O Snježani Kordić

Od kunilingvistike do pravopižđenja
User avatar
Stitch
Experiment 626
Posts: 10472
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Contact:

O Snježani Kordić

Post by Stitch » 24 Nov 2016, 09:34

Postovi kopirani s Judolinove teme Spasme bože rvacke kulture...

Stitch wrote:Ama kakva Kordićeva, nikad se s njom nisam slagao. Daleko joj kuća! Pročitao sam apsolutno sve što je napisala i neke joj argumente i kritike priznajem, no kad se udalji od jezikoslovlja i upetlja u sociologiju, povijest i druge stvari koje joj nisu struka - prilično ju je lako razmontirati na proste faktore, kako bi braća rekla. ;)
Samo ću nabacati, kao lopatom, nekoliko ključnih sitnica vezanih uz Kordićevu:

prvo, lingvistika jest znanost, ali lingvistika se po egzaktnosti ni po čemu ne može mjeriti s prirodnim znanostima poput matematike i fizike. Štošta je u lingvistici stvar konsenzusa, konvencije, tradicije. I Kordićeva to prilično dobro iskorištava zastupajući teze slavista iz 19. stoljeća. Drugo, o tome jesu li hrvatski i srpski isti ili različiti jezici dalo bi se pisati. Istina je u ovom slučaju relativna. Evo činjenica:

1. ako se u obzir uzmu samo genetičko-tipski kriteriji, strukturni kriteriji – riječ je o jednom jeziku. I to nitko normalan nije ni pokušao zanijekati. Ne negiraju to ni hrvatski akademici, što god se o njima pisalo;

2. ako se u obzir uzme stupanj razumijevanja, to je relativan kriterij pa prva činjenica gubi na težini. Em ne postoji točno određen postotak na osnovi kojega se utvrđuje istost ili različitost, em se u istom jeziku mogu naći goleme razlike, em se ni sama lingvistika ne drži toga kriterija pa se u svijetu mogu naći prijepori oko toga što su isti, a što različiti jezici;

3. ako se u obzir uzme standardizacija (što uključuje i tzv. jezično-kulturnu nadgradnju), to su po svemu različiti jezici jer ne postoji duži tekst npr. na hrvatskom koji će Srbin ili Bosanac smatrati svojim – i obrnuto;

4. ako se svemu tomu dodaju retoričke smicalice (lažne generalizacije, selektivno čitanje literature, podmetanja) – a ja sam na forumima 15 godina, i sve ih znam – što je u znanosti nedopustivo, doslovce skandalozno, to su opet različiti jezici, jer mnogo argumenata suprotne strane slijedom toga ne drži vodu.

Mogao bih još, ali ne da mi se. Sve dakle ovisi o tome što se gleda. Hrvatski jezik predaje se na 60-ak svjetskih sveučilišta (dvije razine lektorata, razni zavodi i sl.). Neka su vrlo poznata. Rimsko, Sorbona u Parizu, da ne nabrajam. Dijalektički, taj će se broj samo povećavati – jer će se i razlike povećavati. Za sto godina trebat će nam titlovi, najvjerojatnije, neovisno o internetu i svijetu koji je globalno selo. Jednostavno zato što iza svega ovoga stoji namjera, svjestan napor da se sadašnje stanje promijeni.

A znanost je spora. Sad se stvari polako mijenjaju, što zbog inercije, što zbog nezainteresiranosti stranaca, što zbog financija, i hrvatskih i stranih. No nemojmo se zavaravati. Ne postoji gomila svjetskih znanstvenika zainteresirana za nekakvu svetu potragu. To su, ispričavam se zbog francuskog – Snježanine pizdarije. Jezik je dijalekt s vojskom i mornaricom, stara je istina. A mi Hrvati imamo i jedno i drugo. Pa gospođi – koja nigdje u inozemstvu ne radi, čisto usput! – ne preostaje ništa osim kukanja i povlačenja novinara za rukav.

(I da, pritom provodi istu nacionalističku politiku poput onih koje za to optužuje. Te Hrvati nisu Hrvati, te hrvatski rječnici nisu hrvatski rječnici, te ovo, te ono. Možda se razumije u lingvistiku, ali u povijest i sociologiju kuži se ko Mara u krivi kurac. Pola knjige može se opisati starom narodnom: trla baba lan da joj prođe dan.)

Što se pak tiče hrvatske akademske zajednice – kako ne bi ispalo da neupitno podržavam te veleumnike – ona u startu pogrešno postavlja stvari. Koncentrira se na zaradu i novac, a ne na korist vlastita naroda. Da nije tako, ne bismo imali pet-šest pravopisa, ne bismo imali zastarjelu i neujednačenu gramatiku, ne bismo imali toliko loše jednojezične rječnike... Kroatisti su besprimjerni škopitelji hrvatskoga jezika, štetočine koje trijebe riječi, broje im krvna zrnca i bave se perifernim, kozmetičkim stvarima poput pisanja "neću" umjesto da se uhvate bitnog. Zašto ne napišu rječnik čakavskog narječja, recimo? Zašto ne dovrše rječnik kajkavskoga? Silno će nam bogatstvo propasti jer nitko ne mari za dijalektologiju. Umjesto da jezik shvaćaju više deskriptivno, a manje preskriptivno, umjesto da bilježe, fotografiraju stanje, oni se bave standardizacijom, ali u laserskom opsegu, standardizacijom shvaćenom samo kao purizam. Da se odmah razumijemo, purizam sam po sebi ne mora biti loš – primjerice, francusko je ministarstvo kulture 2003. godine zabranilo upotrebu naziva "e-mail" u službenoj korespondenciji radi zaštite francuskog jezika od pretjerane upotrebe engleskih riječi. Preporučilo je termin "courriel", skraćenicu za "elektroničku poštu" (courrier electronique), jer to "više odgovara duhu francuskog jezika". Znači, svi su puristi, u manjoj ili većoj mjeri. Ali pretjerani purizam zaglupljuje narod, čini ga jadnim i nesigurnim. Čini ga stadom bez naslijeđa, bez baštine – bez mozga i muda, na posljetku.


Potpisi su za budale.

