Demokracija ili autokracija - is that a question?

[Quark]

I dalje čekam prosvjetljenje...

polako, doći ćemo. tko u demokraciji donosi odluke?

[MmeTipfeler]

polako, doći ćemo. tko u demokraciji donosi odluke?

Gle, otvorila sam ozbiljnu temu. Za koju očito nitko nije ozbiljno zainteresiran. Ne mislim se igrati pitanja i odgovora. Ako imaš što pametno reći, reci. Ako ne, nitko te ne tjera.

Napisao si da ćeš nam pokazati kako je "demokracija zlo i privid nečega pozitivnog za ljudsko društvo", a onda si nastavio s tvrdnjom koja je u osnovi netočna: "jasno je tko u autokraciji donosi odluke". Kao i pitanje na koje očekuješ jednoznačan odgovor: "tko u demokraciji donosi odluke?"

Nema jednoznačnoga odgovora ni u jednome ni u drugom slučaju: sve ovisi o organizacijskome obliku zajednice i o razini na kojoj se odluke donose. I to sve pod uvjetom da prihvatimo dozlaboga pojednostavljenu definiciju da vladati znači donositi odluke.

Očekujem pristojan post ili zatvaram temu.

[Quark]

Zatvori.

[Stitch]

Napisao si da ćeš nam pokazati kako je "demokracija zlo i privid nečega pozitivnog za ljudsko društvo", a onda si nastavio s tvrdnjom koja je u osnovi netočna: "jasno je tko u autokraciji donosi odluke". Kao i pitanje na koje očekuješ jednoznačan odgovor: "tko u demokraciji donosi odluke?"

Nema jednoznačnoga odgovora ni u jednome ni u drugom slučaju: sve ovisi o organizacijskome obliku zajednice i o razini na kojoj se odluke donose. I to sve pod uvjetom da prihvatimo dozlaboga pojednostavljenu definiciju da vladati znači donositi odluke.

Odlučivanje i jest ključno. Funkcionalnost državnog uređenja ne ovisi o tome je li to uređenje demokratsko ili autokratsko nego o činjenici postoji li u tom uređenju netko tko može donijeti odluku i provesti je. To je prvo. Drugo, osim odlučivanja, bitna je i kontrola odluka. I to je trivijalno lako dokazati: dočim autokratska Kina funkcionira fenomenalno, ista takva Sjeverna Koreja nalazi se u očajnom stanju. Također, dobro funkcionira demokratska Francuska, a Lijepa Naša uopće ne funkcionira. Zašto? Pa zato što je to jednadžba s četiri nepoznanice, matematički rečeno. Odlučivanje može biti autokratsko ili demokratsko, ali i centralizirano i decentralizirano. Četiri su varijable u igri, dakle. Centralizirano odlučivanje bez kontrole odluka dovodi do nacizma, staljinizma, diktature ili apsolutističke monarhije. Decentralizirano odlučivanje bez kontrole odluka imamo u Somaliji, gdje traje građanski rat pa ustvari ne postoji država nego vlada anarhija. Centralizirano odlučivanje uz kontrolu odluka obilježje je praktički svih parlamentarnih demokracija poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Hrvatske..., dočim decentralizirano odlučivanje uz kontrolu odluka karakterizira na tri strane razapetu i razvučenu Bosnu i Hercegovinu.

Eh, sad - zašto treća mogućnost kod nas loše funkcionira, prilično je jednostavno dijagnosticirati. Imamo, teorijski, centralnu vlast koja može odlučivati i provoditi odluke, a imamo, opet teorijski, i tijela koja kontroliraju tu vlast izborom dužnosnika i zakonima. U praksi, ne postoji stabilna i jaka kontrola, ni u Saboru ni u Ustavnom sudu, a kao jedina korekcijska mjera ostaju (nam) opći izbori umjesto pravih ljudi na pravim mjestima. Ljudi koji se ne biraju po podobnosti svake četiri godine ili po stranačkome ključu nego po obrazovanju i sposobnosti.

[MmeTipfeler]

Da, vlast ne čini samo odlučivanje, nego i kontrola te vlasti. Dapače, kontrola vlasti važnija je od same moći koja je u toj vlasti sadržana. A ne manje važna jest istinitost odnosno privid političkoga uređenja. Kao i njegova bolja ili lošija organiziranost.

Za ovo posljednje ne moraš ići do Somalije niti je potreban građanski rat da se to uvidi, a u pitanju čak i ne moraju biti bitne političke odluke. Dovoljno je pogledati bilo koji naš zakon. Ni u jednome, osim ako je možda zaostao koji preuzet od SFRJ, nisu taksativno i do kraja precizno nabrojeni slučajevi u kojima je nešto dopušteno ili zabranjeno. Da ne govorimo o tome kako sa zakonima postupamo otprilike kao i s uređenjem cesta: poasfaltiramo pa za dva dana kopamo rupe jer se nešto zaboravilo. Onda se te nove izmjene i dopune ne usklade kako treba s prehodnim tekstom ili s drugim zakonima...

Što se tiče privida, opet neću ići u inozemstvo. Mi navodno imamo demokraciju. Prividno je imamo: imamo Sabor i biramo zastupnike, no ti zastupnici zapravo ne zastupaju ničije interese, nego samo svoje. Tako da na vlasti imamo oligarhiju. Šteta samo što nije onako malobrojna kao u starini. Giljotina bi imala manje posla.

