Začkoljica

Od kunilingvistike do pravopižđenja
ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Začkoljica

Post by ostruznicagornja » 18 May 2016, 15:25

Slučajno sam naišao na ovaj srpski rječnik sinonima http://repo.etfovac.com/srpski-jezik/Pa ... a_2008.pdf, nasumično sam pogledao sinonime za pojedine riječi i nije mi ova lista sinonima za riječ "začkoljica" dobra iz više razloga.
Osnovni problem je što je prvi navedeni sinonim za ovu riječ "svadja" , a to prvonavedeno značenje riječi se ne pojavljuje nidje u upotrebi na prvih milijardu stranica Guglovih rezultata, niti zvuči kao interpretacija koju sam ikad čuo u životu.
Nejasno je i zašto je izdvojeno značenje pod 3, i po čemu je različito to tumačenje u odnosu na većinu značenja pod 2. I onda pitanje je koliko su neka značenja pod 2 uopšte moguća čak i kao najdalja interpretacija riječi "začkoljica"

Nebih rekao ni da je ova definicija na Hrvatskom jezičnom portalu http://hjp.znanje.hr/index.php?show=sea ... d=f15mUBN7 mnogo korisnija nekome recimo kome je zaštekao mozak i htio bi da izabere neku drugu riječ, želi da izbjegne "začkoljica" zbog nečega u kontekstu i htio bi alternativu.
Gugl je izbacio preveliki broj rezultata za ovu upotrebu na hrvatskom domenu da bi to mogla biti slučajnost, da bi mogao biti regionalizam ili da bi mogla biti riječ specifična za srpski jezik. A to navode kao uvodnu napomenu za sva značenja ove riječi u hrvatskom jeziku: reg. (+ srp.) I tek mi izgleda čudno da je kao prvo značenje riječi dato: udubljenje u stjenovitoj obali izlokano vodom. Za to značenje opet Gugl nije čuo.

Da ne bude da sam kritičan sad, ali ono abnormalno kritizerski raspoložen prema svemu što se odštampa o jeziku kod nas, ali zaista imam utisak, i na osnovu toga što sam prije čitao u rječnicima, da ljudi kad pišu ove rječnike nemaju u vidu da taj rječnik treba da ima praktičnu upotrebu, i da će to najviše čitati ljudi kojima treba alternativna riječ za to što žele da kažu, ili će možda neko ko uči naš jezik to čitati, i treba mu kako ljudi tu riječ zaista koriste a ne kako su je koristili stari Sloveni ili ko već.
I kad je tako onda trebaju sinonimi za svaku riječ valjda da su poredjani po tome u kojem se smislu najčešće upotrebljavaju, a ne da nešto što se zove Rječnik sinonima sadrži enciklopedijske nasumično nabacane trivija podatke o svemu i svačemu što ima veze sa tom riječi. Ovo za ovo udubljenje što vele na ovom hrvatskom portalu, to meni izgleda kao nešto što je zabilježeno u govoru 23 (dvadeset tri) ribara na području Trtuzena, i od njih su samo dvojica trenutno živa, i ne ribare više aktivno. A značenje je dato kao prvo na listi. Ili ovo "svadja" u srpskom rječniku sinonima, pa ako je prvo značenje to koje je sinonimno značenju "začkoljica", zašto to onda niko nije upotrijebio u milion upotreba ove riječi koje je Gugl registrovao.
Oću da kažem, da ovim rječnicima fali organizacija, i nešto što se zove rječnik sinonima treba da bude to, nije ni etimološki rječnik, ni rječnik popjevki ni regionalizama iz XIX vijeka, nego bi za svaku riječ trebalo valjda da se daju riječi koje ljudi zaista upotrebljavaju kao sinonime toj riječi o kojoj se radi. Znači može regionalna upotreba ako taj region nije pola jednog sela, ali prije svega trebaju očekivane zamjene te riječi u standardnom jeziku.
Treba rječnik sinonima naravno, baš treba, ali treba i obuhvatniji i sistematičniji i bilo bi lijepo da ima bar poneki primjer za najupečatljiviju upotrebu riječi za svako značenje.