User avatar
Stitch
Experiment 626
Posts: 10472
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Contact:

Post by Stitch » 24 Nov 2016, 09:44

Stitch wrote:
4. ako se svemu tomu dodaju retoričke smicalice (lažne generalizacije, selektivno čitanje literature, podmetanja) – a ja sam na forumima 15 godina, i sve ih znam – što je u znanosti nedopustivo, doslovce skandalozno, to su opet različiti jezici, jer mnogo argumenata suprotne strane slijedom toga ne drži vodu.
Dokazat ću to analizirajući malo argumentaciju kojom se služi Kordićeva. Ovo je samo letimičan prikaz, čisto da svi dobiju uvid.

Fraza "istraživanja moralne panike pokazuju da..." (str. 28.) – navodi se jedno istraživanje.
Fraza "ispitivanja izvornih govornika pokazuju da..." (str. 44.) – navodi se jedno ispitivanje.
Fraza "lingvisti znaju da..." (str. 87.) – poziva se na jednog autora.
Fraza "inozemni autori zapažaju da..." (str. 89.) – navodi se jedan autor.
Fraza "brojni inozemni lingvisti već su pisali o..." (str. 117.) – navodi se jedan autor.
Fraza "znanstvenici, nadalje, ističu da..." (str. 198.) – navode se četiri urednika u naslovu jednoga zbornika.
Fraza "osim toga, inozemni znanstvenici su svjesni da..." (str. 266.) – navodi se jedan autor.
Fraza "istraživači su utvrdili da..." (str. 345.) – navodi se jedan autor.

Mogao bih ovako unedogled. Tih sedam-osam slučajeva mogli bismo nazvati omaškama, ali problem je u tome što ih nema sedam-osam – prije će biti da ih je najmanje stotinu, provlače se kroz cijelu knjigu. Ne’š ti općega konsenzusa.

Ili žena jednostavno ne zna kako se citira znanstvena literatura?

A što ćemo onda s lažima? Npr. Jonke negdje veli da su hrvatski lingvisti kadšto takvi i takvi, Kordićeva izbaci to kadšto, citira ostatak i zaključi da je i Jonke na njezinoj strani.

Ili tehnika kolaža pri citiranju. Nema tu znanstvenog pristupa tvrdnja – argumentacija (potkrepa tuđim radovima) – zaključak, to su uglavnom kentaurski gemišti sastavljeni isključivo od onoga što joj ide u prilog, pažljivo lišeni konteksta, bez suprotnih istraživanja i stavova.

Intelektualno poštenje nula. Objektivnost i znanstvenost isto nula.

A kad završimo s Kordićevom, možemo prijeći i na njezina mentora Gröschela. Pa prozboriti koju o njemačkim akademicima koji podržavaju Hrvate, sociologiji i sličnim lijepim stvarima. Npr. glasoviti Habermas jasno razlikuje dva modela nacije, primordijalni i republikanski, ali ne negira ni jedan ni drugi nego veli da ih oblikuju različiti markeri. U prvom slučaju to su kultura i jezik, u drugom praksa građana, koji aktivno sudjeluju u društvenim zbivanjima i komuniciraju. Kultura i jezik dakle itekako su relevantni kriteriji. A to što neki jedan model proglašavaju tobože naprednim, a drugi tobože nazadnim – e, to je već drugi par opanaka. I nema veze sa znanošću.


Potpisi su za budale.

Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

Post by Hroboatos » 24 Nov 2016, 11:21

Stitch wrote:Samo ću nabacati, kao lopatom, nekoliko ključnih sitnica vezanih uz Kordićevu:

prvo, lingvistika jest znanost, ali lingvistika se po egzaktnosti ni po čemu ne može mjeriti s prirodnim znanostima poput matematike i fizike. Štošta je u lingvistici stvar konsenzusa, konvencije, tradicije. I Kordićeva to prilično dobro iskorištava zastupajući teze slavista iz 19. stoljeća. Drugo, o tome jesu li hrvatski i srpski isti ili različiti jezici dalo bi se pisati. Istina je u ovom slučaju relativna. Evo činjenica:

1. ako se u obzir uzmu samo genetičko-tipski kriteriji, strukturni kriteriji – riječ je o jednom jeziku. I to nitko normalan nije ni pokušao zanijekati. Ne negiraju to ni hrvatski akademici, što god se o njima pisalo;

2. ako se u obzir uzme stupanj razumijevanja, to je relativan kriterij pa prva činjenica gubi na težini. Em ne postoji točno određen postotak na osnovi kojega se utvrđuje istost ili različitost, em se u istom jeziku mogu naći goleme razlike, em se ni sama lingvistika ne drži toga kriterija pa se u svijetu mogu naći prijepori oko toga što su isti, a što različiti jezici;

3. ako se u obzir uzme standardizacija (što uključuje i tzv. jezično-kulturnu nadgradnju), to su po svemu različiti jezici jer ne postoji duži tekst npr. na hrvatskom koji će Srbin ili Bosanac smatrati svojim – i obrnuto;

4. ako se svemu tomu dodaju retoričke smicalice (lažne generalizacije, selektivno čitanje literature, podmetanja) – a ja sam na forumima 15 godina, i sve ih znam – što je u znanosti nedopustivo, doslovce skandalozno, to su opet različiti jezici, jer mnogo argumenata suprotne strane slijedom toga ne drži vodu.

Mogao bih još, ali ne da mi se. Sve dakle ovisi o tome što se gleda. Hrvatski jezik predaje se na 60-ak svjetskih sveučilišta (dvije razine lektorata, razni zavodi i sl.). Neka su vrlo poznata. Rimsko, Sorbona u Parizu, da ne nabrajam. Dijalektički, taj će se broj samo povećavati – jer će se i razlike povećavati. Za sto godina trebat će nam titlovi, najvjerojatnije, neovisno o internetu i svijetu koji je globalno selo. Jednostavno zato što iza svega ovoga stoji namjera, svjestan napor da se sadašnje stanje promijeni.

A znanost je spora. Sad se stvari polako mijenjaju, što zbog inercije, što zbog nezainteresiranosti stranaca, što zbog financija, i hrvatskih i stranih. No nemojmo se zavaravati. Ne postoji gomila svjetskih znanstvenika zainteresirana za nekakvu svetu potragu. To su, ispričavam se zbog francuskog – Snježanine pizdarije. Jezik je dijalekt s vojskom i mornaricom, stara je istina. A mi Hrvati imamo i jedno i drugo. Pa gospođi – koja nigdje u inozemstvu ne radi, čisto usput! – ne preostaje ništa osim kukanja i povlačenja novinara za rukav.

