Lastan » wrote:
Je li tebi dobro?
Ustavni sud sudi u skladu s Ustavom RH. Koje jebene želje društva? Tu su ustav i zakoni. Amen.
Pa da, ustav ne brani međudržavne ugovore s bilo kim. Govoriš otprilike kao da bi bio problem sklopiti ugovor s Islamskom Republikom Iran kojoj je na čelu ajatolah jer eto tamo je neki vjerski vođa glavni.
Da, analogija je stvarno glup način za ukazivanje na jasnu činjenicu.
Da tebi je jasna ali meni ne
.
Što je protuustavno? Dovoljan je primjer školski vjeronauk, kojim se krši ustavna odredba o odvajanju crkve i države.
Izborni predmet nikako ne krši ustavno pravo na odvajanje crkve od države. Vjeronauk nitko nije obvezan pohađati da bi mogao normalno u životu napredovati.
Problem je kažu što je ponekad u sredini satnice. Možda to mogu prihvatiti ali ako ti uspiješ složiti raspored tako da uz recimo tri vjeroučitelja 90% učenika neke škole, recimo 1000 učenika sluša tu izbornu nastavu prvi ili zadnji sat svaka čast.
Dapače ukidanje vjeronauka bi bilo protuustavno jer bi priječilo vjerske slobode. Dapače kršilo bi i odredbu o pravavu na odgoj od strane roditelja itd. itd.
Da ne govorimo o tome da se tim ugovorima Katolička crkva stavlja u dramatično povlašten položaj u odnosu na ostale vjerske zajednice, što je također protivno Ustavu RH.
Sve da je i zabrane bila bi u povlaštenom položaju. Kako uspoređivati npr. milijun ljudi i 100 ljudi. Nije nužno da se tim dvjema grupama daju ista prava.
No opet: ti su ugovori iznad Ustava RH i sada je svaki moj spomen protuustavnosti više moralna nego pravna kvalifikacija. Jer je naš ustav niži zakon od tih ugovora i prije bi se moglo reći da je on protuugovorni nego da su ugovori protuustavni.
Lako za procedure. Ja osobno ne vidim kršenje ičijih prava tim ugovorom kojim Hrvatska zapravo ništa ne gubi. Realno gledajući potpisala je ugovor sa stranom državom da će pomagati vlastitu državu. Pa ne idu ti novci van Hrvatske idu na funkciju koju crkva obavlja. Koja bi to organizacija za te novce preuzela sve te obveze.
Ali da mi se Katolička crkva i njena gramzivost gade još i više od veleizdajnika koji su te ugovore potpisali u ime države – o, da. Još kako.
Kada se gleda izdvojeno možda je u pitanju gramzljivost ali ako se gleda šire e onda traže ono što je njihovo. Jednostavno Crkva ima pravo tražiti neko obeštećenje ako su npr. časnim sestrama oduzeli teško zarađen novac u obliku učiteljske akademije i još k tome u dvorištu napravili masovnu grobnicu.
Srećom, obija joj se to jako o glavu. Jer crkveni glavešine prvi pokazuju nedostatak svih vrijednosti koje bi trebale biti kršćanske, od skromnosti i poniznosti nadalje.
Poniznost, skromnost i trud kroz puno vremena nužno nosi i dosta materijalnoga. To materijalno onda nije ukradeno.