User avatar
Donna Sole
Posts: 3128
Joined: 30 Sep 2011, 23:18
Location: Virgin Valley

Post by Donna Sole » 19 May 2016, 07:17

začkoljica je nešto kao zavrzlama a zavrzlama bi bio metež ( mjesto bez reda, zapleteno , neorganizirano)

Začkoljica se rabi kao i "kvaka" , situacija u kojoj ne ide sve ko po loju


zašto kompliciraš?

napiši ti rječnik

Mislim, u pravu si kad kažeš da u rječnicima samo dadnu objašnjenje a ne sinonim iste riječi . Možda neke i nemaju sinonime i ne rabe se u svim krajevima. Ovdje niko ne kaže začkoljica nego kvaka a ako ćemo pravo i to samo u nekom uličnom žargonu, malo finije od onog "zajeb".


kurvanjski avatar, a

ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 19 May 2016, 11:10

Jedini način na koji mi ima smisla ova riječ u kontekstu je kad ima značenje problema, odnosno prepreke u smislu nekog detalja koji čini izvodjenje nečega problematičnim ili često nemogućim. Sa hrvatskih sajtova, treća stranica Gugl rezultata, nasumični primjeri:

Znam pravopis dobro, ali ima još začkoljica koje ne znam, nisam jezikoslovac ipak.

... kako taj odgovor ne da ide u elementarnu kemiju na razini osnovne škole, nego prije u kategoriju zdravog razuma, to imam osjećaj da postoji neka začkoljica, ...

No, u cijeloj priči postoji jedna začkoljica.

Mnogo je tu dokumentacije, javnih natječaja, žalbi, pravnih začkoljica

Začkoljica je u tome što će Neymar taj iznos sigurno dobiti, bez obzira na to hoće li uspjeti dogurati do svih ciljeva koju mu garantiraju ovu ..


Zna dobro, ali imaju neke sitnije stvari koje mu nisu jasne jer nije jezikoslovac, ima osjećaj da postoji neki problem sa tim odgovorom koji čini taj odgovor netačnim itd. Kao u ovim rečenicama, "začkoljica" uvijek ima konotaciju detalja, pojedinosti koja je ili problem, ili je potencijalno problem, i ako se taj problem zanemari taj posao neće valjati.

I što veliš, kvaka je i kod nas perfektan sinonim za ovu riječ, vjerovatno to čujem znatno više nego začkoljica. Rekao sam prije, da ova značenja riječi kao rupe u stijeni ili svadje, nepoznata su mi, pa je li što su regionalna ili zašto to ne znam. Znam da kad Gugl nešto ne registruje nijednom na ogromni broj upotreba te riječi, da je zaista logično pitanje kako se u rječniku sinonima to značenje našlo kao prvi sinonim za riječ "začkoljica" .



ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 19 May 2016, 11:47

I interesantno mi je bilo da pogledam otkad je ova kvaka prisutna u jeziku, nekako je teško povezati kvaku sa problemom: "kvaka je u tome.." ili "u čemu je kvaka", i pogledao sam na Google Books i ima primjer iz nekog zbornika i devetnaestog vijeka:
Ja neznam, koliko je istine u onom, što je kazao g. Barčić o Pešti, da je baš to onaj trn, oko kojega se oklieva sa zgradom bolnice. Ja neznam, da li to ... to je riešeno. Ali, gospodo. ima jedna kvaka ovdje, naime, čim će se nova bolnica podići?
Ko zna o čemu se mislili tada kad su od kvake napravili problem :)

Čudno je isto da ovo "catch" u engleskom za "What's the catch" što bi bio vjerovatno najčešći prevod ove naše fraze sa kvakom, da je sasvim novo značenje riječi, i isto tako je veoma teško povezati sa osnovnim značenjem riječi. Odnosno ima komplikovano tumačenje, po kojem je izvor baš u romanu Catch 22. Alternativa je What's the rub, i za ovo značenje rub vele da je bilo još kod Šejkspira, ima u Hamletu, evo objašnjenje sa interneta:
By rub, Hamlet means a difficulty, obstacle or objection — in this case to his committing suicide.
The origin is the ancient game of bowls (which Americans may know as lawn bowling; nothing to do with tenpin bowling). A rub is some fault in the surface of the green that stops a bowl or diverts it from its intended direction. The term is recorded first a few years before Shakespeare’s time and is still in use. It appears, too, in golf, in the expression rub of the green, which refers to an accident that stops a ball in play — hitting an obstacle or a bystander perhaps — and for which no relief is allowed under the rules.