(I da, pritom provodi istu nacionalističku politiku poput onih koje za to optužuje. Te Hrvati nisu Hrvati, te hrvatski rječnici nisu hrvatski rječnici, te ovo, te ono. Možda se razumije u lingvistiku, ali u povijest i sociologiju kuži se ko Mara u krivi kurac. Pola knjige može se opisati starom narodnom: trla baba lan da joj prođe dan.)

Što se pak tiče hrvatske akademske zajednice – kako ne bi ispalo da neupitno podržavam te veleumnike – ona u startu pogrešno postavlja stvari. Koncentrira se na zaradu i novac, a ne na korist vlastita naroda. Da nije tako, ne bismo imali pet-šest pravopisa, ne bismo imali zastarjelu i neujednačenu gramatiku, ne bismo imali toliko loše jednojezične rječnike... Kroatisti su besprimjerni škopitelji hrvatskoga jezika, štetočine koje trijebe riječi, broje im krvna zrnca i bave se perifernim, kozmetičkim stvarima poput pisanja "neću" umjesto da se uhvate bitnog. Zašto ne napišu rječnik čakavskog narječja, recimo? Zašto ne dovrše rječnik kajkavskoga? Silno će nam bogatstvo propasti jer nitko ne mari za dijalektologiju. Umjesto da jezik shvaćaju više deskriptivno, a manje preskriptivno, umjesto da bilježe, fotografiraju stanje, oni se bave standardizacijom, ali u laserskom opsegu, standardizacijom shvaćenom samo kao purizam. Da se odmah razumijemo, purizam sam po sebi ne mora biti loš – primjerice, francusko je ministarstvo kulture 2003. godine zabranilo upotrebu naziva "e-mail" u službenoj korespondenciji radi zaštite francuskog jezika od pretjerane upotrebe engleskih riječi. Preporučilo je termin "courriel", skraćenicu za "elektroničku poštu" (courrier electronique), jer to "više odgovara duhu francuskog jezika". Znači, svi su puristi, u manjoj ili većoj mjeri. Ali pretjerani purizam zaglupljuje narod, čini ga jadnim i nesigurnim. Čini ga stadom bez naslijeđa, bez baštine – bez mozga i muda, na posljetku.
Budući da se praktički sa svim slažem, ne bih - osim sitnica- nešto jako komentirao.
Moj bi jedini raspisaniji komentar bio- lingvistika je, u nizu segmenata, i znanstvenija nego što kažeš. No ono što Kordićeva naklapa oko razumijevanja je nebuloza. Koliko znam, to je Fishman razradio kriterije za jezike američkih indijanaca u postotcima razumijevanja e da bi dobio neku prijeglednu sliku. No to nitko nije išao primjenjivati na pisane jezike kao estonski ili talijanski.

Mala opaska oko genetsko-tipoloških stvari: ako jezike gledamo kao sustave narječja, očito je da hrv. i srp. nisu isto već zbog kaj i ča. Ako pak gledamo što je s tim za organsku podlogu stand. jezika, stvar bi trebala biti jasna. No, čini se da društveni pritisak čini svoje.

Dosta spominjani hindski i urdski su uvijek bili tretirani u lingvističkim tipologijama kao jedan "jezik". No, već dosta vremena to nisu. Bio sam na atlasima lingvističke tipologije, i tamo je BCS jedan "jezik" (OK), no- hindi i urdu to nisu. Hm.... :misli:

Drugo je Kordićeva koja je, eto, takva kakva jest. Ja sam čitao dosta tekstova Babića, Damjanovića, Pranjkovića, Auburgera, .. koji su se osvrnuli na njezine napadaje. I njen mentor Pranjković je bio izgubio živce i preporučio joj psihijatra. E sad- netko može biti munjen, može imati razna neobična stajališta (dobra riznica takvih ideja su Pranjkovićeva "Jezikoslovna sporenja" s našim nadobudnicima iz 90ih. No, ta frustrirana ekipa su naši, koliko god promašivali, borili se s imaginarnim srbizmima i pisali razne bizarnosti (za Dragana Hazlera iz Švicarske hrvatski je "korijenski jezik").

Neka ona ima kakvo god hoće mišljenje o hrvatskom, no- kako to da se nju, s takvim apsurdističkim idejama, gura već desteljeće i pol ? Tu čovjek ne treba biti paranoik. Pokušalo se uskrisiti serbokroatističkoga mrtvaca pred desetak godina ili manje. Odkud to da njezin pamflet "Jezik i nacionalizam" (to je komesarska pisanija bez veze) biva u roku dva tjedna munjevito razglašen u medijima "štokavskih republika" ? I dobija laudatorne recenzije u vrlo kratkom periodu, uz galamu za koju bi i Stevie Wonder vidio da je koordinirana ?

I nakon svega- stvar se kotrlja dalje. Kako da nakon svega, nakon svih odbijanja, priča ipak teče dalje. I neuspjeh u Splitu, pa u Bosni, u Beogradu nekakav uspjeh- no ide dalje i dalje..:

http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/k ... icki-jezik

http://www.politika.rs/sr/clanak/365156 ... 1%80%D0%B0

Očito je da to netko financira. I ne odustaje.



User avatar
Stitch
Experiment 626
Posts: 10472
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Contact:

Post by Stitch » 24 Nov 2016, 11:55

Hroboatos wrote:(...) Odkud to da njezin pamflet "Jezik i nacionalizam" (to je komesarska pisanija bez veze) biva u roku dva tjedna munjevito razglašen u medijima "štokavskih republika" ? I dobija laudatorne recenzije u vrlo kratkom periodu, uz galamu za koju bi i Stevie Wonder vidio da je koordinirana ?

I nakon svega- stvar se kotrlja dalje. Kako da nakon svega, nakon svih odbijanja, priča ipak teče dalje. I neuspjeh u Splitu, pa u Bosni, u Beogradu nekakav uspjeh- no ide dalje i dalje..:
I sâm sam već nekoliko puta rekao da iza nje stoji netko dovoljno moćan i bogat da financira cijelu tu kampanju. Tko, ne znam, ali nagađam. Iz aviona se vidi želja za ujedinjenjem regiona. ;)

Nije li Beč preko Kopitara i Karadžića prije 150 godina učinio isto, uostalom? :kava:


Potpisi su za budale.

Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

Post by Hroboatos » 24 Nov 2016, 11:59

Pročitao sam oba posta, i nema tu puno neslaganja, ja sam, generalno, više optimist.

Prvo da ne ispadne da ganjamo vješticu Kordićku kao kakvoga demona. No, istina je da je poglavito ona medijsko lice serbokroatizma, a i osobno je aktivna (npr., ona je uredila, zajedno s klikom sumišljenika, bezvezne stranice o jeziku na en wikipediji. Također je utjecajna i na njemačkoj.). Dunque, tu imamo posla s agitpropom.

Ona, kao i njezini sumišljenici, ne mogu nešto bitno promijeniti. Hrvatski je u ustavu, u EU, u UN, u Washingtonskoj knjižnici i sl. To ona i njezini mentori ne mogu promijeniti.

No može, zajedno s nekim "sivim" lingvistima koji nisu ni vrit ni mimo, djelovati kao kočnica za ovo ili ono. Time mislim na jaču profilaciju zahtjevnijih oblika funkcionalnih stilova hrvatskoga, što ona i istomišljenici (osobe kao Igor Mandić, pisci roto-romana Yutarnjeg, Puhovski isl- domaćih orjunaša ima nevelik broj, negdje do 20- no izgleda kao d aih ima 1000), dižući buku mogu, u nekoj mjeri, usporiti. Npr. Hrvatskoj treba pametan zakon o jeziku. Takvi likovi to mogu minirati. Bagdasarov nije dobio novčanu podporu za svoj hrvatsko-ruski rječnik-a ona jest.

Napisat ću još o raznim stvarima, no ovdje je očito u pitanju javni jezik. Taj Novi Sad 1954. nije bio loš za njegovani jezik. Imam neke knjige iz ranih 60ih, na primjer prijevode Burroughs (Tarzan), Karla Maya, ..o klasicima da ne govorimo. To je dobro. No javni jezik komiteta i novina je bio katastrofalan. Dosta je pročitati zapisnike iz 1967. nakon Deklaracije, pa da se vidi koji je to bio gnoj.

O sadašnjem jeziku, lingvistima, njihovom poslu, dosezima,... kasnije.



Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

Post by Hroboatos » 24 Nov 2016, 12:11

Stitch wrote:I sâm sam već nekoliko puta rekao da iza nje stoji netko dovoljno moćan i bogat da financira cijelu tu kampanju. Tko, ne znam, ali nagađam. Iz aviona se vidi želja za ujedinjenjem regiona. ;)

Nije li Beč preko Kopitara i Karadžića prije 150 godina učinio isto, uostalom? :kava:
Da, ali Beč toga doba je bio sila i nije bio glup. Na kraju nisu uspjeli baš kako su mislili, no nešto je ispalo, li-la.
No ovi sadašnji financijeri mi izgledaju suludi. Da budem do kraja iskren- to je protuhrvatski jer se time koči normalna daljnja
individualizacija hrvatskoga. No- to nije poglavito protuhrvatski, to nije glavni motor.

Sve to miriše na zadovoljavanje srpskoga minimalizma (ne ide velikosrbizam, no eto, bar ćemo probati jugounitarizam koji je ispao Sveti Sava na latinici); također, mlađi standardni jezici kao bošnjački/bosanski i crnogorski koji bi htjeli biti, ali sve nekako preko volje, više vole da su u jezičnom savezu u kom je sve nešto mutno i nedefinirano, pa ne talasaj.

Hrvatski koji je i kao javni jezik još individualiziraniji, to svima smeta. Da me se ne shvati pogrješno- za razliku od mnogih, možda i tebe ?- ja mislim da je ovo zlatno doba hrvatskoga. Sudeći, npr. samo po zahtjevnom jeziku prijevoda (Montaigne- Vinja; Rabelais, Shakespeare, Beowulf, Milton, Michelangelo- Maras; Avicenna, Al Farabi, Gilson, Sartre- Bučan; Goethe- Stamać; Plutarh, Eshil- Dukat; Tasso, Camoens- Tomasović..)- ovo je najbolje doba.

No ta jezična ideologija u javnom diskursu je nešto drugo...



User avatar
Stitch
Experiment 626
Posts: 10472
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Contact:

Post by Stitch » 03 Apr 2017, 02:27

Kako se tema o balkanskim jezičnim deklaracijama izravno nastavlja na ono što tumači Kordićeva, pomislio sam da to što smo pisali svojedobno na Kulturi ne bi bilo loše izdvojiti. I eventualno drukčije usmjeriti. :)

Najprije ono što kaže Didi prigovarajući Hroboatosu.
MmeTipfeler wrote:
31 Mar 2017, 07:16
Ajmemilimojbogo! Znači, prema tvojemu mišljenju, lingvistika uopće i nije znanost?
Jasno da lingvistika jest znanost. Svi se u tome ovdje slažemo. I ja, koji sam spomenuo da nije egzaktna u onoj mjeri u kojoj su to prirodne znanosti, i Hrobi, koji mi je odgovorio da je "znanstvenija nego što mislim".

Na što sam ciljao? Referirao sam se na razne lingvističke atlase i udžbenike, koji neujednačeno definiraju zasebne i policentrične standardne jezike. Dočim mnogi - nipošto ne svi - priznaju hindski i urdski, indonezijski i malajski, norveški i danski... kao zasebne jezike, u našem se slučaju teško odlučuju za bilo što drugo osim policentričnog jezika. Taj prijepor ističe i Kapović u knjizi "Čiji je jezik?" (str. 127. - 156.) iako je, čini se, u intervjuu nedavno malo ublažio stavove. Na hrvatsku štetu, nažalost.

Onda, čak i da prihvatimo tu tezu o jednom, policentričnom jeziku - ne kažem da hoćemo, ali rasprave radi :D - što je s terminologijom? Naziv "srpskohrvatski" na našim se prostorima više ne smatra politički korektnim. Da bude onda "standardna štokavština"? Je li to preciznije ime? Nije etničko, obuhvaća sve prijeporne idiome i standarde, nema emocionalnog naboja pa je stoga pogodno za metajezik...

Ako već moramo odustati od "hrvatskoga", kako nam ponašanjem neizravno sugeriraju stranci - je li "štokavski jezik" manje zlo? ;)


Potpisi su za budale.

