Začkoljica

Od kunilingvistike do pravopižđenja
User avatar
haram
persona non grata
Posts: 4820
Joined: 24 Jul 2015, 04:13
Location: scorched earth

20 May 2016, 11:47

MmeTipfeler » wrote:Ajmeee, što smo pametni. Pa jebote, naš uređaj za otvaranje vrata ( :cerek: ) i po izgledu se razlikuje od engleskog i američkog: mi imamo one "ručkice", oni okrugle kvake kao kod nas na vrtnim vratima ili haustorima. Baš kao i prozori - kod nas se krila otvaraju u stranu, a njihovi se prozori skližu nagore ili nadolje. Pa što s time?

I nemoj mi ovdje pizditi sa srpskim, te nema ovo, te nema ono, a na drugoj temi svršavati od sreće što su "srpski i hrvatski jedan jezik s dva standarda". Nešti definicije. :D

Jesi li ti ikada, čovječe, ne gledajući slučajno zapeo o kvaku? Onu na vratima. Poderao džep ili rukav? Ili se udario ili ogrebao? Nisi? e, onda je jasno da ne znaš u čemu je kvaka.

P. S. Latch se kod nas zove "jezičac".
Znaš, nisi ni ti baš imuna na glupost. Prije će asocijacija za kačenje, zapinjanje ili nekakvo hvatanje bit kuka il udica, a ne kvaka na vratima. A na šta te asocira znak za paragraf?


what we've got here is failure to communicate
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

20 May 2016, 18:47

haram » wrote:
Znaš, nisi ni ti baš imuna na glupost. Prije će asocijacija za kačenje, zapinjanje ili nekakvo hvatanje bit kuka il udica, a ne kvaka na vratima. A na šta te asocira znak za paragraf?
Pa kvaka i kuka imaju isti korijen. :mig:

Znak § zapravo su dva S, to jest kratica za signum sectionis - oznaka za novi odlomak.

A što se tiče asocijacija, vjerujem da obojica znate onaj vic s psihijatrom. :cerek:
User avatar
haram
persona non grata
Posts: 4820
Joined: 24 Jul 2015, 04:13
Location: scorched earth

21 May 2016, 03:58

Neznam... ja se s psihijatrima nebi šalio... :undazec:
what we've got here is failure to communicate
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

21 May 2016, 06:56

No, to je ovo.

Dođe čovjek psihijatru na razgovor. Psihijatar na papiru nacrta kvadrat.
- Na što vas ovo podsjeća?
- Na golu ženu.
Psihić se začudi pa nacrta trokut.
- Na što vas ovo podsjeća?
- Ma golu ženu.
Psihijatar nacrta krug.
- Na što vas ovo podsjeća?
- Na golu ženu.
Psihijatar se zamisli pa reče:
- Čovječe, pa vi ste opsjednuti seksom.
Ovaj bijesno skoči sa stolca i vikne:
- A jebemu, tko ovdje crta gole žene!? Ja ili vi?
ostruznicagornja
Posts: 805
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

21 May 2016, 11:16

Vic je dobar i te asocijacije su mi potpuno razumljive drugarice Tipfeler, nodensa bih mogao još bolje da prepoznam tu, ali ništa mi to nije pomoglo sa ovom asocijacijom kvake i prepreke ili problema, i to zapneš za kvaku i sa ovim tvojim objašnjenjem kako je to slikovit način da kažeš da ima neki skriveni problem sa nečim. Zapeo si za kvaku, i to će omesti ostvarivanje toga što si naumio da uradiš. Ili ono kao upozorenje "Pazi kvaka", "Pazi zapećeš za kvaku" i onda je to počelo da se upotrebljava kao idiomatska fraza, "Moći ćeš to sve lijepo da uradiš, ali moraćeš da paziš, jer ima jedna kvaka (i mogao bi da zapneš za tu kvaku)"
Meni je ta asocijacija i pored toga nejasna, mada bi u nekoj krajnjoj interpretaciji mogli reći da postoji asocijacija sa engleskim "drawback", "Everything will work fine except for one drawback". Znači draw back, vuče nazad i sprečava odvijanje nečega. Isto bi bilo i "hold back from achieving something" ili tako.
ostruznicagornja
Posts: 805
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

