Kutak za strane jezike (iskustva, preporuke, tečajevi)

Od kunilingvistike do pravopižđenja
JPK
Posts: 2096
Joined: 18 Sep 2011, 00:46

06 Nov 2011, 23:29

Pješčana » wrote: pa kako ste se dogovorili da živiš u tom stanu? jezikom ljubavi?
Poveo sam kolegu koji govori francuski. :ne zna:


Biti i mniti svemiropolisno
User avatar
kuki
Posts: 2907
Joined: 25 Sep 2011, 00:41

08 Nov 2011, 00:29

Ruralna » wrote: Samodisciplina mi je na nuli :zubo: Imam i Rosettu i Pimsleur i još hrpu toga, samo me redovitost zeza. Odnosno neredovitost :zubo:
Michel Thomas u mobitel/na mp3 player?
ovaj psić je išao na tržnicu/ ovaj psić je ostao kući/ ovaj psić je pojeo kolač/ jer ga više nije mogao vući./ ovaj psić je pjevao vau vau vau vau/ cijelim putem kući!
User avatar
Ruralna
Posts: 686
Joined: 20 Sep 2011, 18:36

08 Nov 2011, 13:46

kuki » wrote:Michel Thomas u mobitel/na mp3 player?
O, pa Michel i ja smo stari kompanjoni kad idem na posao. Slušam njegove materijale za talijanski i portugalski :zubo:
To sam zbilja preslušavala cijelo ljeto, sad zadnjih mjesec dana sam uzela pauzu, malo mi je došlo do zasićenja.

Vratit ću mu se opet. Michel je razlog zbog čega sam napokon počela pomalo pričati talijanski.
User avatar
elma
Posts: 3104
Joined: 02 Feb 2013, 01:33

04 Feb 2013, 16:12

Jel moguće da u nekom stranom jeziku dođeš do neke granice znanja koju ne mozes probiti? :D
Ono, ne ide i ne ide, kao da ti mozak ne zeli ili ne moze primiti nove rijeci, gramatiku...
Nije zajebancija, ovo mi se događa s dva jezika :zubo:
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

04 Feb 2013, 20:54

elma » wrote:Jel moguće da u nekom stranom jeziku dođeš do neke granice znanja koju ne mozes probiti? :D
Ono, ne ide i ne ide, kao da ti mozak ne zeli ili ne moze primiti nove rijeci, gramatiku...
Nije zajebancija, ovo mi se događa s dva jezika :zubo:
Može se dogoditi i s vlastitim jezikom. Nikad neću zaboraviti lika koji je, dok smo čekali prijemni za kroatistiku pa je jedna cura pričala o tome kako je strancima teško skužiti naše padeže, mrtav hladan izjavio: "Pa, čuj ni meni to baš ne ide uvijek!" :cerek:
User avatar
..a unda
Undaminator
Posts: 21246
Joined: 18 Sep 2011, 16:27

09 Feb 2014, 23:36

..imam dicijonario etimolodziko interativo Zanikeli.

onako, ok, 500 megabajta. ne znam jel to sta ozbiljno vrijedi, mislim da sam vidio i boljih, doduse, ne ovakvih elektronickih, ali meni se cini sasvim dobar. star je.. od dvijeiljadite je, nisu valjda izmislili jos osamsto iljada novih rijeci u ovih petnajst godina..

evo primjera dva..

dizionario,
s. m. ‘raccolta ordinata dei vocaboli d'una lingua, di una scienza o d'una tecnologia, accompagnati da definizioni e spiegazioni e talora dalla traduzione in altra lingua’ (av. 1555, P. F. Giambullari).

Derivati:
dizionarista,
s. m. ‘chi compila dizionari’ (av. 1787, G. B. Roberti).

Lat. mediev. dictionariu(m), dal lat. class. dictio, genit. dictionis ‘dizione’ (cfr. vocabolŕrio). Il Petr. preferě per la sua opera lessicografica il titolo di dizionario “perché è parola forse più popolare in Toscana” e perché “oltre ai vocaboli spiega dizioni e frasi di tutto quanto spetta ai vocaboli” (SLI XVIII, 1992, 19). Dizionarista è prob. il fr. dictionnariste (1743). Sui tentativi di distinguere dizionario da vocabolario si veda Migl. Voc. 1 n. 1.

