Rat za dj

Od kunilingvistike do pravopižđenja
ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Rat za dj

Post by ostruznicagornja » 24 Aug 2015, 14:02

U izuzetno dinamičnoj diskusiji na tv Vijesti (emisiju možete pogledati odje prof.dr Adnan Čirgić (u lijevom uglu, sa bradom duvao sam u auspuh), profesor crnogorskog jezika u IMNE verziji, i prof.dr Tatjana Bečanović ( u desnom uglu, svježe obrijana) profesor crnogorskog jezika u UCG verziji, su izložili svoje suprostavljene stavove po pitanju slova dj u crnogorskom jeziku.

"Rat za dj" kako je u akademskoj javnosti poznat ovaj lingvistički sukob koji već duže potresa našu državu u svojoj osnovi ima duboke ideološko političke razlike u dvijema strujama crnogorskog patriotskog bloka. Utisak je nakon odgledane emisije ipak da ne samo da status dj u crnogorskom jeziku ostaje nejasan nego je teško reći koji od ova dva profesora crnogorskoj jezika je veći crnogorski patriota, ko je više zaslužan za obnovu crnogorske državnosti, ko je bio krvaviji neprijatelj velikosrpskih elemenata u Crnoj Gori, i td. Po meni bilo je neriješeno, obije strane su imale značajne argumente u tom smislu. S jedne strane dao bih prednost Adnanu jer jeste da ova dr.Tanjina ekavica nije originalno crnogorska stvar, ali s druge strane i Adnan je musliman pa mi ni to ne ide sa užarenim crnogorskim patriotizmom. Uglavnom, može dj izgledati kao banalan razlog za rasipanje ovolike energije, ali kao što kažu, danas popustiš za dj, sjutra ćeš morati za ko zna šta. Možda ćeš sjutra morati da ratuješ za b.

Mnogi smatraju da ovaj rat za dj uopšte nije motivisan akademsko lingvističkom brigom za očuvanje vjekovnog nasledja crnogorskog naroda, koje se sisanjem iz majčine sise prenosi sa generacije na generaciju, nego da je stvarni razlog u tome što budžetsko finansiranje dva fakulteta za crnogorski jezik predstavlja veliki teret za krhku crnogorsku ekonomiju pa su realna očekivanja da bi ga u budućnosti jedna od ove dvije akademske institucije mogla popušiti.

Pitanje koje takodje ostaje otvoreno nakon ove diskusije je da li je validan široko uvriježeni stav u crnogorskoj stručnoj javnosti da ovo dj Crnogorcima dolazi direktno iz majčine sise. Pitanje postaje još intrigantnije i kontroverznije kad uzmemo u obzir bosansko dj. Ako Crnogorcima dj dolazi iz majčine sise čime se dokazuje autohtonost crnogorskog jezika u odnosu na srpski, postavlja se pitanje odakle Bosancima dolazi ovo slovo dj? Možda Bosancima dolazi direktno iz pičke, pa bi u tom slučaju de fakto i de jure dokazali da je crnogorski izvorno bosanski jezik, imajući u vidu prirodni redosled stvari u razvoju čovjeka.



UPOZORENJE: Video gledate na sopstvenu odgovornost. Gledanjem ovog sadržaja može doći do nepovratnog narušavanja zdravlja, vitalnih organa, posebno centralnog nervnog sistema. Registrovani su slučajevi razdraženosti, hroničnog zaglupljivanja, kao i slučajevi idiotizma, kao rezultat direktnog izlaganja ovoj emisiji. TV Vijesti nije odgovorna za stavove saopštene u emisiji i ne može se teretiti za skraćivanje životnog vijeka gledaoca u dužini trajanja od tri sata.



User avatar
Šabović Adis
Inventar
Posts: 3766
Joined: 22 Aug 2015, 20:45
Location: Sarajevo

Post by Šabović Adis » 30 Aug 2015, 14:50

Srekjom, nijesam gled'o vidoje, pa'se odma' kvalificiravifikovao za komentovanje:
Najme:
Da nije Đ-a, ne bih nikoga mogao nadjebati. Ni u priči. :mudri:
Et'...:ne zna:


Potpisujem bjanko smrtne presude :mirko:

ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 30 Aug 2015, 18:33

Pa Adise, mogu da ti prepričam ovu naučnu diskusiju da ne rizikuješ zdravlje bezveze, ja sam već ozračen mogu sad i reprizu da gledam svejedno je. Diskusija dugo traje ali je zaista lako prepričati jer je plot neobično jednostavan. Radi se o tome da su crnogorski lingvisti lupili kopirajt na ovo "dj" u dje i odje i to, tako da znaš ovo vaše dje's ba, to ti je bogami, pa valjda je kalk, ne znam kako bih drugačije objasnio okle vama Bosancima to dj tu. Naučnim eksperimentom koji je sproveo prof.dr. Novak Kilibarda, eminentno ime u lingvističkim krugovima kod nas, utvrdjeno je nepobitno da ovo dj u crnogorskom jeziku dolazi Crnogorcima direktno iz majčine sise, što može na prvi pogled izgledati blesavo, ali to sigurno nije prva stvar u lingvistici koju ne razumijem tako da nebih to sad osporavao. Mogu samo reći da sam zadovoljan što je utvrdjeno da je sisa, šta misliš da je profesor Novak utvrdio da ovo dj dolazi od sisanja kite to bi bila bruka, nebi nas trista Morača opralo.



User avatar
Šabović Adis
Inventar
Posts: 3766
Joined: 22 Aug 2015, 20:45
Location: Sarajevo

Post by Šabović Adis » 31 Aug 2015, 00:59

Prvo, ovo da te pitam: Jel' tebi ne radi đ na tastaturi pa stavljaš dj (vidim č ć ž imaš) il' se stvarno radi o dj?

I jesul' odlučili hoćel' da kopirajtuju đ ili ђ?
I jel' se jagme oko slova il' oko suglasnika?

Nek se zna, ima latinično pismo, latinica, zovemo ga Abeceda i ćirilično pismo, ćirilica, zovemo ga Azbuka! Po trides slova...ako treba slovaricu da priložim, reči! :zubo:

Kilibarda se samo zajebava. :D


Potpisujem bjanko smrtne presude :mirko:

ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 31 Aug 2015, 10:23

Prvo, ovo da te pitam: Jel' tebi ne radi đ na tastaturi pa stavljaš dj (vidim č ć ž imaš) il' se stvarno radi o dj?
Pa zavisi dje se to dj nalazi Adise, kao i sa dž, koje zbog nečega nemam na tastaturi. Kucanje na ovoj domaćoj tastaturi mi teško pada a i siguran sam da ćeš ti ispravno pročitati ovo dj, vidio sam da razumiješ da dj u nadjebati nije đ, pa koristi isti sistem sa drugim riječima. Ni č, ć i ž nisu zagarantovani, i na to ćeš morati da se navikneš, često to napišem bez ovih kukica.
Nek se zna, ima latinično pismo, latinica, zovemo ga Abeceda i ćirilično pismo, ćirilica, zovemo ga Azbuka! Po trides slova...ako treba slovaricu da priložim, reči!
Pa to ti je sad bogami relativno, evo priložiću crnogorsku azbuku i abecedu kao dokaz da mi imamo 32 na primjer:

http://www.crnogorski-online.me/lat/?page_id=18

Dodali smo ź i ś za zj i sj kombinacije, da se izgovor prilagodi dijalektu sela iz kojeg potiče autor pravopisa.
I jel' se jagme oko slova il' oko suglasnika?
Dakle, oboje.
Kilibarda se samo zajebava
Možda da ti ipak pogledaš ovaj video što sam postovao Adise.



User avatar
Šabović Adis
Inventar
Posts: 3766
Joined: 22 Aug 2015, 20:45
Location: Sarajevo

Post by Šabović Adis » 31 Aug 2015, 15:19

Ufufuf...žestoki diskutanti, ovo dvoje. :rofl: Oštrokondža vs tvrdokorac, to je sve što vidim.
Njih dvoje se ne spore oko onoga što je meni sporno, a spore se oko svega onoga što mi je totalno irelevantno. Bilo je malo brecanja (bre!), malo korenitih pa malo korjenitih promjena... :zubo:
Šta je sa zvukom nakon 1:27?


Ovo sa linka:
ABECEDA I AZBUKA


Pisma crnogorskog jezika su latinica i ćirilica, a slova ovih pisama nazivaju se abeceda i azbuka.
Joj, kako će ovo da bude, ako već nije, dočekano na nož, jer ako su latinica i ćirilica pisma crnogorskog jezika, onda to nisu srpskog, hrvatskog, bosanskog, uopšteno, jezika koji nije crnogorski. :facepalm:

Isto tako, ne zovu se slova pisma abeceda i azbuka, nego uz sintagmu "latinično pismo" ide i pojam "latinica" i povrh svega toga vlastita imenica Abeceda (zato velikim početnim slovom) što je i najbolji dokaz da je riječ o vlastitom pismu. Nema druge Abecede - razne Abecede ne postoje. I Azbuka je jedinstvena.
Slova su latinična ili ćirilična, velika ili mala i pisana ili štampana. (Haj dobro, ima sad i printana slova, al' nemoj dalje širit' priču, i jebemtiocaočinjega Gejce Bile a i tebe, Gutenberže! :rofl:)

Vezano za 32 slova:
- A śedi, jeđi, vrak ti ga iźeo, (da) ti ga vrak iźede ne!
Tako to u Plavu & Gusinju zvuči odakle su mi roditelji ( :rofl: ) i imalo bi smisla to tako pisat' al' prije 150 godina.
Svi smo išli u školu, i svi smo učili slovo po slovo. Niko nije učio ź, a nije ni ś...mis'im mi eseferjotovci. :zubo:


Potpisujem bjanko smrtne presude :mirko:

ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 31 Aug 2015, 21:45

Šta je sa zvukom nakon 1:27?


