Sitnice koje ni Wikipedija ne zna
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Počinjem, a vi se nadovežite s onim što znate. Uvjet je da ne bude lako izgugljivo.
U međuvremenu ću vas zabavljati onime što mi dođe pod ruku ili padne na pamet.
U međuvremenu ću vas zabavljati onime što mi dođe pod ruku ili padne na pamet.
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Antonin Carême
Ilustracija iz dnevnika L'intransigeant
Pravim imenom Marie-Antoine, a naći ćete ga, ako za njega niste čuli, kao poznatog šefa kuhinje oko kojega su se trgali kraljevi i carevi, a bome i bogato plemstvo. Možda ćete naći i podatak da je prvi od svih velikih kuhara nosio naslov chef, to jest šef kuhinje. No ono što ni Wikipedija ne zna činjenica je da njemu zahvaljujemo za bijelu kapu, današnji kuharski simbol.
Stara i nova kuharska odjeća (Carêmeova ilustracija)
Na kraju još jedna poslastica: prezime Carême znači korizma. Potpuno neprikladno. ha?
Ilustracija iz dnevnika L'intransigeant
Pravim imenom Marie-Antoine, a naći ćete ga, ako za njega niste čuli, kao poznatog šefa kuhinje oko kojega su se trgali kraljevi i carevi, a bome i bogato plemstvo. Možda ćete naći i podatak da je prvi od svih velikih kuhara nosio naslov chef, to jest šef kuhinje. No ono što ni Wikipedija ne zna činjenica je da njemu zahvaljujemo za bijelu kapu, današnji kuharski simbol.
Stara i nova kuharska odjeća (Carêmeova ilustracija)
Na kraju još jedna poslastica: prezime Carême znači korizma. Potpuno neprikladno. ha?
- haram
- persona non grata
- Posts: 4820
- Joined: 24 Jul 2015, 04:13
- Location: scorched earth
Dobra stvar kod wikipedije je što su reference obavezne (barem kod one sa svjetskih govornih područja,). Kako ćemo znati jesu li neki drugi podaci autentični, da nisu samo urbani mitovi, propaganda, ili iskrivljene interpretacije?
what we've got here is failure to communicate
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
O, da. Hau jes nou? I onda te referenca vodi na tekst koji ne možeš provjeriti. Otprilike onako kako se nekada govorilo "kao što kaže Marx u poglavlju tom i tom svojega Kapitala, izdanje to i to". Pa možeš lupiti što hoćeš, bitno je da zvuči uvjerljivo. Kapital ionako nitko nije čitao. Ništa nova pod suncem. Metode su već provjerene, samo se medij promijenio.
No meni se bar može vjerovati. Nećeš valjda tražiti dokaze?
- haram
- persona non grata
- Posts: 4820
- Joined: 24 Jul 2015, 04:13
- Location: scorched earth
... ili na stručni peer reviewed članak?MmeTipfeler wrote: ↑27 May 2017, 21:39O, da. Hau jes nou? I onda te referenca vodi na tekst koji ne možeš provjeriti.
Jasno da neću vjerovat linku koji me vodi na novinski članak sa Markićkom, ali hoću na članak objavljen u Nature (i sl.)
E, al i Marx se može naći u pdf formatu, ili čak skeniran... dobro, i to se može lako lažirat, al svaka laž povlači i bujicu demantija, manje ili više razložnih, od manje ili više kredibilnih osoba. Oni više- prevažu, jasnoMmeTipfeler wrote: ↑27 May 2017, 21:39Otprilike onako kako se nekada govorilo "kao što kaže Marx u poglavlju tom i tom svojega Kapitala, izdanje to i to". Pa možeš lupiti što hoćeš, bitno je da zvuči uvjerljivo. Kapital ionako nitko nije čitao. Ništa nova pod suncem. Metode su već provjerene, samo se medij promijenio.