...

glossario,
s. m. ‘raccolta ordinata di voci oscure e delle loro spiegazioni’ (1664, C. Dati; av. 1698, F. Redi),
glos(s)atore,
s. m. ‘autore di glosse, spec. su testi giuridici medievali’ (1471, Bibbia volgar.),
glossema,
s. m. ‘voce o espressione oscura o non usuale’ (1720, prefazione alla Collezione dell'abate Isaac: “le interpretazioni delle voci oscure, e le varie lezioni (le quali cose tutte, con voce presa in presto dal greco idioma, glossemi s'appellano”)), ‘nota esplicativa di tale voce’ (1766, G. Lami), (ling.) ‘elemento significativo’ (1969, G. R. Cardona, Linguistica generale, Roma, ma v. anche glossematica),
glossematica,
s. f. ‘teoria linguistica basata sui glossemi, le forme minime di una lingua’ (1963, Migl. App.).

Gr. glôssa, che, oltre a ‘lingua’, significa anche ‘parola rara che, abbisogna di spiegazione’, come il sin. glossema. V. anche chiňsa. Da glôssa i Latini formarono (sec. II d.C.) con Gellio (che riprendeva da Catone la definizione dei puri filosofi come mortuaria glossaria) glossariu(m) ‘elenco di arcaismi o forestierismi bisognevoli di spiegazione’ (mentre glossárion in gr. era solo il dim. di glôssa).
Glossema, che in gr. (glossema) e di qui in lat. (glossema) già designava, come glôssa, un ‘termine raro e dialettale’, è stato assunto dai linguisti amer. (1926, Bloomfield) per indicare ogni unità significativa, ma non si tratta di un ritorno della vc. gr., bensě di una neoform. con glossa e il suff. -ema, che nella terminologia strutturalistica indica una ‘unità distintiva’. Analogamente glossematica, malgrado la presenza dell'agg. gr. glossematikós ‘ricco, proprio di glosse, di parole o frasi spiegate’ (passato anche in lat.: glossematicu(m)), risale all'ingl. glossematics (1935) di L. Hjelmslev (da glossema, secondo lo schema fonema > fonematica, tema > tematica, ...).

eto, pa da ga stavim na jumbo mail ako ima vise zainteresiranih? :kokice: ..donesite mi jogurte i kefire u zatvor.. :kokice:
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

10 Feb 2014, 22:21

Prva zainteresirana. :diže dva prsta:

P. S. Samo jogurte i kefire ili i kokice? Plus rašpu u kolaču i svilene lojtrice? :cerek:
User avatar
..a unda
Undaminator
Posts: 21246
Joined: 18 Sep 2011, 16:27

10 Feb 2014, 22:34

aj, siknut cu ga na jumbo mail.. :kokice:
daj mi pemaj neki mejl..
User avatar
..a unda
Undaminator
Posts: 21246
Joined: 18 Sep 2011, 16:27

10 Feb 2014, 22:52

..sto se talijanskog tice, u izlogu jos ima..

Dictionary English-Italian Hoepli 2000 [MDF ITA ENG] App. For Windows

Dizionario interattivo dei sinonimi e contrari [Win Ita] Zanichelli

[PDF - ITA] Dizionario di Antropologia ..
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15792
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

11 Feb 2014, 00:43

:kokice:
User avatar
..a unda
Undaminator
Posts: 21246
Joined: 18 Sep 2011, 16:27

11 Feb 2014, 01:19

..sta? :kokice:

..sve i odma, naravno.. :kokice:

:D

..upodat cu sve. sporo ide, jumbo se rusi stalno..
User avatar
christy
Posts: 6
Joined: 18 May 2016, 18:14

18 May 2016, 18:36

Trazim po internetu put me navede ovdje. Koji site za ucenje jezika on-line bi preporucili? Trazim dobar site za ucenje francuskog i usavrsavanje engleskog jezika. Neki site za djecu takodjer?
Hvala.
ostruznicagornja
Posts: 805
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

