim o čem govoriš.

[nina williams]

Gdje je dokaz da nije dovoljno? Nitko još nije pokazao da postoje bitne razlike u nastavnom planu. Oliver pokušava reći da se čitav svemir vrti oko njega i da, ako je on bio nesposoban u osnovnoj školi i bio primoran upisati tehničku školu jer nije imao minimum bodova za gimnaziju, mora da su svi učenici u tehničkim školama došli tamo s istim motivom. I nitko zapravo ne želi imati stručnu spremu.
A i ako je on imao loše profesore u srednjoj školi, mora da niti jedna stručna škola ne valja. Jer Oliver je mjerilo svih stvari...

Nemam ja dokaz, to je ono što mi se čini da Oliver govori, napisah to.
Nisam baš upućena u razlike programa srednjih škola. Znam, recimo, da je moj udžbenik iz matematike bio namijenjen 'učenicima gimnazija i strukovnih škola'. Ne znam ni kojih to strukovnih škola. I još znam je da su djeca iz strukovnih škola najčešće puno 'tanja' u toj istoj matematici od djece iz gimnazije, kad mi dođu na instrukcije. A imaju slične programe.

[Éowyn]

S ovime se slažem (ako dobro shvaćam ). Apsolutno mi je retardiran taj potez prema kojem je odlučeno da se završni ispit jednog stupnja obrazovanja pretvara u selekcijski ispit drugog stupnja obrazovanja, i da ne govori s kakvim je uspjehom učenik završio srednju školu, nego, valjda, koliko je sposoban studirati. I onda svi strukovnjaci koji žele studirati polažu gimnazijsku maturu. Wtf?

Slažem se s tim da netko tko nije u stanju položiti državnu maturu teško da će uspjeti studirati. Ali onda bi takva pitanja trebao rješavati na prijemnom ispitu željenog faulteta. Ne na maturi po programu škole u koju nije išao.

To je naprosto retardirano.

Nije li za pretpostaviti da će osoba koja želi i sposobna je studirati upisati gimnaziju? Gimnazija je najbolja priprema za fakultet i ne postoji razlog da nadaren učenik koji je siguran da će nastaviti školovanje ne upiše školu koja će ga za to najbolje pripremiti.

Koja je razlika između državne mature i prijemnog? Državna matura je puno lakša od starih prijemnih. Sada svi fakulteti traže sva 3 obavezna predmeta, no nije li logično da visokoobrazovana osoba zna makar osnove iz materinjeg jezika i književnosti i poznaje barem jedan strani jezik?
I za tehničke fakultete je broj bodova koji donose hrvatski i strani jezik zanemariv.

I fakulteti imaju iste kriterije, neovisno o tome iz koje škole student dolazi. Ako nije sposoban polagati državnu maturu/prijemni ispit na istom nivou kao i gimnazijalci, kako može biti sposoban studirati na istom fakultetu kao i oni?

[A.P.]

S ovime se slažem (ako dobro shvaćam ). Apsolutno mi je retardiran taj potez prema kojem je odlučeno da se završni ispit jednog stupnja obrazovanja pretvara u selekcijski ispit drugog stupnja obrazovanja, i da ne govori s kakvim je uspjehom učenik završio srednju školu, nego, valjda, koliko je sposoban studirati. I onda svi strukovnjaci koji žele studirati polažu gimnazijsku maturu. Wtf?

S ovim se slažem. Nek polažu svoju maturu, pa nek polažu prijemni.
Problem je u tome što je državna matura obuhvatila i maturu i prijemni, a koji bi to isusbog sad preokrenuo i kako, da mi je vidjet.

[Éowyn]

Nemam ja dokaz, to je ono što mi se čini da Oliver govori, napisah to.
Nisam baš upućena u razlike programa srednjih škola. Znam, recimo, da je moj udžbenik iz matematike bio namijenjen 'učenicima gimnazija i strukovnih škola'. Ne znam ni kojih to strukovnih škola. I još znam je da su djeca iz strukovnih škola najčešće puno 'tanja' u toj istoj matematici od djece iz gimnazije, kad mi dođu na instrukcije. A imaju slične programe.

Ne bih rekla da je to zbog nastavnog programa već zbog predznanja s kojim oni dolaze u školu i zbog stava koji imaju.

[Karlinjo]

Ali imala sam u bližoj rodbini ljudi koji su išli u strukovne škole, program je potpuno identičan iz hrvatskog, samo se obrađuje manje i na različit način u strukovnim školama, što je jedino i logično, pa većina njih ima po dva dana prakse, a tri dana nastave u tjednu

Ne nemaju, pa pitaj brata koliko je imao prakse ? Ljudi u četverogodišnjim strukovnim školama imaju dva ili tri tjedna prakse godišnje i to u trećem i četvrtom razredu, ne dva dana prakse tri dana nastave, to imaju oni u zanatskim školama koje traju tri godine.

[Éowyn]

Ne nemaju, pa pitaj brata koliko je imao prakse ? Ljudi u četverogodišnjim strukovnim školama imaju dva ili tri tjedna prakse godišnje i to u trećem i četvrtom razredu, ne dva dana prakse tri dana nastave, to imaju oni u zanatskim školama.