Ne, ti u mojim očima već imaš kredibilnost
Ali nisam ovdje mislio na tebe, nego općenito na taj problem...
what we've got here is failure to communicate
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Ozbiljni članci uglavnom zahtijevaju pretplatu. Nisam se jednom susrela s time kad mi je nešto zatrebalo. Sve je ostalo podložno sumnji. Osobno se još uvijek oslanjam na pisanu riječ, ali u posljednje se vrijeme ni u to čovjek više ne može pouzdati.
Svejedno. Isprsi se s nekim prilogom.
Svejedno. Isprsi se s nekim prilogom.
- haram
- persona non grata
- Posts: 4820
- Joined: 24 Jul 2015, 04:13
- Location: scorched earth
Ima i neki indeks autentičnosti sajtova po internetu. Koji sam ima ili nema neku autentičnostMmeTipfeler wrote: ↑27 May 2017, 22:00Ozbiljni članci uglavnom zahtijevaju pretplatu. Nisam se jednom susrela s time kad mi je nešto zatrebalo. Sve je ostalo podložno sumnji. Osobno se još uvijek oslanjam na pisanu riječ, ali u posljednje se vrijeme ni u to čovjek više ne može pouzdati.
Pretplata i nije baš neki jak kriterij, po meni... to i Kostelac traži
E da... zapravo sam imao nešto odmah na početku na umu, ali već mi izvjetrilo...
what we've got here is failure to communicate
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
- haram
- persona non grata
- Posts: 4820
- Joined: 24 Jul 2015, 04:13
- Location: scorched earth
Ah, blast! Htjeo sam linkat revizioniranog spinosaurusa, al kasnim dvije godine...
https://en.wikipedia.org/wiki/Spinosaurus
Dobro, Kostelca se može uspoređivat jedino s Looney Tunes
Last edited by haram on 27 May 2017, 22:33, edited 1 time in total.
what we've got here is failure to communicate
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
A i malo si i sjebao citat. Ajde ti i Šabo nešto popijte da se malo odmorite od foruma i forum od vas.
- haram
- persona non grata
- Posts: 4820
- Joined: 24 Jul 2015, 04:13
- Location: scorched earth
Nisam ja sjebo citat, citat je sjebo meneMmeTipfeler wrote: ↑27 May 2017, 22:32A i malo si i sjebao citat. Ajde ti i Šabo nešto popijte da se malo odmorite od foruma i forum od vas.
Zaš' mi neće filmove pokazivat?
Al popit se uvjek može
what we've got here is failure to communicate
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Nešto za ženskadiju i sve koji se tako osjećaju.
Svi znamo da su najlonke izmislili Amerikanci. Istina, iza svega stoji jedan Francuz – dobro, napola Francuz, i to vrlo neobična imena: Éleuthère Irénée du Pont de Nemours. Rečeni je gospodin osnovao konglomerat za proizvodnju baruta, ali su se kemičari koji su ondje radili bavili i koječime drugim. Pa su se tako okrenuli stvaranju – da, doslovce, stvaranju – umjetne svile. Ono što su načinili nije, doduše bila svila, nego nešto što se isprva nazivalo „poliamid 6-6“. Vlakno koje se moglo do mile volje rastezati, i to bez trganja.
Postoji čak i anegdota o bračnome paru koji je zapeo negdje na cesti kad im se pokvario auto. Naišao je drugi vozač i ponudio da ih odšlepa do prvog automehaničara. No – avaj! – ni jedan ni drugi auto nije imao uže za vuču. Valjda se u to doba više gledalo kroz prste na tehničkom pregledu. Muž je onda iz kofera izvukao ženine najlonke...
Koliko god bilo nepotvrđeno i neobično zvučalo, s prvim se najlonkama to moglo i dogoditi. U tome i jest bio zajeb.
Ovo su one čuvene noge vrijedne milijun dolara, ali teško da bi se u današnje najlonke mogao ugurati ključ. Poderale bi se pri prvom koraku.