18 May 2016, 20:43

Ne znam za francuski christy, a što se engleskog tiče internet je preplavljen tonama sajtova na kojima se daju instrukcije za učenje engleskog i to je sve dosta slično.
Najbrži način je da učiš jezik aktivno, da učiš gramatiku jezika, i onda da uočavaš to što naučiš u jeziku koji čuješ i čitaš, i da primjenjuješ onda sama u govoru. Kao i sve drugo u životu i jezik se uči tako što uložiš svjesni napor da naučiš taj jezik, i to je najbrži način da naučiš jezik, i da ga naučiš dobro. Dosta ljudi će ti reći da slušaš i pričaš i doći će samo po sebi, što je naravno tačno, samo će doći neuporedivo sporije i lošije nego kad uložiš svjestan napor u učenje jezika. I samo bih rekao da ljudi obožavaju da uče druge o tome kako jezik treba da se uči i generalno da raspravljaju o najboljim i najbržim načinima, to svako voli, na to se dosta energije potroši. I onda ljudi potroše i dosta vremena na to da izaberu odakle će da uče, pa kursevi, internet, nastavnici itd.
Da to izbjegneš, pojednostaviš sve to, da izbjegneš lutanje tamo ovamo, uključiš youtube i tamo ćeš naći sve što ti treba za učenje engleskog jezika. Do srednjeg nivoa su dobri i sajtovi VOA Learning English i Learn English British Councila, i to je više nego dovoljno, i navali. Na youtube gledaš programe sa engleskim titlovima, izabereš temu koja ti se svidja, uključiš Subtitles filter na pretrazi i gledaš i čitaš, to je najintenzivniji način učenja jezika, možeš da pročitaš kad ne razumiješ, imaš sliku, pokret, izraz lica, ton, tekst, sve je tu. Evo na primjer vijesti sa titlovima, to je odličan izvor dobrog jezika
Ako tražiš za djecu da uče, isto uradiš, evo pretraga za "learn english for kids", za videa sa engleskim titlovima https://www.youtube.com/results?sp=EgIo ... h+for+kids Kao što vidiš materijala ne može faliti, samo vremena i volje može faliti.
I naravno NPR radio, to je izvanredno mjesto za učenje standardnog američkog engleskog jezika, ima veliki izbor programa, uživo radio i tako, evo link http://www.npr.org/, sad trenutno pričaju o Berniju na Diane Rehm show
A onda audioknjige su i isto odlična stvar.
User avatar
christy
Posts: 6
Joined: 18 May 2016, 18:14

18 May 2016, 21:36

Hvala. Nisam ocekivala ovako opsiran odgovor. Naravno znam da je internet preplavljen sajtovima za ucenje jezika ali tesko je reci koji su dovoljno dobri da bi se bas njih izabralo i ucilo od njih slijedecih sest mjeseci recimo.
Moje iskustvo sa ucenjem i komunikacijom preko nekih od tih sajtova je da postane ili monotono ili su mi se u on-line komunikaciji uvaljivali cudaci.

Neka preporuka za francuski?
ostruznicagornja
Posts: 805
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

18 May 2016, 22:57

Meni je monotono bilo učenje jezika u školi iz hedveja ili šta smo imali, čitati iznova jednu istu priču je ubistveno dosadno, kao što mi je bilo dosadno razgovarati s nekim na silu da bi učio jezik. I mislim da se užasno precjenjuje važnost korištenja jezika, da odmah počneš da pričaš, na tome se prećerano insistira.
Treba čovjek da unese jezik u sebe, sa više čitanja prirodno se upozna sa vokabularom i konstrukcijama u jeziku, kroz slušanje nadogradi to sa osjećajem za intonaciju, ritam i melodiju jezika. I ako tome čovjek pristupi sistematski može baš da ubrza proces usvajanja jezika. I tu sam vidio da je problem sa ljudima, što su nestrpljivi, ne žele da ulože napor u učenje jezika, a imaju nerealno velike ambicije.
Uglavnom, to sam htio da kažem, mislim da je za savladavanje stranog jezika u nekim prihvatljivim rokovima potrebno sistematski učiti.
User avatar
christy
Posts: 6
Joined: 18 May 2016, 18:14

19 May 2016, 00:35

Pa zar nije skola ta koja ce ti dati sistematsko ucenje jezika? Skola ima ili bi trebala imati plan i program, testove, sve kako ide po redu.
Ovom ucenju s interneta upravo to nedostaje - sistematicnost i ucenje s zivim uciteljem.