Opet sve gledaš samo kroz vlastite okvire. Koliko prakse imaju učenici u medicinskoj školi? To je isto četverogodišnja srednja škola.

[Éowyn]

Again, kakvi kriteriji, kriteriji za što?

Ovo očito nikad nećemo saznati

[Karlinjo]

Opet sve gledaš samo kroz vlastite okvire. Koliko prakse imaju učenici u medicinskoj školi? To je isto četverogodišnja srednja škola.

18 dana u najopterećenijoj godini što se tiče prakse.

Ovo očito nikad nećemo saznati

Pa ako su debili ti koji četri godine idu u srednju školu i prelako se upisuju onda kriteriji za upis na fakultet. Mislim da se općenito kriteriji trebaju povećati i biti jasno definirani i rezultatati usporedivi.

Kako onda nije bilo pošteno prema gimnazijalcima to što su ovi iz srednjih stručnih imali veće prosjeke tako i sada nije pošteno da ovi iz srednjih strukovnih imaju priliku manje se upoznati sa gimnazijskim programom koji je potreban za upis na više manje bilo koji fakultet a to su hrvatski i matematika.

[A.P.]

Ne nemaju, pa pitaj brata koliko je imao prakse ? Ljudi u četverogodišnjim strukovnim školama imaju dva ili tri tjedna prakse godišnje i to u trećem i četvrtom razredu, ne dva dana prakse tri dana nastave, to imaju oni u zanatskim školama koje traju tri godine.

Imao je obaveznu praksu kroz zadnja tri razreda, ali čak i da nije, kakve to veze ima? Mogao je imati dodatan sat hrvatskog umjesto toga oder?

[Karlinjo]

Imao je obaveznu praksu kroz zadnja tri razreda, ali čak i da nije, kakve to veze ima? Mogao je imati dodatan sat hrvatskog umjesto toga oder?

Ne kužim ovo, ti si rekla da idu dva dana na praksu tri u školu, ja sam ti samo rekao da u četverogodišnjim školama nije tako, ima se praksa od dva tjedna ili tako nešto i to je to. Obično preko praznika.

Ispalo je iz tvog odgovora da zbog tolike prakse koja je stalna ni ne stignu imati makar približno pokriveno cijelo gradivo a nije tako jer imaju 5*7 sati tjedno na školskim stolicama.

[Éowyn]

18 dana u najopterećenijoj godini što se tiče prakse.


Pa ako su debili ti koji četri godine idu u srednju školu i prelako se upisuju onda kriteriji za upis na fakultet. Mislim da se općenito kriteriji trebaju povećati i biti jasno definirani i rezultatati usporedivi.

Kako onda nije bilo pošteno prema gimnazijalcima to što su ovi iz srednjih stručnih imali veće prosjeke tako i sada nije pošteno da ovi iz srednjih strukovnih imaju priliku manje se upoznati sa gimnazijskim programom koji je potreban za upis na više manje bilo koji fakultet a to su hrvatski i matematika.

Ako povećaš kriterije za upis na fakultet, izvisiti će učenici strukovnih škola sa slabijim znanjem. Kako se to samo uklapa u kontekst onoga o čemu ti pišeš?

Ja još uvijek nisam dobila dokaz u vidu nastavnog plana odobrenog od ministarstva za strukovnu školu i za gimnaziju da ga usporedim. Kakvi su profesori u kojoj školi me zaista nije briga.
Moja profesorica iz povijesti u osnovnoj školi je završila u duševnoj bolnici jer je tvrdila da je začela po Duhu Svetom. I to nema nikakve veze s mojim poznavanjem povijesti. Tehnički mi je predavao profesor koji je završio ekonomiju. Mogla bih nabrajati primjere loših profesora unedogled. Nema to veze s nastavnim planom.

[kuki]

Koja je razlika između državne mature i prijemnog?

Matura je završni ispit srednješkolskog obrazovanja. Prijemni je selekcijski ispit na ulazu u visoko obrazovanje.

Eto, to je razlika. Ne pričam uopće o sadržaju tih ispita, da fakultet xy na svom prijemnom ispitu traži megafantastično znanje matematike jer je ono potrebno za praćenje nastave u prvom semestru, i da Pero cvili kako on to nije učio u srednjoj ekonomskoj, sori Pero, ako hoćeš na faks, moraš zadovoljiti kriterije koje traži taj faks kako ne bi bio prisiljen srozati kvalitetu nastave da bi brucoši ponovili matematiku za 3. i 4. srednje.

Ali, da Pero ide na srednjoškolsku maturu na kojoj je matematika koju nije učio u srednjoj školi, meni je naprosto retardirano.

Koliko će Pero matematike učiti mene uopće nije briga, ali mi je suludo maturu tretirati kao prijemni.

Sada svi fakulteti traže sva 3 obavezna predmeta, no nije li logično da visokoobrazovana osoba zna makar osnove iz materinjeg jezika i književnosti i poznaje barem jedan strani jezik?