Svi znamo da su najlonke izmislili Amerikanci. Istina, iza svega stoji jedan Francuz – dobro, napola Francuz, i to vrlo neobična imena: Éleuthère Irénée du Pont de Nemours. Rečeni je gospodin osnovao konglomerat za proizvodnju baruta, ali su se kemičari koji su ondje radili bavili i koječime drugim. Pa su se tako okrenuli stvaranju – da, doslovce, stvaranju – umjetne svile. Ono što su načinili nije, doduše bila svila, nego nešto što se isprva nazivalo „poliamid 6-6“. Vlakno koje se moglo do mile volje rastezati, i to bez trganja.
Postoji čak i anegdota o bračnome paru koji je zapeo negdje na cesti kad im se pokvario auto. Naišao je drugi vozač i ponudio da ih odšlepa do prvog automehaničara. No – avaj! – ni jedan ni drugi auto nije imao uže za vuču. Valjda se u to doba više gledalo kroz prste na tehničkom pregledu. Muž je onda iz kofera izvukao ženine najlonke...
Koliko god bilo nepotvrđeno i neobično zvučalo, s prvim se najlonkama to moglo i dogoditi. U tome i jest bio zajeb.
Ovo su one čuvene noge vrijedne milijun dolara, ali teško da bi se u današnje najlonke mogao ugurati ključ. Poderale bi se pri prvom koraku.
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Prve su najlonke puštene u prodaju 24. listopada 1939. i u tri sata prodano je 4000 pari. I nije ih se moglo kupiti koliko hoćeš: svaka je žena mogla kupiti maksimalno tri para, a pri tome se morala i legitimirati. I to je bio samo početak. Polovicom svibnja iduće godine najlonke su se počele prodavati po cijeloj Americi: u New Yorku je prvoga dana promet navodno iznosio 200 pari u minuti.
Onda je došao rat i najlon se počeo upotrebljavati za proizvodnju padobrana – kefice za zube, što je bila njegova prva komercijalna upotreba, nisu bile toliko zanimljive. Dobro, američki oslobodioci dijelili su najlonke, recimo, u oslobođenom Parizu, skupa sa žvakama i cigaretama, pri čemu ovo „dijelili“ treba uzeti s velikom rezervom.
No uskoro je proizvodnja počela stagnirati. Ako se slučajno pitate zašto, odgovor je jednostavan: vražji je najlon bio toliko otporan da je bio praktički vječan. Nepoderiv. N-e-p-o-d-e-r-i-v.
Ima na stotine, a valjda i na tisuće fotki koje prikazuju isprobavanje čvrstine najlona odnosno najlonki pa vas neću time zamarati. Guglajte sami. Tvrtka Du Pont odlučila je okrenuti ploču – onda se to još moglo, CD-i su bili tek daleka budućnost: stanjili su najlonsko vlakno.
Dakako, ženskadija je to odmah uočila. Prigovaralo se kako su najlonke kupljene prije rata bile izdržljivije od onih kupljenih nakon rata. Pa se Du Pont branio inzistiranjem na eleganciji, kao, umjesto nekadašnjih 30-40 dena, ljepše su i otmjenije čarapice od 15 dena. Čini se, međutim, da su tvrtkini inženjeri poradili na tome da značajno smanje količinu raznih aditiva čija je svrha bila da štite vlakno od habanja, zbog čega je ono, dakako, postalo manje otporno i trajno.
Eto, zbog toga na prvim najlonkama nije „odlazila očica“, a na današnjima se to događa otprilike pola sata nakon što ih obučete. Pogotovo ako su nedajbože crne ili bar tamne pa se to izdaleka vidi.