Kod mene ništa, nema problema sa zvukom.
Nek se zna, ima latinično pismo, latinica, zovemo ga Abeceda i ćirilično pismo, ćirilica, zovemo ga Azbuka! Po trides slova...ako treba slovaricu da priložim, reči!
Tačnije je reći da Azbuka ima 30 slova (ili ova crnogorska 32) a Abeceda ima 27 slova i 3 kombinacije slova. (crnogorska 29 slova)


Na stranu ovo ko će da se finansira iz budžeta a ko ne, i je li bolji jezik ovo što su nazvali "jotovana" varijanta ili "nejotovana", motivacija za prčkanje po jeziku i jednoj i drugoj strani je učvršćivanje nacionalnog identiteta Crnogoraca, što znači da se jezik mora napraviti različitim od drugih okolo, da ne bude zabune jesmo li mi Crnogorci ili Srbi kao što sad neki miješaju te stvari. Znači što se lošije razumijemo to bolje. Interesantno je to kako je jezik u ovim nacionalnim sporovima uvijek upetljan, i svi drugi nacionalni sporovi u Evropi uključuju dvije strane koje ne govore istim jezikom tako da je borba za nacionalnu dominaciju uvijek i borba za jezičku dominaciju prostorom. Jezik je valjda osnovna stvar za identifikaciju nacije, tako ispada, bar u Evropi. To bi sad bila komplikovana priča, o tome mogu nekom drugom prilikom.

Ovaj pojam "standardnog" jezika kako se kod nas upotrebljava ova odrednica se odnosi na jezik koji se deklaracijama usvaja na kongresima komiteta za jezik, naravno ako se delegati slože oko tih stvari. Ako se delegati ne slože oko nečega onda mogu da se izbistre dva ili više standardizovanih jezika u zavisnosti od toga koliko se ideoloških frakcija izbistri u tim komitetima za jezik. "Standardni" se u suštini odnosi na jezik koji je "standardizovan" deklaracijama, ne jezik koji je standard u upotrebi u govoru ljudi koji se služe tim jezikom kao maternjim. U Crnoj Gori je na primjer standardizovan jezik koji nije standard u upotrebi. Ova źenica iz alfabeta na primjer koju su uzeli za ilustraciju ovog slova/glasa ź je izgovor koji nisam čuo u životu, ali pošto sad imam šansu da pročitam postoji vjerovatnoća da ću to moći i da čujem od živog čovjeka u budućnosti, možda čak i od samoga sebe, sve je moguće.

Nešto je drugačije bilo sa ovim dj za đ što je tebe zbunilo u mom pisanju.
Odje http://pravopis.tripod.com/abeceda.html možeš vidjeti da ovo slovo/glas đ nije originalno bilo dio latiničnog alfabeta Ljudevita Gaja nego je znatno kasnije uvedeno u abecedu na predlog Djure Daničića. Djura je predložio i slova za lj, dž i nj ali ta se zbog nečega nisu primila u jeziku, pa je ostalo da abeceda ima 27 slova i 3 kombinacije slova. Na Google Books možeš vidjeti da u knjigama prije 1880.e ne možeš naći đ, nego je "dj", evo pretraga za "dogadjaj" http://tinyurl.com/pe3nedl Možda ovo "dj" umjesto "đ" može da se shvati kao regularizacija obrasca, pa kako je dž neka bude i dj.

To vjerovatno nije bio razlog što se kod mene ovo dj pojavilo u pisanju umjesto đ, nego će prije biti da mi je to ušlo u naviku što mi kucanje na srpskoj tastaturi sporije ide, ali što god da je razlog, važnije je znati da je ovo dj za đ očigledno debelo ušlo u upotrebu u pisanju od interneta na ovamo. I ne postoji nikakav razlog da to bilo kome smeta, najmanje onima kojima je to prešlo u naviku. Može ovo dj i da zamijeni đ u budućnosti neće biti propast svijeta, kako je došlo u jezik može i da ode. Ja ne znam šta će se dogoditi, samo znam da broj rezultata na Guglu (otprilike nešto više od 2:1 više rezultata za đ u događaj/dogadjaj na primjer ) može poslužiti kao orijentacija kako stvarno stoji stvar sa ovim dj u pisanju danas.