Momotono postane jer ucis sam pa cak i kad si na sajtovima na kojima je moguca interakcija s izvornim govornicima. Zato sam naglasila dobar site. Meni jos uvijek sva gomila informacija, lekcija i knjiga iz kojih ucis sam ne moze zamjeniti dobar skolski sistem ucenja.
Naravno ne kazem da sve ostalo ne valja, valja definitivno i definitivno se da nauciti ili priuciti. Ako imas discipline.
ostruznicagornja
Posts: 805
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

19 May 2016, 10:43

Pod sistematski podrazumijevam da se uči o strukturi jezika, o nekim pravilnostima u upotrebi jezika i tako. Od toga mislim da je dobro da se počne učenje stranog jezika. Sreo sam veliki broj ljudi u životu koji ne žele o tome da uče, i ne samo da ne žele nego smatraju da učenje tih stvari ne samo da ne koristi nego je štetno jer ubija ljudima volju za učenje jezika. I naravno uvijek to ide sa čvrstim uvjerenjima kako treba da se uči jezik, čovjek zna kako treba samo nije imao vremena da uči ili priliku da ode na godinu dvije vani, inače bi govorio engleski kao kraljica Elizabeta. Ne, ispravljao bi kraljicu kad nešto pogrešno izvali.

Oću da kažem stvar je ličnog izbora, sklonosti ili situacije u kojoj se uči, i ne znam koliko polemika na tu temu ima smisla, ali zaista moram da kažem da učenje o strukturi jezika nije nimalo dosadna stvar, naprotiv. Samo kao i sa drugim stvarima u životu, ako uvrtiš sebi u glavu neke ideje o jeziku, prije nego što uopšte probaš da naučiš nešto o tome, onda stvarno može ispasti da će lakše pasti konstruisanje velikog hadronskog kolajdera od učenja gramatike.

Onako kako smo mi odje u školi učili iz tipskih udžbenika, kao hedvej ili tako, to jeste bilo dosadno, čitaš jednu istu priču o Big Benu do besvijesti i ponavljaš glagolska vremena, i samo glagolska vremena, ono kao formulu za obim kružnice, i učiš da je glagol radnja a imenica je stvar, onda stvarno, daj da vidim to sa hadronskim kolajderom ovo neće ići.

Bio sam jednom prisutan kad je jedna Amerikanka podučavala engleski srednjoškolce, i pročitala je stranicu iz nekog romana i onda je željela da kroz konverzaciju s njima to prodiskutuje. I postavljala je pitanja, kao, kako pisac opisuje glavnog junaka, izgled, kako doživljava raskid sa djevojkom i tako, taj tip pitanja. Interesantna stvar u tome je da lik u tom odlomku o dogadjajima iz prošlosti skoro isključivo govori koristeći glagol u prezentu, odnosno što vele u gramatici historic present, i to je onda izvanredna prilika da se kaže dosta interesantnih i korisnih stvari o jeziku, i da umjesto pitanja koliko je visok i težak glavni lik, postavimo pitanje zašto ne koristi neki od uobičajenih glagolskih formi kad priča o prošlim dogadjajima nego je navalio po prezentu. Time se ljudi podstaknu na razmišljanje o jeziku, i tako postaje interesantno učiti o jeziku, i to se onda lako pamti kad se probudi interesovanje u čovjeku za to. I onda postane jasno da glagolsko vrijeme nije jednostavno radnja, pa imaju za prošlost, sadašnjost i budućnost nego to otvori gomilu interesantnih pitanja. Prvo, jasno je da glagolsko vrijeme nije u jednoznačnoj relaciji sa stvarnim vremenom, nego je gramatička forma koju koristimo da govorimo o prošlim, sadašnjim ili budućim dogadjajima, i o bilo kojem vremenu možemo govoriti koristeći različite glagolske forme. I to važi za engleski glagol, u kineskim jezicima na primjer ne koriste različite forme glagola da označe vrijeme, nego je jedna ista forma, dovoljne su vremenske odrednice da se situacija smjesti u odredjeno vrijeme. U našem jeziku kao i u engleskom mi prilagodjavamo glagolske forme, i isto tako nije da ima jedna forma za jedno vrijeme nego je to prilično izmiksovano i koristimo razne forme u zavisnosti od efekta koji želimo da postignemo. A nije da ne može i kod nas kao i kod Kineza jedna ista glagolska forma da se koristi za bilo koje realno vrijeme, na primjer:


Juče idem glavnom ulicom i vidim golu ženu u izlogu.

Idem glavnom ulicom i pričam telefonom.

Sjutra idem glavnom ulicom na posao, moram da svratim u poštu.