Nego, da se držimo naslova teme. Ovo se sve može izguglati, bar mislim, a sigurno je onda objavljeno i na Wikipediji. Međutim, općenito se tvrdi kako je u pitanju kombinacija nasumce odabranog prvog sloga (nyl) i dodatka -on, po uzoru na cotton (pamuk) Ili pak da je prvobitna ideja bila da se vlakno nazove no-run pa je onda to mijenjano bla-bla-bla.
Ono što Wikipedija ne zna jest da najlon nije pronašao jedan inženjer, onaj Wallace Carothers koji je poslije počinio samoubojstvo, nego petorica njih, a da su se njihove žene zvale Nancy, Yvonne, Louella, Olivia i Nina.
Onda je došao rat i najlon se počeo upotrebljavati za proizvodnju padobrana – kefice za zube, što je bila njegova prva komercijalna upotreba, nisu bile toliko zanimljive. Dobro, američki oslobodioci dijelili su najlonke, recimo, u oslobođenom Parizu, skupa sa žvakama i cigaretama, pri čemu ovo „dijelili“ treba uzeti s velikom rezervom.
No uskoro je proizvodnja počela stagnirati. Ako se slučajno pitate zašto, odgovor je jednostavan: vražji je najlon bio toliko otporan da je bio praktički vječan. Nepoderiv. N-e-p-o-d-e-r-i-v.
Ima na stotine, a valjda i na tisuće fotki koje prikazuju isprobavanje čvrstine najlona odnosno najlonki pa vas neću time zamarati. Guglajte sami. Tvrtka Du Pont odlučila je okrenuti ploču – onda se to još moglo, CD-i su bili tek daleka budućnost: stanjili su najlonsko vlakno.
Dakako, ženskadija je to odmah uočila. Prigovaralo se kako su najlonke kupljene prije rata bile izdržljivije od onih kupljenih nakon rata. Pa se Du Pont branio inzistiranjem na eleganciji, kao, umjesto nekadašnjih 30-40 dena, ljepše su i otmjenije čarapice od 15 dena. Čini se, međutim, da su tvrtkini inženjeri poradili na tome da značajno smanje količinu raznih aditiva čija je svrha bila da štite vlakno od habanja, zbog čega je ono, dakako, postalo manje otporno i trajno.
Eto, zbog toga na prvim najlonkama nije „odlazila očica“, a na današnjima se to događa otprilike pola sata nakon što ih obučete. Pogotovo ako su nedajbože crne ili bar tamne pa se to izdaleka vidi.
Nego, da se držimo naslova teme. Ovo se sve može izguglati, bar mislim, a sigurno je onda objavljeno i na Wikipediji. Međutim, općenito se tvrdi kako je u pitanju kombinacija nasumce odabranog prvog sloga (nyl) i dodatka -on, po uzoru na cotton (pamuk) Ili pak da je prvobitna ideja bila da se vlakno nazove no-run pa je onda to mijenjano bla-bla-bla.
Ono što Wikipedija ne zna jest da najlon nije pronašao jedan inženjer, onaj Wallace Carothers koji je poslije počinio samoubojstvo, nego petorica njih, a da su se njihove žene zvale Nancy, Yvonne, Louella, Olivia i Nina.
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
I ne samo da Wikipedia ovo ne zna, nego vjerojatno nikada i neće saznati. No zato će Trkeljanje zabilježiti neizmjernu Facebookovu glupost. Pa makar se ta glupost zvala i algoritam.
Evo o čemu je riječ.
Ima jedan članak o Manetovoj Olympiji objavljen na francuskom portalu Retronews . Članak podsjeća na skandal koji je izbio u vezi sa slikom kada je 1865. prvi put bila izložena pa su je uskoro maknuli s izložbe. Realizam je očito bio nepodnošljiv.
Nnnnn, da... reći ćete, ali to je bilo prije... koliko ono? Sto i pedeset godina. Aha. Međutim, Facebook i dan-danas cenzurira tu sliku.
