Demokracija ili autokracija - is that a question?
Posted: 09 Apr 2017, 18:38
Kad neće Šabović, ipak moram ja. Nakon ovoga Mikyjeva posta na temi o smrtnoj kazni skrenuli smo malčice prema raspravi o društvenom (političkom) i državnom uređenju. To, dakako, nije jedno te isto, no pretpostavlja se da su svi koji su u osnovnoj školi imali Prirodu i društvo s time upoznati.
Ukratko, ljudi se odavno okupljaju u zajednice ne bi li lakše preživjeli. Da bi zajednica funkcionirala, silom prilika postavljaju se stanovita pravila, a onda se i o jednome i drugom s vremenom počinju izvoditi teorije pa se o tim teorijama na kraju počne razglabati po forumima.
Uglavnom, nema tu danas puno izbora, a nije ga bilo ni prije: države su ili monahije ili republike, a vladavina je ili demokratska ili autokratska. Pa iz toga proizlaze kojekakve kombinacije. Točka. Postoje ili su postojali razni oblici u kojima su se te kombinacije javljale, a uz te su kombinacije vezani i pojedini nazivi.
Krenimo od demokracije. Popularnu definiciju o "vladavini naroda" možemo zataknuti za uho. Sve dok ne definiramo pojam "narod". Demokracija se kao pojam veže i uz robovlasničke države, u kojima svi ljudi nisu narod - neki su i robovi, to jest "stvar". Neki pak nemaju pravo glasa iako nisu robovi (žene i svi koji nemaju građansko pravo). Glavna je karakteristika demokracije, međutim, zajedničko odlučivanje o pitanjima važnim za zajednicu, bilo izravno (što je ponekad poprilično komplicirano, kao što možete i zamisliti) bilo putem predstavnika odnosno zastupnika sustav. Odluke ne donosi jedna osoba uz pomoć svojih savjetnika ili bez njih odnosno nekolicina ljudi koji su se najčešće samopostavili na vodeće mjesto.
U teoriji. Tko li je ono rekao da teorija bez prakse ne vrijedi, hmmmm?
Pitanje je, međutim, u što se demokracija danas pretvorila.
Zastavom demokracije razmahala se Amerika, kao da ju je ona izmislila. Demokraciju, ne zastavu. I pokušava je nasilno uvesti u zemlje koje su joj ekonomski zanimljive. A za demokraciju je potreban povijesni razvoj i stanovit stupanj zrelosti.
Čini mi se da se upravo to i u Hrvatskoj desilo, zapravo u cijelome istočnom bloku, negdje u većoj, a negdje u manjoj mjeri. Na drugome mjestu rekla sam da smo demokraciju uvezli sa Zapada. I jesmo. Koliko god da je socijalizam u Jugoslaviji bio blaži od varijante u ostalim istočnim zemljama, koliko god da nam je u financijskome pogledu bilo lakše živjeti nego danas, bio je to autokratski režim. Unatoč prividu.
I tako, naglo smo upali u nešto za što nismo bili spremni.
Što ne znači da je demokracija kao takva loša. Ništa joj ne fali. Samo, kao što rekoh, treba proučiti upute za uporabu.
A sad ti, Šaboviću, izvoli objasniti što je u demokraciji problematično. Kao i Miky koji liberalnu demokraciju smatra pogrešnim rješenjem.
A ni ostalima nije zabranjeno.
Ukratko, ljudi se odavno okupljaju u zajednice ne bi li lakše preživjeli. Da bi zajednica funkcionirala, silom prilika postavljaju se stanovita pravila, a onda se i o jednome i drugom s vremenom počinju izvoditi teorije pa se o tim teorijama na kraju počne razglabati po forumima.
Uglavnom, nema tu danas puno izbora, a nije ga bilo ni prije: države su ili monahije ili republike, a vladavina je ili demokratska ili autokratska. Pa iz toga proizlaze kojekakve kombinacije. Točka. Postoje ili su postojali razni oblici u kojima su se te kombinacije javljale, a uz te su kombinacije vezani i pojedini nazivi.
Krenimo od demokracije. Popularnu definiciju o "vladavini naroda" možemo zataknuti za uho. Sve dok ne definiramo pojam "narod". Demokracija se kao pojam veže i uz robovlasničke države, u kojima svi ljudi nisu narod - neki su i robovi, to jest "stvar". Neki pak nemaju pravo glasa iako nisu robovi (žene i svi koji nemaju građansko pravo). Glavna je karakteristika demokracije, međutim, zajedničko odlučivanje o pitanjima važnim za zajednicu, bilo izravno (što je ponekad poprilično komplicirano, kao što možete i zamisliti) bilo putem predstavnika odnosno zastupnika sustav. Odluke ne donosi jedna osoba uz pomoć svojih savjetnika ili bez njih odnosno nekolicina ljudi koji su se najčešće samopostavili na vodeće mjesto.
U teoriji. Tko li je ono rekao da teorija bez prakse ne vrijedi, hmmmm?
Pitanje je, međutim, u što se demokracija danas pretvorila.
Zastavom demokracije razmahala se Amerika, kao da ju je ona izmislila. Demokraciju, ne zastavu. I pokušava je nasilno uvesti u zemlje koje su joj ekonomski zanimljive. A za demokraciju je potreban povijesni razvoj i stanovit stupanj zrelosti.
Čini mi se da se upravo to i u Hrvatskoj desilo, zapravo u cijelome istočnom bloku, negdje u većoj, a negdje u manjoj mjeri. Na drugome mjestu rekla sam da smo demokraciju uvezli sa Zapada. I jesmo. Koliko god da je socijalizam u Jugoslaviji bio blaži od varijante u ostalim istočnim zemljama, koliko god da nam je u financijskome pogledu bilo lakše živjeti nego danas, bio je to autokratski režim. Unatoč prividu.
I tako, naglo smo upali u nešto za što nismo bili spremni.
Što ne znači da je demokracija kao takva loša. Ništa joj ne fali. Samo, kao što rekoh, treba proučiti upute za uporabu.
A sad ti, Šaboviću, izvoli objasniti što je u demokraciji problematično. Kao i Miky koji liberalnu demokraciju smatra pogrešnim rješenjem.
A ni ostalima nije zabranjeno.