User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7738
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 19 May 2016, 17:03

Nudi li se igdje "zajeb" kao moguće objašnjenje? Ako ne, onda rječnik ne valja. :kava:


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
haram
persona non grata
Posts: 3881
Joined: 24 Jul 2015, 04:13
Location: scorched earth

Post by haram » 19 May 2016, 18:56

Kamen spoticanja, točka prijepora... faktor imputa nekonzistencije? :D

Svako doba i prostor nose neke svoje kolokvijalne izraze povučene iz anegdotalnih događaja koji se koriste koliko je moguće kontekstualno. Napikavam... ovaj, nagađam...
Tako je vjerojatno i ta "kvaka", kao što si ti Ostružnice već primijetio, došla s popularnošću romana "Catch 22". Ali odakle ona tamo? Vjerojatno iz neke pravničke kolokvijalne terminologije.
Last edited by haram on 19 May 2016, 19:05, edited 1 time in total.


what we've got here is failure to communicate

ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 19 May 2016, 19:02

Harame to se zove jezička kreativnost :)
Interesantno mi je da su i Chili i Tipfeler tražile "zajeb" kao sinonim, i na prvi pogled mi nije leglo, više mi je "zajeb" imalo subjektivnu interpretaciju, greška koju čovjek sam napravi, nego kao objektivni problem, ali kad sam to još jednom provukao kroz uši, leglo je kao mlijeko, može i zajeb kao sinonim :)



User avatar
haram
persona non grata
Posts: 3881
Joined: 24 Jul 2015, 04:13
Location: scorched earth

Post by haram » 19 May 2016, 19:08

Sori, imam taj nezgodan običaj da dopunjavam postove nakon što sam ih već poslao. :zubo:


what we've got here is failure to communicate

ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 19 May 2016, 19:11

:) I meni se dešava harame



User avatar
haram
persona non grata
Posts: 3881
Joined: 24 Jul 2015, 04:13
Location: scorched earth

Post by haram » 19 May 2016, 19:21

Termin "paragraf" se i označava znakom koji podsjeća na neku stiliziranu kvaku iz doba postrenesanse/romantizma... možda od tuda veza?

http://konecki24.pl/wp-content/uploads/ ... ragraf.jpg
http://www.allometal.co.rs/Kvaka108.jpg

(jel još neko ima problema sa savladavanjem antispam-provjere na tinypic?)
Last edited by haram on 19 May 2016, 19:28, edited 1 time in total.


what we've got here is failure to communicate

ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 19 May 2016, 19:23

Iz Catch 22 je došlo "catch" u engleski kao sinonim za ovo "rub" u ovoj istoj frazi, ili "snag" ali to je engleski, naša "kvaka" je došla odnekle drugo, starija je fraza od ove njihove sa "catch". Prije sam citirao upotrebu iz knjige koja je sa kraja devetnaestog vijeka.



ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 19 May 2016, 19:32

Našao sam na jednom forumu sličnu tvrdnju:
Evo primera: čujete često da neko kaže - ''U čemu je kvaka?''. Direktna pozajmljenica iz američkog engleskog, gde u romanu Jozefa Helera ''Kvaka 22'' (''Katch 22''). Eto, to je jedna od pozajmljenica koja je zaživela kod nas.
Opet da kažem da je malo vjerovatno da je riječ "catch" u američkom engleskom u upotrebi za kvaku na vratima, i onda ne može naš prevod te fraze otuda dolaziti. Ali jeste da smisao čitave fraze "What's the catch" ili "There's the catch" odgovara našem u čemu je kvaka ili u tome je kvaka.



User avatar
haram
persona non grata
Posts: 3881
Joined: 24 Jul 2015, 04:13
Location: scorched earth

Post by haram » 19 May 2016, 19:50

1. catch
dobitak, hvatač, hvatati, kračun*, kvačiti, lov, loviti, navući, plijen, shvatiti, sustignuti, ščepati, uhvatio, uhvatiti, ukliještiti, ulov, uloviti, zahvaćati, zamka, zaplijeniti, zateći, zgrabiti

http://www.englesko.hrvatski-rjecnik.co ... ion=search

*naprava koja vodoravnim pokretanjem zatvara i otvara vrata i prozore; zasovnica, zasun
http://hjp.znanje.hr/index.php?show=sea ... elluXBc%3D
... iliti "reza" - dakle nešto što je bila neka "protokvaka", i kao arhaizam ili kolokvijalno je možda moglo kasnije prolaziti i pod "kvaka", što se opet moglo povezati sa onim znakom za paragraf... opet nagađam :ne zna:


what we've got here is failure to communicate

ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 19 May 2016, 20:10

Pogledao sam slike na internetu, za pretragu "door catches" Gugl je izbacio najviše one magnete sa pločicama što se stavljaju na vrata da se zatvore, i neke za auta recimo komade metala u koji se drugi dio na vratima užljebi.
Kako god i te stvari i reza su stvari prilično različite od kvake, tako da i dalje mislim da je kvaka nemoguć prevod za "catch".