Kada se klikne na članak, pojavljuje se potpun sadržaj - i slika i tekst, ali Fejs, poput viktorijanske djevice, diže obrve i frkće nosom. Koji je algoritam tu proradio - onaj koji cenzurira golotinju ili onaj koji inzistira na političkoj korektnosti (otkuda crna sluškinja, pobogu!), ne znam, ali da je glupo, glupo je. I više nego glupo.
P. S. Klikom na sliku s Fejsa doći ćete do članka. Poslije ću vam ga i prevesti, čisto da se vidi kako je glupost vječna.
Evo o čemu je riječ.
Ima jedan članak o Manetovoj Olympiji objavljen na francuskom portalu Retronews . Članak podsjeća na skandal koji je izbio u vezi sa slikom kada je 1865. prvi put bila izložena pa su je uskoro maknuli s izložbe. Realizam je očito bio nepodnošljiv.
Nnnnn, da... reći ćete, ali to je bilo prije... koliko ono? Sto i pedeset godina. Aha. Međutim, Facebook i dan-danas cenzurira tu sliku.
Kada se klikne na članak, pojavljuje se potpun sadržaj - i slika i tekst, ali Fejs, poput viktorijanske djevice, diže obrve i frkće nosom. Koji je algoritam tu proradio - onaj koji cenzurira golotinju ili onaj koji inzistira na političkoj korektnosti (otkuda crna sluškinja, pobogu!), ne znam, ali da je glupo, glupo je. I više nego glupo.
P. S. Klikom na sliku s Fejsa doći ćete do članka. Poslije ću vam ga i prevesti, čisto da se vidi kako je glupost vječna.
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Zaboravila sam i nisam stigla, a koliko vidim, niste se previše bunili. Nije neka utjeha, ali Fejs je bio maknu, onda vratio kad su mu se svi počeli smijati, i Veneru iz Willendorfa, kao, nije dovoljno ćudoredno, sve se vidi.MmeTipfeler wrote: ↑26 Dec 2017, 08:38Poslije ću vam ga i prevesti, čisto da se vidi kako je glupost vječna.
No ima nešto zanimljivije - glupost je vječna, ponekad smiješna, ali nije toliko zanimljiva da bismo na nju previše gubili vrijeme, a koliko sam guglala, čini mi se da Wiki još nije zabilježila ovu vijest: u Francuskoj je u ponedjeljak, 30. travnja poslan posljednji telegram ili brzojav.
Internetom kruži njegova navodna slika, čak su je prenijele i neke novine, ali telegrami u Francuskoj odavno se ne šalju na ovakvim obrascima. Zapravo, tekst je točan, samo su ga nalijepili na stari obrazac.
Večeras je u 23.59 poslan posljednji brzojav - STOP - Službu, ustanovljenu 1879., vodio je Orange na lokaciji Pariz - St. Michel - STOP - a od 20 sati na lokaciji Pariz - Alleray - STOP - Okrećemo ovu stranicu u povijesti Telekoma ustupajući mjesto novim tehnologijama - STOP - Zbogom i hvala svim kolegama koji su donedavno sudjelovali u funkcioniranju ove usluge - STOP i KRAJ
I još malo...
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Da znam stavljati titlove, rezultat bi bio bolji jer biste mogli paralelno pratiti tekst i Montandovu glumu, ali već ćete se snaći. Telefonistica je, to ste već i sami pročitali, Simone Signoret.
Montand na početku nešto mrmlja, ali to je čista romantika pa nije važno.
Telefonistica: Telefonska predaja telegrama 351, slušam...
Montand: gospođice, htio bih predati telegram...
T: Za Francusku?
M: Da, za Francusku.
T: Broj s kojeg zovete?
M: Odéon 27 45.
T: Kome je telegram upućen?
M (s ljubavlju u glasu): Gospođica Colette Mercier.
T: Colette Mercier... Marcel... Eugène... Raoul... Célestin... Irma... Raoul...
M: Da...
T: Adresa?
M: 23, square Lamartine... Besançon.