O jeziku ljudi imaju bilion različitih ideja, i o tome kako treba da se uči dva biliona ideja, i pristupi u učenju mogu da budu baš različiti. Koji god od tih načina probudi interesovanje za jezik u čovjeku je dobar način, sad svako može za sebe da odgovori šta za njega lično radi. Ako može čovjek da pročita jednu istu priču o Big Benu trista puta, i da mu i dalje to nije napravilo rupu na mozgu, nego mu je to i dalje interesantno, onda dobro, to neka gura. Ako je interesantno da priča sa ljudima na Skajpu, čatovima i tako, onda okej, ako je čovjeku ovo učenje ovako o glagolima i o tome kako Kinezi i mi i to, ako mu je to blesavo gubljenje vremena, i želi da svoje vrijeme iskoristi tako što će da popamti što veći broj fraza napamet, i ono da može da tečno kaže How are you doing? i da razumije šta znači kad mu odgovore What do you care?, i vjeruje da je to najbrži način za savladavanje jezika i to je okej. Oću da kažem, to je sporno pitanje u jeziku, teško da ima tačan odgovor za sve, neka magična haiku formula, mmmm uči ovako i kad dodješ do Albukerkija skreni lijevo, nego je odgovor kompleksan i individualan. Na kraju krajeva, to kako ljudi uče jezik je centralni problem oko koga se lingvisti kolju stotinu godina i još se kolju i još nema dogovora oko toga.
User avatar
christy
Posts: 6
Joined: 18 May 2016, 18:14

19 May 2016, 17:56

ostruznicagornja » wrote: Na kraju krajeva, to kako ljudi uče jezik je centralni problem oko koga se lingvisti kolju stotinu godina i još se kolju i još nema dogovora oko toga.
Vjerujem da je tako no ako su se i klali 'stotinama godina' nisu se - tada- klali oko pitanja kako i da li uciti preko internet sajtova ili iz knjiga ili u skoli. Meni se cini da skolski sistem ( naravno dobro organiziran) ne moze zamijeniti individualno ucenje jezika iz nekoliko razloga. Tu je interakcija, ucitelj koji ti ispravlja greske, razmjena znanja s drugim ucenicima, mogucnost pitanja kad ti nesto nije jasno i naravno sistematizirano ucenje u tocno odredjenim intervalima. Disciplina se podrazumjeva u takvim okolnostima sto cesto nije slucaj kod individualnog pristupa, a pogotovo kod chat sitova u kojima cesto sudionici 'uce' o sugovorniku a ne o jeziku.

Mi ovdje pricamo o dvije razlicite stvari. Ja zelim reci da je oranizirano ucenje u ustanovama bolje od individualnog preko interneta ili kad ucis sam u svojoj sobi ( sto ne znaci da sam protiv takvog ucenja- samo zelim reci da je ovo prvo bolje) a ti govoris o metodama ucenja. I opet mi se cini da su formalne nastavnicke metode kakve god bile bolje od priucenih internet ucitelja od kojih mnogi misle da mogu biti ucitelji jezika samo zato jer ga eto od rodjenja govore.
ostruznicagornja
Posts: 805
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