User avatar
Stitch
Experiment 626
Posts: 10472
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Contact:

Post by Stitch » 03 Apr 2017, 22:48

Hroboatos wrote:
24 Nov 2016, 12:11
No ta jezična ideologija u javnom diskursu je nešto drugo...
Hajde da načas ostavimo po strani prekodrinsku ideologiju. Sinoć sam namjeravao, ali nisam stigao detaljnije pisati o jezičnoj ideologiji koja mi mnogo više smeta, prekasno je bilo. A to što me muči jest ideologija standardnoga jezika odnosno općeprihvaćeno vjerovanje da je komunikacija uspješnija ako svi govore standardnim varijetetom. Zbog toga nas, među inim, prozivaju i Kordićeva i Kapović pišući podrugljivo o lektorima i standardolozima.

Ljudi se u nas doista rugaju dijalektima. Proglašavaju ih, sasvim krivo, nepismenošću. Pogledaj brojne grupe s mnogo članova na Facebooku, sve se time bave. S tim je neposredno povezana sociolingvistička kategorija prestiža. Prestižno je služiti se standardnim jezikom, dočim se upotreba kajkavskog ili čakavskog narječja - ili na nižoj razini, lokalnih govora - stigmatizira.

Prestiž međutim nije primarno svojstvo jezičnog oblika ili varijante, on je svojstvo govornika ili grupe govornika, od kojih neki imaju veću društvenu važnost od drugih, što je očito povezano s razlikama u društvenoj klasi ili statusu. Prestiž jezičnim varijantama dodjeljuju govornici, a to čine uporabama oblika za koje se smatra da su jezični oblici viših društvenih klasa. Neke društvene skupine imaju veći autoritet nego druge, o tome je riječ. Jezični oblici koje preferiraju niže društvene klase često su stigmatizirani u široj zajednici, i to su obično oblici koje obrazovni sustav odbacuje. Ti su idiomi do te mjere žigosani da možemo čuti tvrdnje kako njihovi govornici ne znaju vlastiti jezik.

Prilažem definiciju i opis sa Strune, a postoji i knjiga Ideologija standardnog jezika Jamesa Milroya ako koga zanima podrobnija razrada tog problema. :)


Potpisi su za budale.

Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

Post by Hroboatos » 04 Apr 2017, 15:52

Stitch wrote:
03 Apr 2017, 22:48
Hajde da načas ostavimo po strani prekodrinsku ideologiju. Sinoć sam namjeravao, ali nisam stigao detaljnije pisati o jezičnoj ideologiji koja mi mnogo više smeta, prekasno je bilo. A to što me muči jest ideologija standardnoga jezika odnosno općeprihvaćeno vjerovanje da je komunikacija uspješnija ako svi govore standardnim varijetetom. Zbog toga nas, među inim, prozivaju i Kordićeva i Kapović pišući podrugljivo o lektorima i standardolozima.

Ljudi se u nas doista rugaju dijalektima. Proglašavaju ih, sasvim krivo, nepismenošću. Pogledaj brojne grupe s mnogo članova na Facebooku, sve se time bave. S tim je neposredno povezana sociolingvistička kategorija prestiža. Prestižno je služiti se standardnim jezikom, dočim se upotreba kajkavskog ili čakavskog narječja - ili na nižoj razini, lokalnih govora - stigmatizira.

Prestiž međutim nije primarno svojstvo jezičnog oblika ili varijante, on je svojstvo govornika ili grupe govornika, od kojih neki imaju veću društvenu važnost od drugih, što je očito povezano s razlikama u društvenoj klasi ili statusu. Prestiž jezičnim varijantama dodjeljuju govornici, a to čine uporabama oblika za koje se smatra da su jezični oblici viših društvenih klasa. Neke društvene skupine imaju veći autoritet nego druge, o tome je riječ. Jezični oblici koje preferiraju niže društvene klase često su stigmatizirani u široj zajednici, i to su obično oblici koje obrazovni sustav odbacuje. Ti su idiomi do te mjere žigosani da možemo čuti tvrdnje kako njihovi govornici ne znaju vlastiti jezik.

Prilažem definiciju i opis sa Strune, a postoji i knjiga Ideologija standardnog jezika Jamesa Milroya ako koga zanima podrobnija razrada tog problema. :)
Ne bih se baš složio. No, tu ima više nijansi ...

1. priča se puno o standardnom, kao prije o književnom, zbog povijesnoga profila hrvatskoga jezika. Susjedni jezik kao srpski nekako "ne voli" standard jer mu je norma oduvijek bila šlampava. Kod njih je glavno bilo rusificirani jezik ili "narodni". Zato, n.pr., u srpskoj kulturi postoji takva situacija da nikako da razriješe pitanje ćirilice i latinice. Pratim njihove ćiriličare, i to su jedne te iste žalopojke godinama, bez učinka. Bošnjaci/Muslimani i Crnogorci, to je jezik u pelenama, oni i nemaju neku samosvojnu jezičnu baštinu, pa im omekšani jezični unitarizam odgovara. Realno, ako i naglasimo tričariju da je gramatička jezgra tih četiriju jezika novoštokavska, samo hrvatski ima bogatu baštinu preko koje ima izrazitu fizionomiju, dok su ostala tri jezika neki narodnjaci, folkloristi, nemarnici. Srpski, da je prirodnije povijesno oblikovan, imao bi pravoslavno-crkvenoslavenski prijemaz, i bio bi isto tako osjetljiv na - metaforički- dubine prošlosti kao i hrvatski (ili češki, ili francuski ili ...).

Dakle, hrvatski, kao individualizirani povijesni jezik, stoji usuprot ostalima trima.

2. oko narječja- upravo je naporna priča hrv. lingvista oko tronarječnosti. Mi imamo niz rječnika kajkavskog, čakavskoga, dijalektalno štokavskoga...
Zgodno je i vidjeti razna narječja u sinkronizacijama crtića i sl. No- ne vidim kako bi se mogao podići status bilo kog narječja, kad već imamo književni i standardni jezik. Kako ? Točno je da je nerijetko ismijavanje govornika nekog narječja- pa i štokavskih govora- no jednostavno ne vidim što se može.

Ne možemo u školi imati učevnike na narječjima, ne možemo ni u novinama,ne možemo u sudstvu ... to su bizarnosti. I Talijani i Nijemci imaju narječja koliko hoćeš, pa je svejedno standardni jezik opći jezik nacije.