User avatar
haram
persona non grata
Posts: 3881
Joined: 24 Jul 2015, 04:13
Location: scorched earth

Post by haram » 19 May 2016, 20:35

ostruznicagornja » wrote:Pogledao sam slike na internetu, za pretragu "door catches" Gugl je izbacio najviše one magnete sa pločicama što se stavljaju na vrata da se zatvore, i neke za auta recimo komade metala u koji se drugi dio na vratima užljebi.
Kako god i te stvari i reza su stvari prilično različite od kvake, tako da i dalje mislim da je kvaka nemoguć prevod za "catch".
Ali ne i ako razmišljaš u terminima ljudi XVIII-XIX stoljeća. :mig:

Kako bi preveo, kako protumačio moj potpis?


what we've got here is failure to communicate

ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 19 May 2016, 20:48

Olrajt, ja nisam nešto za leksiku i etimologiju previše zainteresovan, ponekad me nešto samo zaintrigira. Što se tiče ove kvake, pa tražio sam po internetu i nisam našao nikakvo objašnjenje, i nisam siguran je li ga uopšte ima neko u našem jeziku danas, i sad je interesantno što ne možemo ovu kvaku metaforički da povežemo sa problemom, nekom komplikacijom ili tako. Što bi kvaku uporedjivali sa komplikacijom ili začkoljicom?



ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 19 May 2016, 20:52

Kako bi preveo, kako protumačio moj potpis?
Sad sam vidio na internetu, doslovno bi se prevelo kao "Always where, under where", što meni ne znači ništa, osim ovo što navode da je to šala za Always wear underwear. To znači naravno :)



User avatar
haram
persona non grata
Posts: 3881
Joined: 24 Jul 2015, 04:13
Location: scorched earth

Post by haram » 19 May 2016, 21:50

ostruznicagornja » wrote:Olrajt, ja nisam nešto za leksiku i etimologiju previše zainteresovan, ponekad me nešto samo zaintrigira. Što se tiče ove kvake, pa tražio sam po internetu i nisam našao nikakvo objašnjenje, i nisam siguran je li ga uopšte ima neko u našem jeziku danas, i sad je interesantno što ne možemo ovu kvaku metaforički da povežemo sa problemom, nekom komplikacijom ili tako. Što bi kvaku uporedjivali sa komplikacijom ili začkoljicom?
Ali kvaka je nekada mogla vizualno asocirati na znak za paragraf* - nešto što se ne može zanemariti ili zaobići tek tako.

paragraf (grč.), odjeljak, poglavlje nekoga teksta; pravo - članak, stavak zakonika, pravilnika, uredbe; znak (kratica).
http://www.hrleksikon.info/definicija/paragraf.html
Sad sam vidio na internetu, doslovno bi se prevelo kao "Always where, under where", što meni ne znači ništa, osim ovo što navode da je to šala za Always wear underwear. To znači naravno :)
Točno, nisi pogriješio što si prvo latinski preveo na engleski - da si išao direkt na naš jezik, malo bi se pomučio otkriti šaljivi kontekst. Ali ovdje ima i neko dublje, kolokvijalno značenje (nisam čuo je li isto i na drugim govornim područjima) - nekad se govorilo i "ne hodaj po svijetu bez gaća" - tj. "imaj svoj obraz, svoju čast i dostojanstvo". ;)


what we've got here is failure to communicate

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7738
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 20 May 2016, 07:25

A jeste ga zakomplicirali. Da je hrvatsko kvaka došlo od Catch 22, priznajem da prvi put čujem, a i bolje. Manje sam se uzrujavala. :cerek: Mislim, to je ordinarna glupost. Kvaka u prenesenome značenju - improviziram - neka sitnica koja se može protumačiti ovako i onako pa se na to možeš lako, opet preneseno rečeno, zakvačiti, zapeti, spotaknuti, pogotovo ako je previdiš, postoji u hrvatskome davno prije Hellera. Mislim da se može naći već kod Šenoe, a kao ne kod njega, onda kod Krleže. Da ne govorimo o tome da je roman Catch 22 preveden kod nas krajem 80-ih.