T: Departman?
M: Doubs... mislim...
T. Besançon... Doubs ...! Kako glasi telegram?
M: Drago moje...
T: Kako?
M: Drago moje...
T: Drago moje ili draga moja?...
M: Ne. Drago moje...
T. U redu. Drago moje... Kao početak pisma?
M: Da, može i tako... Drago moje...
T: Drago moje, dvaput?
M: Ne, gospođice! samo jednom...
T: Dalje...
M: Čujem vjetar... Volim te.
T: Ču-jem-vje-tar-vo-lim-te... dalje?
M: Grad je mrtav otkako si otišla, ali kip je još na istome mjestu...
T: Oh... Polako... Polako... otkako si otišla... i onda?
M: Kip.
T: Kip? Kao kip?
M: Da, kao kip.
T: ... kip je još uvijek na istome mjestu... točno?
M: Da, točno, gospođice... Eugène Sue me promatra... Volim te...
T: Eugène? Kao ime?
M: Da...
T: Dalje?
M: Sue... Eugène Sue.
T: Kako se to piše?
M: S kao Suzanne, U kao...
T: Ursule!
M:da i E kao Eugène...
T: Sue!
M: Da, gospođice...
T: Dalje?
M: ... me promatra... Volim te...
T: Volim te.
M: Mislim na tebe.
T: Mislim na tebe.
M: Volim te... Volim te... Volim te...
T: Volim te... Volim te... Volim te... Znači, triput 'volim te'?
M: Da, gospođice... Paul!
T: To je potpis?
M: Da.
T: Provjeravam tekst. Broj s kojeg zovete jest Odéon 27 45. Telegram je upućen gospođici Colette Mercier, Marcel Eugène Raoul Célestin Irma Raoul, 23, square Lamartine, Besançon, Doubs. Drago moje volim te grad je mrtav otkako si otišla ali kip je još na istome mjestu Eugène Sue me promatra volim te mislim na tebe volim te volim te volim te potpis Paul!
P. S. Ovo 'drago moje' u francuskome je zapravo 'dragi moj' pa je telefonističina zapanjenost tim veća.
Montand na početku nešto mrmlja, ali to je čista romantika pa nije važno.
Telefonistica: Telefonska predaja telegrama 351, slušam...
Montand: gospođice, htio bih predati telegram...
T: Za Francusku?
M: Da, za Francusku.
T: Broj s kojeg zovete?
M: Odéon 27 45.
T: Kome je telegram upućen?
M (s ljubavlju u glasu): Gospođica Colette Mercier.
T: Colette Mercier... Marcel... Eugène... Raoul... Célestin... Irma... Raoul...
M: Da...
T: Adresa?
M: 23, square Lamartine... Besançon.
T: Departman?
M: Doubs... mislim...
T. Besançon... Doubs ...! Kako glasi telegram?
M: Drago moje...
T: Kako?
M: Drago moje...
T: Drago moje ili draga moja?...
M: Ne. Drago moje...
T. U redu. Drago moje... Kao početak pisma?
M: Da, može i tako... Drago moje...
T: Drago moje, dvaput?
M: Ne, gospođice! samo jednom...
T: Dalje...
M: Čujem vjetar... Volim te.
T: Ču-jem-vje-tar-vo-lim-te... dalje?
M: Grad je mrtav otkako si otišla, ali kip je još na istome mjestu...
T: Oh... Polako... Polako... otkako si otišla... i onda?
M: Kip.
T: Kip? Kao kip?
M: Da, kao kip.
T: ... kip je još uvijek na istome mjestu... točno?
M: Da, točno, gospođice... Eugène Sue me promatra... Volim te...
T: Eugène? Kao ime?
M: Da...
T: Dalje?
M: Sue... Eugène Sue.
T: Kako se to piše?
M: S kao Suzanne, U kao...
T: Ursule!
M:da i E kao Eugène...
T: Sue!
