Kamo idu naši dijalekti?

[Stitch]

Čakavsko i kajkavsko narječje nažalost gube bitku s favoriziranim štokavskim, i to ne samo zato što je štokavsko osnovica standarda. Problem je u prestižu: štokavica se smatra govorom bolje obrazovanih, modernijih govornika. Struka je itekako svjesna tog sociolingvističkog aspekta, nastoji ga umanjiti tvrdnjama da se u školama obrađuju i druga dva narječja, no činjenica jest da se klincima rugaju kad u razredu progovore "tvrdim" kajkavskim ili čakavskim. Uzmemo li ekstreme poput Bednje ili Istre - praktički nerazumljivih govora sa štokavske pozicije - nije ni čudo što bednjanski i istarski govori izumiru. Njima se služe samo stari ljudi - kako će i biti drukčije?

Svejedno, nisam pesimist. Trendovi se mijenjaju, na sve više mjesta možemo čuti ono "čuvajte svoje govore, ne sramite se što govorite drukčije" - čak se i nastava katkad održava na narječjima, a ne na standardu. Vidio sam to, pratim što prosvjetari pišu.

Dodamo li tomu dvadeset godina zatupljivanja i busanja u hrvatska prsa - ne treba nas iznenaditi što nam je jezik općenito kaos.

[Nukac]

Govoris iz gledista jednog Zagrebcana.

Recimo u Varazdinu se najnormalnije govori u kajkavskom dijalektu. A i u drugim krajevima u okolici je isto.

[Donna Sole]

Nemam ništa protiv dijalekata i podupirem održavanje u užim krugovima tog izričaja.
Standard mora postojati u školama da bi se svi razumjeli. Zovem to školski. Da kako drugačije?

U navali šatre i dijalekti su dobili svoju šatru.

Upoznavanje s djalektima smatram nužnim iz poznatih razloga.

Jedino ne razaznajem iz tvog upisa kako držiš do tuđica? One u pravilu idu s dijalektima.

Ne zamjeri mi na pitanjima i neznanju. Očekujem naputke i objašnjenja.

[Stitch]

Govoris iz gledista jednog Zagrebcana.

Zapravo ne, nastojim obuhvatiti širu sliku, govoriti o cijeloj Hrvatskoj.

Recimo u Varazdinu se najnormalnije govori u kajkavskom dijalektu. A i u drugim krajevima u okolici je isto.

Kajkavsko je narječje nekad bilo rasprostranjeno duboko u Slavoniju, a danas se stalno ili povremeno njime služi otprilike trećina Hrvata. Početkom stoljeća kajkalo je gotovo pola Hrvatske. U usporedbi s čakavskim narječjem, kajkavsko je stabilnije i otpornije jer čakavica bilježi veći postotak smanjenja govornika. Kajkavski se ponajviše govori u gradovima sjeverozapadne Hrvatske, osobito u Varaždinu i Čakovcu, a najveći su polukajkavski gradovi Zagreb, Koprivnica i Velika Gorica, uz još desetak manjih (Krapina, Križevci, Čazma, Popovača, Kutina, Samobor, Ozalj, Delnice itd.). U usporedbi s urbanim sredinama u Dalmaciji - koje su beziznimno štokavizirane - na sjeveru Lijepe Naše ipak ima područja koja su većinski kajkavska. Duž jadranske obale, većinske čakavske sredine uglavnom su izolirane (otoci) ili teže pristupačne (Zagora).

[Stitch]

Jedino ne razaznajem iz tvog upisa kako držiš do tuđica? One u pravilu idu s dijalektima.

Ne smetaju mi, očekujem ih u svakodnevnom govoru. Ali ne očekujem ih u standardnom jeziku.

Ovdje ljudi nikako da shvate što je razgovorni jezik, a što standard. U 99 posto jezičnih situacija (kuća, trgovina, kafić...) ne služimo se standardnim jezikom pa onda nije normalno stalno rogoboriti protiv dijalekata i govorâ. Upravo suprotno, oni se očekuju.

[Donna Sole]

Ja ne govorim dijalektom. Ili govorim ali vrlo malo. Ne rogoborim protiv dijalekata, nimalo mi ne smetaju gdje god da se nalazim, u ikojem kraju lijepe naše.
Mislim da prilično dobro razumijem različite dijalekte, a sigurna sam da ih ne govorim dobro i da bi se teško snašla da moram. Moj muž govori dijalektom, djeca ne.

[MmeTipfeler]

Ne znam diže li se samo kod nas tolika frka i postoji li samo kod nas toliko nerazumijevanje u pogledu jezika, no činjenica je da kod nas ima najviše jezičnih "stručnjaka" - ovo u vezi s tuđicama.

Što se dijalekata odnosno govora tiče, najbolje poznajem situaciju u Zagrebu, ali čini mi se da isti mehanizam djeluje i drugdje: što je sredina urbaniziranija, lokalni dijalekt (kajkavski ili čakavski) više uzmiče pred štokavštinom. I to se odnosi kako na leksik, tako i na morfologiju, a ponešto i na sintaksu. Izgovor je pak posebna priča. Zagreb je svojevremeno govorio kajkavski, ne baš kao Zagorje, ali ni kao danas gdje je od kajkavskoga praktično ostalo samo kaj. Pokušajte u dućanu tražiti 'prezle' ili 'frtalj' kile nečega - morat ćete to prevesti u 'mrvice' i 'četvrt'. Rijetko se čuje 'bum, buš, bu', nego 'budem, budeš, bude'. Glagolski pridjev aktivni ne završava na -l, nego na kontrahirano -o: nije 'došel', nego 'došo'. I tako...