Što sve skupa ne smeta činjenici da hrvatsko kvaka i englesko (a) catch imaju isti smisao. U ovom slučaju. Nemaju isto semantičko polje, dakako, ali je u ovom slučaju jedno prevodivo drugim. A iza obje riječi, i hrvatske i engleske, stoji ista osnovna ideja - uhvatiti (se), zakvačiti (se).

Začkoljica ima slično značenje kao i kvaka, ali je ekspresivno obojena riječ i nije u hrvatskome standardna. Za etimologiju nisam sigurna, a čini mi se da nisam jedina. :kava:

Oprostite na smetnji, ponovo isključite zdrav razum i nastavite. :D


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

User avatar
Donna Sole
Posts: 3128
Joined: 30 Sep 2011, 23:18
Location: Virgin Valley

Post by Donna Sole » 20 May 2016, 07:55

MmeTipfeler » wrote:A jeste ga zakomplicirali. ....
Oprostite na smetnji, ponovo isključite zdrav razum i nastavite. :D

:giggle: kako ja volim tvoje postove ...


kurvanjski avatar, a

ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 20 May 2016, 09:35

Oprostite na smetnji, ponovo isključite zdrav razum i nastavite.
Jao što ste nadrndani drugarice Tipfeler :)
A iza obje riječi, i hrvatske i engleske, stoji ista osnovna ideja - uhvatiti (se), zakvačiti (se).
U savremenom srpskom jeziku ne stoji ista ideja iza riječi "kvaka" koja bi odgovarala engleskom "catch". Kao što u engleskom ne stoji ista ideja izmedju doorknob i te riječi, analogna je interpretacija, kvaka se razumije kao ručka, ne kao mehanizam koji zatvara vrata. Engleska riječ je deskriptivna i kao složenica to jasno govori. U našem standardu jezika nema glagolske izvedenice "zakvačiti" , kao što u engleskom ne može da se izvede glagol "to doorknob the door", zato što se doorknob ne percipira na taj način. Mehanizam u bravi koji "spoji" vrata sa okvirom vrata je "latch" i onda ima i glagol "to latch the door", iako se ne koristi naravno za radnju zatvaranja ili otvaranja vrata bez zaključavanja. I onda bi "catch" i "latch" bile uporedive riječi po značenju, u smislu "uhvatiti" ili "zakačiti", ali ne "catch" i "doorknob". I velim analogno je u ovom standardu jezika koji govorim, ne razumijemo da "kvaka" ima funkciju zatvaranja, hvatanja, ili kačenja, kao što razumijemo da "brava" ili "reza" imaju funkciju hvatanja, kačenja ili tako. I onda može "zabraviti", od "brava", naravno samo u smislu zaključati, ne u smislu jednostavnog zatvaranja vrata kvakom.
To znači da ako bismo prevodili riječ "catch" bukvalno na naš jezik to bi moglo da se prevede nekom riječi koja označava nešto što ima funkciju spajanja ili kačenja, a kojom to bi zaista zavisilo od prethodno usvojenih termina i konteksta. Tako prevodimo i "catch" naravno, značenje perfektno odgovara našem "kvaka" u idiomatskim frazama "u čemu je kvaka", "u tome je kvaka".
I ovo što velim za značenje riječi kvaka se odnosi na savremeni srpski jezik, to ne znači da istorijski i u našem standardu jezika riječ nije imala značenje mehanizma za zatvaranje vrata, bliže značenju poluge koja je imala funkciju zatvaranja vrata kao reza ili brava danas, i da je otuda bilo i "zakvačiti", da se kaže da su vrata i okvir spojeni kvakom. Ti su mehanizmi bili drugačiji na kraju krajeva i onda su i riječi bile drugačije.



User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7738
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 20 May 2016, 09:56

Ajmeee, što smo pametni. Pa jebote, naš uređaj za otvaranje vrata ( :cerek: ) i po izgledu se razlikuje od engleskog i američkog: mi imamo one "ručkice", oni okrugle kvake kao kod nas na vrtnim vratima ili haustorima. Baš kao i prozori - kod nas se krila otvaraju u stranu, a njihovi se prozori skližu nagore ili nadolje. Pa što s time?