21 May 2016, 12:26

I to što sam rekao da mi "zakvačiti" ne radi, i da nije prisutno u ovom standardu jezika, nije bilo sa namjerom da kažem sad to nema smisla i to je nepravilno i treba sad lijepo napisati priručnik o jeziku u kojem će se lijepo ispljuvati oni koji to koriste. U stvarnosti to i jeste način na koji ljudi pišu te priručnike o jeziku, ovo je pravilnije, nemojte ovo to je nepismeno, kvarenje je jezika i tako. To je glup način da čovjek razmišlja o jeziku, loš je pogled na jezik. Smiješno je iracionalno takvo razmišljanje kad čovjek baci pogled unazad i vidi razvoj jezika, i sad oće ljudi da odbrane odredjeni jezik kao čist, učen, deskriptivan kakav već, od nekog iskvarenog, uličnog i tako, a prije pedeset ili sto godina su taj koji je sad učeni jezik neki drugi nazivali uličnim, iskvarenim i to sve.Na kraju krajeva, sve i da je ulični taj jezik, u sociolingvistici vele da kreativnost i promjene u jeziku pretežno dolaze iz nižih socijalnih klasa, manjeg obrazovanja i tako. I to je prirodno, naročito kad uzmemo u obzir da ljudi koji sebe vide kao intelektualce i pozvane da oblikuju jezik, vide jezik kao okamenjenu sliku, pa ako nije kao na slici, to je svetogrdje.
I nije nimalo čudno onda što na pomen priče o jeziku, umjesto da čovjek pomisli na zezanje, pomisli jebote jesam li ovo ispravno ili sam neispravno, kao da auto popravlja, možda je svjećica da nije iberlauf. Tako je christy na drugom tredu kad sam pitao za onu frazu sa zahtjevom, osjećala se kao da je pred jezičkom policijom. Za to nisam kriv ja, nego su krivi priručnici, nastavnici, jezički gurui koji su dali sve od sebe da se stvori slika da jezik postaje pravilan odredbom u pravopisu i dok tamo ne vidimo ne možemo znati jesmo li pismeni ili nepismeni. Treba Tvrtko Goluža da aminuje i onda je tek pravilno.
Čovjek treba, i svaki čovjek koji je minimalno obrazovan i svjestan, da osjeća da je u svojem jeziku doma. Kući je u svojem jeziku, može da mijenja, može da bude kreativan, može šta mu se svidi, do njega je. I dobro je da bude kreativan u jeziku, frešak jezik može da učini i neku glupu temu interesantnom. I sad bi jezički gurui rekli, pa jeste, najbolje da nema nikakvog pravila i onda može i "čekam te kod kolima" i može i "ušao sam u trpezariji" ili mogu i neki lokalni dijalekti isto. Teoretski mogu, ali ljudi neće koristiti to u standardnom jeziku i imaju i razlozi zašto neće. Prvo "čekam te kod kolima" nikad neće reći neko kome srpskohrvatski nije maternji jezik, kad pročitam znam odakle je i samo će biti pitanje je li rekao Djogani ili je Djoganijev brat ili tetka ili ko. I nije problem što će reći, samo nije standard u srpskohrvatskom jeziku, odnosno ta fraza je idiosinkratska, razumjeće svako, ali ne želimo da skrećemo pažnju na neku sporednu informaciju, jer nije ni cilj, nije ni da je smiješno osim u smislu da je to jezik koji se može sresti kod romske populacije, odnosno kod Cigana. "Ušao sam u trpezariji" odnosno ovaj lokativ "trpezariji" umjesto "trpezariju", je isto tako idiosinkratski jezik, i isto će biti razumljivo ali na isti način skreće pažnju na jezik koji nije očekivan. I to je kao da čovjeku kažeš, nisam se družio s knjigom nešto u životu, i nisam se nešto napričao sa ljudima.
I na kraju, trebao bi čovjek da kopa sad satima po forumu vjerovatno, da iskopa nešto za šta bi mogao da kaže e ovo druže ili drugarice nije adet u srpskohrvatskom jeziku, i grebe po ušima. Svaki jezik preko koga predjemo u čitanju je skoro sto posto sigurno jezik koji nam i nije stran, i nema nikakav problem s tim jezikom osim što se meni može manje svidjeti a nekom drugom više. Što ne znači naravno da neki ljudi nisu kreativniji i ljepše pišu i pričaju i tako, stilovi su različiti, ali svako intuitivno razumije svoj maternji jezik tako da ga koristi prirodno i kako ga i drugi ljudi koji govore taj jezik koriste.