[7nationarmy]

evo ja pljescem kvarku da ne razocaram madam. autokratski, naravno.

[haram]

Da, vlast ne čini samo odlučivanje, nego i kontrola te vlasti. Dapače, kontrola vlasti važnija je od same moći koja je u toj vlasti sadržana. A ne manje važna jest istinitost odnosno privid političkoga uređenja. Kao i njegova bolja ili lošija organiziranost.

Za ovo posljednje ne moraš ići do Somalije niti je potreban građanski rat da se to uvidi, a u pitanju čak i ne moraju biti bitne političke odluke. Dovoljno je pogledati bilo koji naš zakon. Ni u jednome, osim ako je možda zaostao koji preuzet od SFRJ, nisu taksativno i do kraja precizno nabrojeni slučajevi u kojima je nešto dopušteno ili zabranjeno. Da ne govorimo o tome kako sa zakonima postupamo otprilike kao i s uređenjem cesta: poasfaltiramo pa za dva dana kopamo rupe jer se nešto zaboravilo. Onda se te nove izmjene i dopune ne usklade kako treba s prehodnim tekstom ili s drugim zakonima...

Što se tiče privida, opet neću ići u inozemstvo. Mi navodno imamo demokraciju. Prividno je imamo: imamo Sabor i biramo zastupnike, no ti zastupnici zapravo ne zastupaju ničije interese, nego samo svoje. Tako da na vlasti imamo oligarhiju. Šteta samo što nije onako malobrojna kao u starini. Giljotina bi imala manje posla.

Ja sam odavno skužio da smo mi tipično klijentelističko društvo. Ovako nekako i ja razmišljam:

U starom Rimu klijent je bio osoba iz plebejskog staleža koja je ovisila o patronu, plebejac je bio njegov podanik i štićenik. Po Klaićevu Rječniku stranih riječi, klijent je osoba s kojom stoji u poslovnom odnosu neka kreditna, trgovačka, industrijska ili druga organizacija.

Sam pojam "klijentelizam" francuski Larousse opisuje kao širenje utjecaja u korist jednog čovjeka ili političke stranke, postupcima koji su, manje ili više, demagoški.

Klijentelistička stranka ne bori se, dakle, za opće interese, ne realizira svoj program nego joj je u prvom planu osobni probitak njezinih članova ili probitak njezine političke skupine (klijentele). Izraz ima nesumnjivo pogrdno značenje.
...

Po dominantnoj procjeni, politika je u Hrvatskoj još uvijek način i sredstvo da političar priskrbi za sebe korist - bilo mnogo puta jeftiniji stan, bilo tvrtku, bilo utjecaj na suce da sude za njegovu klijentelu. Javnost to, doduše, kad se za takvo nešto sazna, sve žešće osuđuje...

Dok god stranke u Hrvatskoj budu klijentelističke, bit će u Hrvatskoj "politika je kurva". O tom kod nas udomaćenom sloganu pokojni je Vlado Gotovac izvanredno rekao da je "politika kurva onda ako se njome bave kurve".

Sve su stranke u Hrvatskoj koje su u poziciji vlasti i dalje klijentelističke, pa tako i SDP iako su počeli jasno vidljivi procesi javnog nadzora politike, ekonomije, pravosuđa, javne uprave, a glavni i najučinkovitiji nadzor politike i političara trebali bi obavljati neovisni mediji.

I kad su namjere poštene, glavna je greška kad se na politički način želi osigurati neovisnost od politike. To je nešto kao drveno željezo, ili - klijentima protiv klijentelizma.

http://www.hsp1861.hr/vijesti/010612zd.htm

[Šabović Adis]

Gledam nešta oni Žbir podrigljivaca na debelforumu...upadne mi u oko ovaj post, a posebno me zaintrigira dio gdje kaže:

Pa onda bi ti puno bolje bilo imat sustav u kojem vlada jedna genetski kvalitetna loza nego sustav u kojem se u procesu dolaženja na vlast selektiraju sve moguće negativne karakteristike koje postoje. Ovdje možemo povuć jednu predivnu analogiju sa uzgojem pasa.

Kontam, kajla li ga dečko Beljkiju - kajla. Hajd' reko', nek' se dete zabavlja, ionako tu svi podriguju, što ne bi i Aljoša, jel'. Satiriše se na najjače.

A onda ovo.

Dobar čiča. Mislim, ovaj, dobarje ko voli tak'e.
Nikako da nabaci to otkud kraljevi i kraljevstva, monarsi i monarhije, utjelovljenje/oličenje koga/čega kralj zapravo jeste i ko/šta ga imenuje/inauguriše tj. ko/šta mu je PR/EPP, u čiju korist kraljuje a na čiju štetu itd. "Okolnosti" - nula bodova, "pikanterije" ono, krije ih k'o zmija noge.
Čovek, bre, zapeo za ekonomiju pa totije...pravi dinar-efendija.
Pa evo, da i ja nešto, onako, nabacim:



Jebešmi sve ako demokratija, kao opreka teokratiji, nije bolja po ove koji nisu iz "genetski kvalitetne loze", kako to kaže Aljoša, odnosno ako anarhija, kao rezultat propasti monarhije, nije bolja nego monarhija...jebemu kralja damu jebem! I narod, pride!

[haram]

Lako ti imat demokraciju s 'vakima

[Šabović Adis]

Namješteno sve.