Dapače, ja bih rekao suprotno- upravo je nemar prema standardnom jeziku naš problem. Možda sam nekad davno naveo- u Švedskoj je standardni jezik pitanje prestiža, i ne možeš obnašati neku važnu funkciju ako ti u govoru preteže dijalektalna obojenost.



Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

Post by Hroboatos » 04 Apr 2017, 16:18

I da dodam tricu- svinjarija je to što se ova antihrvatska tevabija u novinama nazivaju "Ilrcima". Ilirci su oblikovali moderni hrvatski identitet, i bili su upravo za hrvatsku afirmaciju, od Gaja i Kukuljevića do Mažuranića i Šuleka. Ovi kao Kordićeva su protuhrvatski orjunaši, njima smeta hrvatski, i najviše hrvatski jezično-nacionalni identitet.

Dao sam njeke poveznice, no dosta je pogledati komentare drugih tekstova da se vidi da je to jednostavno protiv hrvatstva u jeziku. Vrjedniji su komentari od samih orječja.

http://www.politika.rs/scc/clanak/37753 ... kom-jeziku

http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumn ... SAO-Rijeci

Ja inače ne pišem komentare, više čitam-ako- no sad sam napisao nešto kratko kao Tomislav Hrvatski. Jedini racionalni Srbin, Amerikanac, je katana koji je više puta komentirao o jeziku i kulturi u "Politici". Ostalo je truba od kombinacije velikosrbizma i ignorancije.



User avatar
Stitch
Experiment 626
Posts: 10472
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Contact:

Post by Stitch » 04 Apr 2017, 18:22

Hroboatos wrote:
04 Apr 2017, 15:52
(...) Ne možemo u školi imati učevnike na narječjima, ne možemo ni u novinama,ne možemo u sudstvu ... to su bizarnosti. I Talijani i Nijemci imaju narječja koliko hoćeš, pa je svejedno standardni jezik opći jezik nacije.

Dapače, ja bih rekao suprotno- upravo je nemar prema standardnom jeziku naš problem. Možda sam nekad davno naveo- u Švedskoj je standardni jezik pitanje prestiža, i ne možeš obnašati neku važnu funkciju ako ti u govoru preteže dijalektalna obojenost.
U Švedskoj standardni jezik vjerojatno bolje poznaju nego u Hrvatskoj. Ovdje imaš paradoksalnu situaciju - jedni ispravljaju druge, proglašavaju ih neukima i nepismenima zato što se služe dijalektom, a ne znaju razbacati reflekse jata kako Bog zapovijeda. Niti razlikuju afrikate. Polupismeni ispravljaju tobože nepismene. Sve zato što se stvorio nekakav kult "čuvanja" hrvatskoga jezika - koji bi u drugim okolnostima bio poželjan i pohvalan - gdje se najprije počelo prigovarati zbog srbizama, onda zbog regionalizama, a sad je to već toliko otišlo u krajnost da jednoga Kapovića, koji se u Facebook-grupi pojavio kako bi prekinuo ismijavanje čovjeka koji je susjeda "obavijestio" da će mu probušiti gume ako nastavi parkirati pred ulazom u zgradu - to je ona čuvena fotka "pa ti de", vjerojatno si je negdje vidio, sad je ne mogu naći - proglašavaju neznalicom zbog tvrdnje da se "pa ti de" sasvim normalno rabi u govoru toga kraja i da u takvoj komunikaciji standardni jezik očekuju jedino idioti. (Nastranu sad sadržaj i "ljubaznost" poruke, govorim o formi.) :D


Potpisi su za budale.

Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

Post by Hroboatos » 04 Apr 2017, 19:13

Stitch wrote:
04 Apr 2017, 18:22
U Švedskoj standardni jezik vjerojatno bolje poznaju nego u Hrvatskoj. Ovdje imaš paradoksalnu situaciju - jedni ispravljaju druge, proglašavaju ih neukima i nepismenima zato što se služe dijalektom, a ne znaju razbacati reflekse jata kako Bog zapovijeda. Niti razlikuju afrikate. Polupismeni ispravljaju tobože nepismene. Sve zato što se stvorio nekakav kult "čuvanja" hrvatskoga jezika - koji bi u drugim okolnostima bio poželjan i pohvalan - gdje se najprije počelo prigovarati zbog srbizama, onda zbog regionalizama, a sad je to već toliko otišlo u krajnost da jednoga Kapovića, koji se u Facebook-grupi pojavio kako bi prekinuo ismijavanje čovjeka koji je susjeda "obavijestio" da će mu probušiti gume ako nastavi parkirati pred ulazom u zgradu - to je ona čuvena fotka "pa ti de", vjerojatno si je negdje vidio, sad je ne mogu naći - proglašavaju neznalicom zbog tvrdnje da se "pa ti de" sasvim normalno rabi u govoru toga kraja i da u takvoj komunikaciji standardni jezik očekuju jedino idioti. (Nastranu sad sadržaj i "ljubaznost" poruke, govorim o formi.) :D
Kod nas javne osobe slabije znaju hrvatski ne zbog primitivizma (iako je i to), nego zbog jezičnoga jugovanja kojim su bili izvrgnuti desetljećima. Kordićkine tlapnje o tom kako se stvara nesigurnost kod izvornih govornika su obična ispraznica- i treba se stvarati nesigurnost, ništa od ljenčarenja na pogrješkama ili posvećivanju "baštine" utuvljivanoga jugo-jezika.

Dapače, ja od te nesigurnosti ne vidim ništa. Vidim samo da se uporno forsiraju preostali srbizmi, o anglo-latinizmima da ne govorimo. Danas jest renesansa u prevoditeljstvu, no razgovorni jezik je ruglo. Zašto se to ruglo jednostavno ne bi stavilo pod nož za plastičnu operaciju ?



User avatar
Stitch
Experiment 626
Posts: 10472
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Contact:

Post by Stitch » 04 Apr 2017, 19:34

Hroboatos wrote:
04 Apr 2017, 19:13
(...) Zašto se to ruglo jednostavno ne bi stavilo pod nož za plastičnu operaciju ?
Jest, ali standardni jezik stvar je konteksta. Kulturna komunikacija ne podrazumijeva komunikaciju na standardu nego komunikaciju prilagođenu sugovorniku, mjestu i okolnostima. Razgovorni jezik sasvim je normalan među prijateljima, kod automehaničara, u trgovini. U pisanoj formi, na forumima i društvenim mrežama. Ako je riječ o specijaliziranim grupama - obrazovnim, jezičnim itd. - onda tu ima smisla zahtijevati standardni jezik, sve drugo bilo bi pretjerivanje. I nerazumijevanje jezika, zašto ne.