19 May 2016, 18:49

Vjerujem da je tako no ako su se i klali 'stotinama godina' nisu se - tada- klali oko pitanja kako i da li uciti preko internet sajtova ili iz knjiga ili u skoli.
Nisu :)
Meni se cini da skolski sistem ( naravno dobro organiziran) ne moze zamijeniti individualno ucenje jezika iz nekoliko razloga. Tu je interakcija, ucitelj koji ti ispravlja greske, razmjena znanja s drugim ucenicima, mogucnost pitanja kad ti nesto nije jasno i naravno sistematizirano ucenje u tocno odredjenim intervalima. Disciplina se podrazumjeva u takvim okolnostima sto cesto nije slucaj kod individualnog pristupa, a pogotovo kod chat sitova u kojima cesto sudionici 'uce' o sugovorniku a ne o jeziku.
Ja sam sa ovim primjerom Amerikanke htio da kažem da ljudi koji podučavaju jezik prenose različite stvari na učenike, nekome je važnija ostvarivanje komunikacije, što veliš interakcija, neko više pažnje pridaje podučavanju suvih fakata jezika. Moje je mišljenje da formalna nastava treba da bude bazirana prevashodno na ovome drugom, naročito za učenike do naprednog nivoa znanja. Treba upotrebljivo znanje, i treba neko ko će jezik da približi i učini interesantnim i ko zna o čemu priča, tako da to sve vodi nedje, da uveže priču o jeziku u jednu cjelinu. To da bude jedna velika slika koju će učenik da usvoji, i to posle baš podigne samopouzdanje kad se nauče osnovni fakti o jeziku. Engleski je baš zahvalan jezik za učenje na taj način, prosta morfologija, jednostavne strukture, fiksan redosled itd. i onda ne uzme to previše vremena relativno i čovjek nauči da razmišlja na taj način o jeziku. Na kraju krajeva uvijek učimo jednu rečenicu, to je gramatika, učiš strukturu rečenice i naučiš da razmišljaš o njenim sastavnim djelovima kao o lego kockicama koje slažeš u jednu strukturu.
I opet mi se cini da su formalne nastavnicke metode kakve god bile bolje od priucenih internet ucitelja od kojih mnogi misle da mogu biti ucitelji jezika samo zato jer ga eto od rodjenja govore.
Pa ne znam kako je tamo dje ti živiš, odje ne mislim da je kvalitet podučavanja engleskog jezika na nekom previsokom nivou, pa formalni profesori ili priučeni. Potpuno se slažem s tobom kad su u pitanju profesori kojima je jedina kvalifikacija to što govore taj jezik od rodjenja. To sam imao prilike da sretnem u praksi, i da čujem Britanca odje da se hvali kako mu je jedina kvalifikacija za podučavanje engleskog jezika pasoš. Ali onda, znam i da Arapi ili Kinezi, Korejci i tako po svijetu, nikad neće tražiti profesora engleskog kome to nije maternji jezik, a zaposliće djecu koja izadju iz srednje škole u Americi.
Po meni profesor engleskog koji nema ni osnovno poznavanje fakata jezika, pa neka govori jezik ne znam kako dobro, je problem za učenika, nije rješenje, štetu mu čini. To je profesor engleskog onoliko koliko je vodoinstalater čovjek koji umije da otvori i zatvori česmu.
Osnovni problem je što će svako ko krene da uči jezik osim pitanja je li mogu ovo da kažem, je li ispravno ovo i ono, često imati pitanja koja će imati veze sa gramatikom, i profesor će da bi odgovorio na ta pitanja morati da ima znanje dovoljno da bi mogao da pruži odgovor koj će da koristi a ne da navede na pogrešno razmišljanje. Koliko je važno da čovjek ima osnovno znanje iz sintakse i fonetike za podučavanje jezika po meni nije potrebno naglašavati. Znači upoznavanje sa osnovnim faktima jezika je za učenika kao pomoćni točkovi na biciklu kad uči da vozi biciklo, to jedno vrijeme treba dok se ne usvoji osnovno znanje, pa posle kad se postigne nivo znanja jezika koji je čovjeku dovoljan da bi mogao relativno lagano da čita novine, knjige i da solidno prati neku standardnu konverzaciju na engleskom jeziku, posle radi ono što sam rekao prije, ode na youtube i gleda što mu se svidja, za početak titlovano na engleski da može da provjeri svoje znanje, sve dok jednom titlovi ne budu više potrebni. Ja trenutno pratim Escape to the Country na youtube, često apdejtuju sa novim epizodama, prije sam gledao sličnu seriju A Place in the Sun, pa prije Escape to River Cottage i tako, gledam programe na engleskom, ima milion stvari koje su i interesantne a izvor su dobrog jezika. Uključim NPR radio ponekad, i to je dobar izvor jezika.

I samo jedno pitanje za tebe christie, ako možeš da mi kažeš da li ti ima u ovom citatu nešto što ti grebe po ušima kao neprirodan jezik, je li imaš neki problem s ovim kako je ovo napisano, objasniću posle zbog čega sam te pitao:
Tehnologija igra sve važniju ulogu, u smislu olakšavanja prevodilačkog procesa. Takođe, upotreba prevodilačkog softvera postaje sve važniji zahtjev novog doba, te će prevodioci koji se ne uspiju uhvatiti u koštac sa promjenama imati sve manje zahtjeva za prevodom i posla.
User avatar
christy
Posts: 6
Joined: 18 May 2016, 18:14

19 May 2016, 19:36

ostruznicagornja » wrote:
I samo jedno pitanje za tebe christie, ako možeš da mi kažeš da li ti ima u ovom citatu nešto što ti grebe po ušima kao neprirodan jezik, je li imaš neki problem s ovim kako je ovo napisano, objasniću posle zbog čega sam te pitao:

Osim sto je pisano na srpskom pa to primjetim odmah jer je moj materinji hrvatski standard ovog jezika na kojem komuniciramo ( moje misljenje je da su hrvatski i srpski jedan te isti jezik s dva razlicita standarda) nemam problem s ovim citatom. Mislim da je razumljiv i generalnoj publici i samim prevoditeljima; jasno je sto se zeli poruciti - da ako se prevoditelji ne uhvate kompjutera mogu zatvoriti butigu na duze staze. :)
ostruznicagornja
Posts: 805
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

19 May 2016, 19:44

( moje misljenje je da su hrvatski i srpski jedan te isti jezik s dva razlicita standarda)
Slažem se naravno.