Nemam apsolutno ništa protiv toga da PMF ima prijemni ispit na kojem provjerava osnove materinjeg jezika i stupanj pasivnog služenja jednim stranim jezikom, ako PMF smatra da je to potrebno.

I fakulteti imaju iste kriterije, neovisno o tome iz koje škole student dolazi. Ako nije sposoban polagati državnu maturu/prijemni ispit na istom nivou kao i gimnazijalci, kako može biti sposoban studirati na istom fakultetu kao i oni?

Ponavljam, uopće me nije briga koliko će Pero morati naučiti da zadovolji selekcijske kriterije fakulteta koji želi upisati. Želim samo da Pero te kriterije zadovoljava na prijemnom ispitu tog fakulteta, a ne na maturi.

[A.P.]

Ispalo je iz tvog odgovora da zbog tolike prakse koja je stalna ni ne stignu imati makar približno pokriveno cijelo gradivo a nije tako jer imaju 5*7 sati tjedno na školskim stolicama.

Ma ne, nije da nemaju, nego im samo nije potrebno. Jednostavno im je preopterećenje. Ja sam morala imati 4 sata hrvatskog u jezičnoj gimnaziji. Šta će frizeru ili prometnom tehničaru 4 sata hrvatskog? Zašto? Umjesto tog jednog sata hrvackog im ubace sat strukovnog predmeta više i to je jedino što ima smisla. Hrvatski stvarno nije tolika umjetnost da bi ga trebalo ubacivati još jedan sat u srednje škole bezuvjetno e da bi svi bili spremni za hrvatski na državnoj maturi, njega baš svatko može sam ili uz instrukcije dodatno naučiti zaista bez muke.

[Éowyn]

Matura je završni ispit srednješkolskog obrazovanja. Prijemni je selekcijski ispit na ulazu u visoko obrazovanje.

Eto, to je razlika. Ne pričam uopće o sadržaju tih ispita, da fakultet xy na svom prijemnom ispitu traži megafantastično znanje matematike jer je ono potrebno za praćenje nastave u prvom semestru, i da Pero cvili kako on to nije učio u srednjoj ekonomskoj, sori Pero, ako hoćeš na faks, moraš zadovoljiti kriterije koje traži taj faks kako ne bi bio prisiljen srozati kvalitetu nastave da bi brucoši ponovili matematiku za 3. i 4. srednje.

Ali, da Pero ide na srednjoškolsku maturu na kojoj je matematika koju nije učio u srednjoj školi, meni je naprosto retardirano.

Koliko će Pero matematike učiti mene uopće nije briga, ali mi je suludo maturu tretirati kao prijemni.


Nemam apsolutno ništa protiv toga da PMF ima prijemni ispit na kojem provjerava osnove materinjeg jezika i stupanj pasivnog služenja jednim stranim jezikom, ako PMF smatra da je to potrebno.

Ponavljam, uopće me nije briga koliko će Pero morati naučiti da zadovolji selekcijske kriterije fakulteta koji želi upisati. Želim samo da Pero te kriterije zadovoljava na prijemnom ispitu tog fakulteta, a ne na maturi.

Ali državna matura je postala selekcijski ispit. Nije bitno kako se zove. Peri neće kruna pasti s glave ako ne položi državnu maturu, jednostavno neće moći upisati željeni fakultet. On je svoju školu završio neovisno o toj maturu i ona nije dokaz nizašto.
Zar je bitan naziv?

[Lord Byron]

Ali, da Pero ide na srednjoškolsku maturu na kojoj je matematika koju nije učio u srednjoj školi, meni je naprosto retardirano.

Varijanta A: Pero piše test koji ne mora pisati ako ne želi na faks. Test se zove Državna matura. Pero se upisuje ili ne upisuje na jedan od nekoliko fakulteta koji su mu zanimljivi.

Varijanta B: Pero piše po jedan test za svaki od fakulteta koji su mu zanimljivi, a koje ne mora pisati ako ne želi na faks. Test se zove Prijemni ispit. Pero se upisuje ili ne upisuje na jedan od fakultet koji su mu zanimljivi.

Zašto je varijanta B bolja, a varijanta A grozna?

[Karlinjo]

Ali, da Pero ide na srednjoškolsku maturu na kojoj je matematika koju nije učio u srednjoj školi, meni je naprosto retardirano.

Mislim da me napokon netko kuži

Nije ni toliko u tome što toga nema u knjigama nego što to profesori jednostavno preskaču, u mom primjeru je to hrvatski. U kojem odgovorno tvrdim nisam 5 sati u četri godine imao gramatike. Ukoliko je tako i dalje u toj školi, učenik će se dodatno potruditi napisati matematiku i proći, pa fiziku će malo popraviti i napisati i onda će doći hrvatski i blenut će i eventualno odlučit godinu dana učiti hrvatski.

Evo gledam sad rezultate i ispada da ih je dvoje uspjelo rješiti hrvatski za 4, B razinu. Dok recimo engleski kojeg imamo manje sati je na A razini za četri rješilo njih 6 a na B razini 19.

To su vjerojatno isti učenici u pitanju.