Javna komunikacija - portali, službene stranice poduzeća, udruga i slično - mora biti na standardnom jeziku, što znači da izdavačke i medijske kuće moraju imati lektorsku službu. Tu nema dvojbe. Pogotovo bi na internetu trebalo uvesti reda. Ali ponavljam, ne svuda.


Potpisi su za budale.

Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

Post by Hroboatos » 04 Apr 2017, 21:15

Stitch wrote:
04 Apr 2017, 19:34
Jest, ali standardni jezik stvar je konteksta. Kulturna komunikacija ne podrazumijeva komunikaciju na standardu nego komunikaciju prilagođenu sugovorniku, mjestu i okolnostima. Razgovorni jezik sasvim je normalan među prijateljima, kod automehaničara, u trgovini. U pisanoj formi, na forumima i društvenim mrežama. Ako je riječ o specijaliziranim grupama - obrazovnim, jezičnim itd. - onda tu ima smisla zahtijevati standardni jezik, sve drugo bilo bi pretjerivanje. I nerazumijevanje jezika, zašto ne.

Javna komunikacija - portali, službene stranice poduzeća, udruga i slično - mora biti na standardnom jeziku, što znači da izdavačke i medijske kuće moraju imati lektorsku službu. Tu nema dvojbe. Pogotovo bi na internetu trebalo uvesti reda. Ali ponavljam, ne svuda.
? Ne znam o čemu pričamo. Da dam sažetak..

1. u razgovornom stilu ne treba ništa, ne treba ni u književnom. Jezik mora biti strogo normiran u upravno-pravnom i znanstvenom, dok bi bilo dobro da postoje lektori u publicističkom stilu jer su novinari i publicisti polupismeni, dobrim dijelom.

2. potrebno je nešto kao zakon o jeziku koji bi odredio gdje što. Ne može se tek tako igrati sa službenim jezikom i kršiti zakon kao što se radi: http://bib.irb.hr/datoteka/575625.Hrvat ... 03_23b.pdf

3. glede dijalekata, treba ih integrirati, koliko ide, u standardni jezik, te pustiti da se razvijaju (najviše u popularnoj kulturi).

I gledati svoja posla, a ne na komšije i njihove ujdurme, što treba da prenebregnemo ...



User avatar
Stitch
Experiment 626
Posts: 10472
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Contact:

Post by Stitch » 04 Apr 2017, 21:32

Hroboatos wrote:
04 Apr 2017, 21:15
? Ne znam o čemu pričamo.
Objasnit ću. Komentirao sam ideju da se razgovorni jezik "operira". Valjda se nismo dobro razumjeli. Razgovorni jezik nikako se ne može uljepšati, to je kolokvijalni jezik, jezik kojim se sporazumijevamo u svakidašnjim prilikama. On po prirodi stvari mora biti jednostavan, raznolik, izražajan, emotivan, pun pretjerivanja i raznih značenjskih pomaka ("strašno dobra pjesma"), s riječima ili izrazima preuzetima iz drugih stilova, strukovnih jezika i stranih jezika ("dućan", "cirka", "sori", "frend", "pliz").

Razgovorni jezik supostoji sa standardnim, i svaki se upotrebljava ovisno o okolnostima. Razgovorni jezik nije mjerilo za standardni jezik - i obrnuto.


Potpisi su za budale.

Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

Post by Hroboatos » 04 Apr 2017, 22:38

Stitch wrote:
04 Apr 2017, 21:32
Objasnit ću. Komentirao sam ideju da se razgovorni jezik "operira". Valjda se nismo dobro razumjeli. Razgovorni jezik nikako se ne može uljepšati, to je kolokvijalni jezik, jezik kojim se sporazumijevamo u svakidašnjim prilikama. On po prirodi stvari mora biti jednostavan, raznolik, izražajan, emotivan, pun pretjerivanja i raznih značenjskih pomaka ("strašno dobra pjesma"), s riječima ili izrazima preuzetima iz drugih stilova, strukovnih jezika i stranih jezika ("dućan", "cirka", "sori", "frend", "pliz").

Razgovorni jezik supostoji sa standardnim, i svaki se upotrebljava ovisno o okolnostima. Razgovorni jezik nije mjerilo za standardni jezik - i obrnuto.
Mislio sam više na jezičnu kulturu koja propada zbog liberalnoga kaosa. Naravno da se ne treba petljati u razgovorni jezik, nisam se jasno izrazio.
Njegovanje jezične kulture je preduvjet da i "niski" funkcionalni stilovi (o kojima nemam neko silno mišljenje) budu nešto više razine- iako je u to teško povjerovati, budući da su tipli, panti, šrafcigeri, ... preživjeli sve škole i lektore.



User avatar
Stitch
Experiment 626
Posts: 10472
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Contact:

Post by Stitch » 05 Apr 2017, 12:07

Hroboatos wrote:
04 Apr 2017, 21:15
(...) I gledati svoja posla, a ne na komšije i njihove ujdurme, što treba da prenebregnemo ...
Redovito se svađam s onima koji dolaze na servise s hrvatskom vrhovnom domenom, ali nikad ne odlazim "preko". U životu nisam ostavio post na nekom srpskom forumu ili komentar na njihovu portalu. Smatram to čistim gubljenjem vremena. I tako ću se ponašati sve dok radikalna struja čini značajan segment srpske političke scene i društvenog života.

U nas su, ako ništa drugo, voljom birača ekstremisti od početka marginalizirani. U njih nisu. I neće tako skoro biti.


Potpisi su za budale.

Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

Post by Hroboatos » 05 Apr 2017, 23:14

Stitch wrote:
05 Apr 2017, 12:07
Redovito se svađam s onima koji dolaze na servise s hrvatskom vrhovnom domenom, ali nikad ne odlazim "preko". U životu nisam ostavio post na nekom srpskom forumu ili komentar na njihovu portalu. Smatram to čistim gubljenjem vremena. I tako ću se ponašati sve dok radikalna struja čini značajan segment srpske političke scene i društvenog života.