Hvala na odgovoru, i samo još jedno još kraće pitanje, i neću te daviti više pitanjima. Recimo oćeš da registruješ auto i dobiješ obrazac za registraciju koji je naslovljen ovako:

ZAHTJEV ZA REGISTRACIJOM MOTORNOG VOZILA

Da li bi ti upalo u oči zbog nečega kako je naslovljen taj obrazac?

I interesantno mi je da ti citat nije zvučao u skladu sa hrvatskim standardom, i to me interesuje zbog čega.
User avatar
christy
Posts: 6
Joined: 18 May 2016, 18:14

19 May 2016, 20:12

Sad me vec plasis, osjecam se kao da me ispituje jezicna policija i trazi gdje cu pogrijesiti pa da me stave u przun. :D
Ovaj recinica gore je napisana na pravilnom hrvatskom, ne vidim nikakv problem. Zasto pitas i sto nije u redu tu?


Leksik i morfologija mi padaju na pamet na brzinu kao odgovor na pitanje broj dva.
ostruznicagornja
Posts: 805
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

19 May 2016, 20:36

Nasmija me christy :) Hvala na odgovoru opet.
Pitao sam jer je bila rasprava oko ovoga na drugom tredu, dje je drugarica Tipfeler bila militantno protiv ovog instrumentala sa "zahtjev za", pa sam htio da čujem i od drugih kako im to zvuči.

Pa meni bi momentalno to "Zahtjev za registracijom.." upalo u oči, neprirodan mi je padež "registracijom", očekivao bih akuzativ "registraciju". To mi je dobra ilustracija kako značenje riječi (polisemnost riječi) može uticati na sintaksu. "Zahtjev" u osnovnom značenju, koji je praćen sa predlogom za i imenicom u instrumentalu, kao u ovom primjeru sa dozvolom, će većini dobro da zagrebe po ušima, iako tebi nije interesantno, ali u onom smislu iz citata, sa značenjem koje je približno značenju riječi "potražnja", većini neće nimalo smetati i preći će preko toga ne obraćajujući pažnju.

U Klajnovom rječniku sam našao ovo objašnjenje:
zahtev za nečim (npr, zahtevi za pravednijom raspodelom) danas je sve češća konstrukcija (po ugledu na imenicu želja) ali je pravilnije zahtev za nešto, zathevi za pravilniju raspodelu
Nejasno je što je baš ovu želju izdvojio, neke druge i sličnije po značenju riječi prije padaju na pamet, ali sumnjam da je nešto česta ova konstrukcija za osnovno značenje riječi zahtjev, tu se teško može naći ovaj instrumental, akuzativ mi izgleda praktično neizbježan tada. Ali može sa srodnim značenjima riječi, kao što sam prije rekao.
User avatar
Euklid
old school
Posts: 15047
Joined: 04 Jun 2012, 18:13
Location: una ballata del mare salato

19 May 2016, 22:31

christy » wrote:Hvala. Nisam ocekivala ovako opsiran odgovor.
:rofl: :rofl:

:lol:

:S
'if you fall, i'll be there' (floor)
ostruznicagornja
Posts: 805
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

21 May 2016, 14:49



Novak Djoković je izbacio ovaj video na svojem fejsbuku, i lijepo zaista, daje dobar primjer ljudima. Veli na 5:55 youtube is amazing, i šta drugo reći osim jeste taman amazing. Možeš engleski jezik da naučiš, ili klavir da naučiš da sviraš ako ti se svidi, ili šta god drugo, besplatno je, što veli Novak, these guys revolutionized the education, and the ability to learn something so quickly. I ovi these guys to može da bude svako ko nešto zna i oće da podijeli, i to ima smisla na mnogo načina, savremeni smo ljudi, živimo u vremenu knowledge sharinga.
Post Reply