I nemoj mi ovdje pizditi sa srpskim, te nema ovo, te nema ono, a na drugoj temi svršavati od sreće što su "srpski i hrvatski jedan jezik s dva standarda". Nešti definicije. :D

Jesi li ti ikada, čovječe, ne gledajući slučajno zapeo o kvaku? Onu na vratima. Poderao džep ili rukav? Ili se udario ili ogrebao? Nisi? e, onda je jasno da ne znaš u čemu je kvaka.

P. S. Latch se kod nas zove "jezičac".


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 20 May 2016, 10:05

I dobro pitanje bi bilo onda ako može "zaključati" što je zatvoriti nešto ključem, što ne bi moglo "zakvačiti" kad zatvaramo vrata kvakom. Možda jer je zaključavanje specifičnija radnja, nije jednostavno zatvaranje nečega, nego se onda može otvoriti samo ključem, a onda i ključ ima samo tu namjenu.
Kvaka već ima generičko značenje ručke, i značenje ide prema tome da je to ručka koju koristiš da zatvoriš vrata, a kako će se tačno zatvoriti to nije u fokusu. Generalno valjda gledamo na kvaku kao na vrstu ručke, samo specifičnu ručku koja uključuje postojanje brave i jezička koji ide u okvir vrata. Kad zatvorimo vrata na visećem elementu u kuhinji, ili ormaru u sobi obično nema brave, i ne zovemo tu ručku kvaka iako je u principu ista stvar.
U engleskom je to sve "knob", knob je ručka na vratima, ručka na visećoj, ručka za podešavanje temperature na šporetu je knob itd.



ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 20 May 2016, 10:32

Drugarice Tipfeler sad stvarno mislim da sam uspostavio telepatsku vezu s tobom, odgovorio sam ti prije nego što si pitala :)
Ajmeee, što smo pametni. Pa jebote, naš uređaj za otvaranje vrata ( :cerek: ) i po izgledu se razlikuje od engleskog i američkog: mi imamo one "ručkice", oni okrugle kvake kao kod nas na vrtnim vratima ili haustorima. Baš kao i prozori - kod nas se krila otvaraju u stranu, a njihovi se prozori skližu nagore ili nadolje. Pa što s time?
To je tačno, i to je jedan razlog što im je sve to "knob". To što to zovu "knob" ti govori kako percipiraju tu riječ, ne percipiraju po funkciji, jer da percipiraju po funkciji bio bi glagol koji bi mogla da izvedeš iz toga. "Latch" se shvata kao predmet sa funkcijom zatvaranja vrata i onda može "latch the door", ali "doorknob" se ne shvata primarno kao predmet sa funkcijom zatvaranja vrata, nego se shvata kao ručka, i nema onda glagol "to knob something". Ista stvar je i sa "key" i sa "lock" i tako je i u našem standardu jezika.
I nemoj mi ovdje pizditi sa srpskim, te nema ovo, te nema ono, a na drugoj temi svršavati od sreće što su "srpski i hrvatski jedan jezik s dva standarda".
To da govorimo isti jezik to je smiješno da dokazujem. Govorimo jezik isti pa neka ne koristimo isto riječ "kvaka" ni "zakvačiti", to ludilo sa različitom leksikom i ta bajanja o jeziku na toj osnovi to nije jezik. Fakat to što se politički razdvojilo, i što se tamo uprli sa uvodjenjem nesrpske autohtone leksike, ne znam šta da kažem, to nikome ne koristi to bih rekao, samo štetu pravi ljudima. Više je imalo smisla da se približavaju jezici prema jednom zajedničkom, pa neka politički svako selo ima svojeg kralja, evo prevodioci bi baš mogli imati koristi od toga. Ali to je priča duga, mene i ne zanima nešto, ali generalno velim da je to praksa odje kod nas bila da se kao prva stvar zakopa u jezik, to je stub identiteta i onda tu čobani prčkaju nešto, baba mi je tako govorila pa ću i ja tako. To što se radi sa jezikom je sigurno dobra ilustracija čobanizacije društva.



ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 20 May 2016, 11:10

Jesi li ti ikada, čovječe, ne gledajući slučajno zapeo o kvaku? Onu na vratima. Poderao džep ili rukav? Ili se udario ili ogrebao? Nisi? e, onda je jasno da ne znaš u čemu je kvaka.
Zapeo sam drugarice Tipfeler u životu i na kvaku milion puta i ne bi vjerovala na kakve sve stvari sam i zapinjao i grebao se i cijepao odjeću u životu. Jesam, smotan sam i onda dešavalo mi se to.