U nas su, ako ništa drugo, voljom birača ekstremisti od početka marginalizirani. U njih nisu. I neće tako skoro biti.
Hja....neprijatelja treba upoznati. Internetska naklapanja mi ne zauzimaju neki velik dio vremena, no ono nješto, uglavnom odpada na američke novine i forume, a nakon toga na srpske (to je prošlost, sad slabo idem). Hrvatski tu i tamo, ne generalno-slabo.

Moj je dojam da je ne samo "raja", nego cijela srpska kulturna zajednica velikosrpska. Dakle, kad bih otišao, to nije bilo s ciljem da nešto "dokazujem", nego više da se razonodim. Čitajući - ne forume, nego ozbilnije tekstove- došao sam do zaključka:

* srpska lingvistika i filologija su i u doba 2. Jugoslavije, a posebice nakon 1991. bile velikosrpske i ekstremno unitarne

* jedini dio njihove kulture koji je bio "fer" prema Hrvatima bile su povijest književnosti (Miodrag Popvić,Vaso Milinčević, Svetozar Petrović), te, unekoliko, opća povijest (Sima Ćirković). Toga više nema, poumirali su, pa i tu vlada čisti velikosrbizam

Tu se postavlja pitanje koje nije od prevelike važnosti: gdje prestaje obična neupućenost i neznanje, a počinje mitomanska tendencioznost ?



Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

Post by Hroboatos » 09 Apr 2017, 18:45

Iako uz stanovite slabosti, tekst ovoga Nijemca stanovit je naprjedak (a Kordićkin odgovor autistični tupež po starom): http://pescanik.net/problemi-sa-deklaracijom/



User avatar
Stitch
Experiment 626
Posts: 10472
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Contact:

Post by Stitch » 10 Apr 2017, 08:26

Mah, ona se stalno na Gröschela poziva, a čovjek je umro odmah nakon što je objavio knjigu o nama. Reći da ima sljedbenika bilo bi u najmanju ruku pretjerano. :D


Potpisi su za budale.

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 6643
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 10 Apr 2017, 09:07

Stitch wrote:
10 Apr 2017, 08:26
Mah, ona se stalno na Gröschela poziva, a čovjek je umro odmah nakon što je objavio knjigu o nama. Reći da ima sljedbenika bilo bi u najmanju ruku pretjerano. :D
Eh, sad ćemo cjepidlačiti o kvantiteti. :D


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
Stitch
Experiment 626
Posts: 10472
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Contact:

Post by Stitch » 10 Apr 2017, 12:26

Ne ističem toliko kvantitetu koliko činjenicu da je Gröschel u mnogim stvarima bio postranik, znanstveni autsajder. Iako je prilično kvalitetno i studiozno prišao tom problemu, iako je pročitao gomilu literature o Balkanu - zaključci su mu često kontradiktorni. Što Kordićeva ili ne primjećuje ili zna, ali ne mari.


Potpisi su za budale.

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 6643
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 10 Apr 2017, 16:06

Nismo se razumjeli. Ako se Kordićeva poziva na Gröschela, znači da čovjek ima (bar) jednu sljedbenicu. Dalje se nastavlja sa sofizmom o ćelavosti. Ili o žitu. Po izboru. :D


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

Post by Hroboatos » 11 Apr 2017, 17:07

Kleti Englezi napisaše bljuzge o toj tematici, pa sam morao malo komentirati :D

https://www.economist.com/blogs/economi ... explains-4

http://www.economist.com/node/21720345/comments



Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

Post by Hroboatos » 13 Apr 2017, 23:29

Malo sam dumao o propasti Kordićeve i njezinih sumišljenika. Zapravo- čudo da je ovako dugo taljigala.

Ona se "aktivisala" negdje krajem 20. st., dakle kojih 20 godina trubi isto. Možda njekih desetak godina imala je barnumsku reklamu dijela zapadnobalkanskih tiskovina, no to joj nije pomoglo. Cijela ta priča, s njemačkim sponzorima, unekoliko je čudna. Možda je to toliko trajalo zbog serbokroatističke zatucanosti Nijemaca, ne znam ...http://www.dw.com/bs/jedan-ili-četiri-jezika/a-38267802

De ne idem u mikroanalize, sve je to krajnje besmisleno.

Govoreći samo o Hrvatskoj, to je ustavna definicija jezika, status u EU, stranim knjižnicama.. No, valja reći i sljedeće: sa serbokroatizmom su mogli strani lingvisti puhati dosta dugo, cijelu staru Jugoslaviju (ne zaboravimo ni epizodu mladoekavaca, ni razna jezična lutanja hrvatske javnosti), i koja dva desetljeća druge Jugoslavije. No, nakon 1967., te ozbiljnijih radova Brozovića i Katičića na povijesti hrvatskoga jezika, njegovoj samobiti i dr.- teško. Hrvatski (kao hrvatski književni jezik) se korak po korak emancipirao od 1971. do raspada SFRJ, a odonda odšetao ni ne obazirući se.

Naveo sam prije da je od 1945. do 1989. bilo prijetisnuto njekih 8 hrv. gramatika i rječnika od 16. do 19. st., a od 1990. do 2016. preko 37. Napisane su moderne gramatike, rječnici, pravopisi, mnoštvo jezičnih studija ... tiskane su mnoge starije hrvatske knjige koje nisu prije bile dostupne, ili tek dostupne u nekim malim nakladama koje nisi mogao nabaviti (npr. Divković: http://knjige.ihjj.hr/knjiga/besjede-fr ... ovica/225/ ili Zoranić i Budinić: http://www.matica.hr/knjige/653/ ), te prijevodi niz kapitalaca svjetske kulture na hrvatski, čeg nije bilo prije (Milton, Avicenna, Rabelais, Tasso, Majmonid, ..). I to sve pod hrvatskim imenom.

Glavni su izdavači i edicije: Matica hrvatska, Demetra, Disput, Školska knjiga, Stoljeća hrvatske književnosti, Vrhovi svjetske književnosti, ..

Tako da projekt Kordić & comp. izgleda bizarno, skoro nadrealistički. Na stranu sami njezini kilavi jezikoslovni argumenti, tu su tone hrvatskih knjiga na jeziku, o jeziku, i to posve jasne norme i identiteta, nikakvog dvoimenoga jezika. I što je ona mislila, zajedno s financijerima- da će to tek tako ustuknuti samo zbog nekoga pamfleta ? Razum je tu, očito, rekao laku noć.



Post Reply