Što dalje, dijalektolozima će posao biti zanimljiviji: po vukojebinama će otkrivati ostatke starih govora pa o tome pisati stručne radove.

[Stitch]

Ja znam što su prezle i frtalj - a Slavonac sam.

[Donna Sole]

I ja znam što su prezle i frtalj al da me y... ne znam koliko je frtalj pet.

Ne znam jel to 5:45 ili 5:15
Zato znam kaj je ampidekl, lojtre, šalaporke...

[Stitch]

I ja znam što su prezle i frtalj al da me y... ne znam koliko je frtalj pet.

Ne znam jel to 5:45 ili 5:15

Ništa od toga što si napisala. Frtalj pet znači "frtalj od pet" - tj. jedan frtalj petoga sata. Tri frtalja pet znači "tri frtalja od pet" - tj. tri frtalja petoga sata. Sukladno tomu, govorimo o 4.15 i 4.45 sati budući da je frtalj četvrt odnosno 15 minuta pa jedna četvrt petoga sata odnosno tri četvrti petoga sata nikako ne mogu biti 5.45 i 5.15 sati.

[MmeTipfeler]

Na sjeveru je očit utjecaj njemačkoga, a na jugu talijanskoga. Kako je u Slavoniji, Stitch?

P. S. S time da se na jugu nikako ne mogu odlučiti bi li rekli 'pet manje kvarat' ili 'kvarat do pet'.

[Donna Sole]

Na sjeveru je očit utjecaj njemačkoga, a na jugu talijanskoga. Kako je u Slavoniji, Stitch?

P. S. S time da se na jugu nikako ne mogu odlučiti bi li rekli 'pet manje kvarat' ili 'kvarat do pet'.

Nikad nije kvarat do pet. Uvijek je manje kvarat.

U Slavoniji vjerojatno ima utjecaj mađarski i njemački gemišt.

[Stitch]

Na sjeveru je očit utjecaj njemačkoga, a na jugu talijanskoga. Kako je u Slavoniji, Stitch?

Isto njemački. Ima i inačica sa do (frtalj do pet), i (pet i frtalj) - ali ne s manje. No prevladava ta "zagrebačka", stegnuta varijanta.

[MmeTipfeler]

Nikad nije kvarat do pet. Uvijek je manje kvarat.

Vidi se da nisi Primorka. Što misliš zašto se emisija zove "Kvarat do 6"?

[Donna Sole]

Ne znam koja je to emisija i gdje se emitira.

Pretpostavljam da je naziv osmišljen da bi bio jasniji neprimorskom gledateljstvu/slušateljstvu.

Nikad se ali nikad ne kaže kvarat do..Uvijek se kaže manje kvarat ili i kvarat.

[Stitch]

Pretpostavljam da je naziv osmišljen da bi bio jasniji neprimorskom gledateljstvu/slušateljstvu.

Primorka znači stanovnica Primorja, obalnog pojasa od Rijeke do Karlobaga (a ne Dalmacije ili Istre, recimo).

[Donna Sole]

Ah zo..sad vidim i to veliko P.
Krivo sam ubrala da misli na sve pri moru. A spomenila je i jug. ( da se ne mogu doovoriti jel manje ili do)

[MmeTipfeler]

Priznajem, namjerno sam izazvala zabunu.

Spomenuta emisija emitira se na Kanalu RI, to jest regionalnoj televiziji koja pokriva Rijeku i okolicu. I u Južnoj Hrvatskoj, da citiram Franju Prvog, svako selo govori svojim... e jebiga, ne znam kako se to zove kod nas... na francuskome je patois... lokalnim govorom, valjda.

Recimo, kad smo kod ovog primjera, u Rijeci se vrlo često, gotovo redovito, čuje "kvarat do", a samo desetak kilometara dalje, u Kastvu, uredno se čuje "manje kvarat".

[haram]

Ne smetaju mi, očekujem ih u svakodnevnom govoru. Ali ne očekujem ih u standardnom jeziku.
...

Objasni ti to onim silnim CEOima po internacionalnim kompanijama što mejlovima šalju memorandume o egzekjutivnim agendama

I što je uopće hrvatski jezik?
https://www.vecernji.hr/vijesti/svaka-d ... ka-1080181

[Stitch]

Objasni ti to onim silnim CEOima po internacionalnim kompanijama što mejlovima šalju memorandume o egzekjutivnim agendama

Anglizmi su poseban oblik pomodarstva i snobizma.

[haram]

Govoris iz gledista jednog Zagrebcana.

Recimo u Varazdinu se najnormalnije govori u kajkavskom dijalektu. A i u drugim krajevima u okolici je isto.

Pravi purgeri ziher ne govore štokavicom!

[Stitch]

Pravih purgera više i nema.

[MmeTipfeler]

Pravih purgera više i nema.

Nema. Imala sam prilike čuti prave purgere, ali moj fejk kajkavski i njihov govor - to je kao Bog i šeširdžija.

[haram]

Ha!

[MmeTipfeler]

I što je uopće hrvatski jezik?
https://www.vecernji.hr/vijesti/svaka-d ... ka-1080181

Ne razumijem u čemu je problem. Što zapravo muči autora?