I daleko od toga da sam ovo sa kvakom i zakvačiti sad htio da uzmem kao dokaz kako su hrvatski i srpski jezik različiti, ili možda da je ovaj standard zbog nečega ljepši, pametniji i seksipilniji nego hrvatski standard. Upravo suprotno, mislim da je beskrajno glupo koristiti jezik u ovim kontekstima sa nacijama pa meni ne valja zakvačiti a onda tamo ljudima je to obavezno jer je to garant original hrvatska riječ. Jezik je to što je, nema bolji i lošiji nego ima jezik koji se upotrebljava i onaj koji se ne upotrebljava. Onoliko koliko ljudi koji govore hrvatski odnosno srpski standard jezika održavali kontakt, odnosno komunicirali medjusobno toliko će ti standardi biti sličniji ili različitiji. Nije da je to teško zaključiti. Ako pročitam dvije ili tri knjige, ili budem gledao hrvatski tv program, ovo "zakvačiti" će vrlo brzo biti i u mojem vokabularu.
To što sam nagadjao zašto nema "zakvačiti" u standardu jezika koji govorim je bilo samo nagadjanje, kao što smo nagadjali i za ovu frazu "u čemu je kvaka". Meni je prihvatljivo objašnjenje kako sam rekao, da značenje nekih riječi kao "ključ", "brava" primarno shvatamo kao funkciju tih stvari, i otud je prirodno da imaju i glagolske izvedenice: ključ zaključava, brava zabravljuje itd. Ali šta radi recimo "ručka", koja je funkcija ručke. Pa nema specifična funkcija ručke pa da kažemo ovo je stvar koja ima tu funkciju, i onda nema ni glagol "zaručkiti" ili "ručkiti" ili kako bi bilo. Ručka može da bude na torbi, na vratima od nečega, na biciklu na čemu god, odnosno nema jednu specifičnu, univerzalnu funkciju. Ne shvatamo ručku primarno kao instrument da uradimo nešto iako svaka stvar služi nečemu. Ako kažemo "ručke na biciklu" to znači isto što i "volan bicikla" ili "upravljač bicikla" samo je način na koji posmatramo taj predmet za nijansu drugačiji. Ili recimo kažemo "drška" umjesto "ručka", to mi je opet za nijansu drugačija riječ i značenje, iako vjerovatno u većini situacija možemo da ih upotrijebimo kao sinonime. Opet je nagadjanje, ali pretpostavljam da bi drška sa ovom implikacijom držanja nečega na šta je prikačena mogla biti preferirani izbor riječi u nekim situacijama.
Na taj način razmišljam i o ovome "zakvačiti", "kvaka" se primarno percipira kao predmet koji rukom uhvatimo da otvorimo vrata, ne kao predmet koji otvara vrata. Kad tražimo u prodavnici kvake da kupimo, daće nam samo predmet koji je rukohvat, i ništa drugo, to sigurno neće ni otvoriti ni zatvoriti vrata.
Ima onaj stari vic sa kvakom, mada neki vele da je istina i da je to bilo stvarno na radiju, kao nagradna igra i pitanje je da se pogodi pjevač narodne muzike. I daju se asocijacije slušateljki koja se javila, da lakše pogodi, i veli joj voditelj to je predmet koji svakodnevno imate u rukama u domaćinstvu, i drugaricu je to asociralo na Mileta Kitića, i nije bio Mile Kitić nego Bora Spužić Kvaka.
Post Reply