M: Da, gospođice...
T: Dalje?
M: ... me promatra... Volim te...
T: Volim te.
M: Mislim na tebe.
T: Mislim na tebe.
M: Volim te... Volim te... Volim te...
T: Volim te... Volim te... Volim te... Znači, triput 'volim te'?
M: Da, gospođice... Paul!
T: To je potpis?
M: Da.
T: Provjeravam tekst. Broj s kojeg zovete jest Odéon 27 45. Telegram je upućen gospođici Colette Mercier, Marcel Eugène Raoul Célestin Irma Raoul, 23, square Lamartine, Besançon, Doubs. Drago moje volim te grad je mrtav otkako si otišla ali kip je još na istome mjestu Eugène Sue me promatra volim te mislim na tebe volim te volim te volim te potpis Paul!
P. S. Ovo 'drago moje' u francuskome je zapravo 'dragi moj' pa je telefonističina zapanjenost tim veća.
- Šabović Adis
- Inventar
- Posts: 5526
- Joined: 22 Aug 2015, 20:45
- Location: Sarajevo
- Has thanked: 7 times
- Been thanked: 6 times
- Riona
- Posts: 4078
- Joined: 25 Feb 2017, 09:01
- Location: Zagreb
Ko te opet ljuti?MmeTipfeler wrote:Sve sami gotovani na ovom forumu. Pih!
Probala sam ja to odslusati do kraja, ali je tesko. Nejasno dosta. Hvala za prijevod,
Aha, mislila sam da je razlika bila u "draga moja!" I "drago moje!"
Toliko o mom francuskom
Sent from my SM-T355Y using Tapatalk
- MmeTipfeler
- Posts: 9913
- Joined: 23 Mar 2012, 21:20
Ima boljih verzija, ali je ova jedina koju sam našla na YT-u.
Recimo, ovdje je daleko bolji zvuk: link, a ima i uvodni dio u kojemu Montand objašnjava kako, kada si zaista zaljubljen, ponekad jednostavno moraš voljenoj osobi isti čas i reći koliko je voliš i koliko ti nedostaje, samo što, ako ne živite u istome gradu, to može biti problem. Javiti se telefonom ili poslati telegram? Telegram. Zato što će ona taj telegram moći čitati više puta, gledati ga, naučiti tekst napamet, nositi papir sa sobom...
Recimo, ovdje je daleko bolji zvuk: link, a ima i uvodni dio u kojemu Montand objašnjava kako, kada si zaista zaljubljen, ponekad jednostavno moraš voljenoj osobi isti čas i reći koliko je voliš i koliko ti nedostaje, samo što, ako ne živite u istome gradu, to može biti problem. Javiti se telefonom ili poslati telegram? Telegram. Zato što će ona taj telegram moći čitati više puta, gledati ga, naučiti tekst napamet, nositi papir sa sobom...
- Riona
- Posts: 4078
- Joined: 25 Feb 2017, 09:01
- Location: Zagreb
Pametno.MmeTipfeler wrote: ↑24 May 2018, 09:43Ima boljih verzija, ali je ova jedina koju sam našla na YT-u.
Recimo, ovdje je daleko bolji zvuk: link, a ima i uvodni dio u kojemu Montand objašnjava kako, kada si zaista zaljubljen, ponekad jednostavno moraš voljenoj osobi isti čas i reći koliko je voliš i koliko ti nedostaje, samo što, ako ne živite u istome gradu, to može biti problem. Javiti se telefonom ili poslati telegram? Telegram. Zato što će ona taj telegram moći čitati više puta, gledati ga, naučiti tekst napamet, nositi papir sa sobom...
Da je njegova misao, reko bi čovjek, zgodan i pametan.
- Šabović Adis
- Inventar
- Posts: 5526
- Joined: 22 Aug 2015, 20:45
- Location: Sarajevo
- Has thanked: 7 times
- Been thanked: 6 times