Tu dolazimo do toga kako se generalno shvata jezik kod nas. Instant reakcija na novine u jeziku je gomila drvlja i kamenja i pravilničko stavljanje van zakona takve nepismenosti. Urednik foruma na Vokabular forumu veli za ovo dj:
Da se nadovežem, nikako se ne može pisati dj kao zamena za đ.

Pravopis srpskoga jezika, tačka 6:

Цитат
Mimo standarda je pisanje dj umesto đ u latinici. Pisaće mašine i štampači prilagođeni za našu latinicu treba obavezno da imaju i đ (Đ), a onda je i daktilografska obaveza da se to slovo redovno piše.
Eto, tačka 6 pravopisa o odbrani i društvenoj samozaštiti srpskog jezika od kvarenja ovo dj stavlja van zakona, a vjerovatno da u tački 7 navode vrste kaznenih mjera za prekršioce.

Naravno da se ovo pravilo onda rikošetira na milion internet stranica na kojima se veliki poznavaoci jezika zgranjuju nad nepismenošću obične svjetine, profesori deklamuju pozive na boj protiv ološi nepismene i to sve.

U četvrtom dopunjenom i preradjenom izdanju Rječnika jezičkih nedoumica koji se može džabe pročitati odje (važi isti disklejmer kao za onaj video) http://www.ivantic.net/jezik/Pravopis_% ... rks%29.pdf prof.dr.guru srpskog jezika Ivan Klajn je izdeklamovao gomilu ispravna/neispravna riječi u formi inventara. Evo samo jedan interesantno bizaran primjer iz ovog priručnika na koji sam naišao posle 0.32 msec čitanja:
besprizoran znaci samo koji je bez nadzora napusten. Besmisleni su spojevi kao besprizorna izjava besprizorno ponasanje i sl.
U svojoj dugoj čitalačkoj i slušalačkoj karijeri baš nikad nisam naišao na ovo jedino značenje riječi besprizoran po Klajnu. Za ovaj opis što Klajn traži upotrebio bih riječ beznadzoran da takva riječ postoji u srpskom jeziku naravno. Provjerio sam na Guglu, ovo što je Klajnu besmisleno je kako se ova riječ upotrebljava u srpskom jeziku, a i zanimljivo jedino značenje koje može da se nadje i u Google Books http://tinyurl.com/qelxgy3 dje bi čovjek očekivao da je lektorisanjem ova riječ silovana na osnovu instrukcija iz pravopisa.



Evo šta vele neki od vodećih lingvista u engleskom jeziku u ovom trejleru za dokumentarac Grammar Revolution (koji ne može da se gleda za džabe na internetu na žalost)
Veliki broj ljudi vjeruje u pravila u jeziku, ali ne znaju ništa o tim pravilima

Gramatiku jezika nije smislila grupa specijalaca engleskog jezika u nekom budjavom podrumu

Gramatika se generalno shvata kao vrsta Sjeverne Koreje jezika (Geoffrey Nunberg)

Prepadnut si da ne napraviš grešku i izadješ na loš glas ako to uradiš (Steven Pinker)
Od preskriptivizma u engleskom jeziku se odustalo i ovo što govore se odnosi na iskustva iz prošlosti, svaka novija gramatika engleskog jezika je deskriptivna naravno. Uglavnom, nevjerovatan je kontrast kad uporediš pristup deskriptivnog lingviste, koji govori o jeziku sa namjerom da objasni šta se dešava u jeziku, da pruži trenutnu sliku jezika u upotrebi, sa shvatanjem po kojem jezik funkcioniše po pravilima koji smisli neka ekipa u nekom budjavom podrumu.
Kod nas je ovo drugo shvatanje jedino i svuda je, brat Klajn u hiljadu primjeraka na internetu i po priručnicima. Ljudi jednostavno uživaju da sebe predstave kao pametne, dušebrižen i pismene a da bi to bili neko mora biti glup i nepismen, to tako ide. Ima odje http://blog.b92.net/text/7308/Jes-ti-ce-mi-zabranis/ pod naslovom Ti će mi zabraniš, užasno neuspio pokušaj humora, u kojem autor na samom startu stavlja do znanja o čemu će da izloži svoj stav u nastavku
Ovaj tekst o greškama u svakodnevnoj upotrebi jezika je nastao kao reakcija na drastično snižavanje nivoa jezičke kulture u medijima u Srbiji.
Ovo izmedju je naravno spam iz ovih priručnika ali je zaključak, (čitalac će znati da je zaključak po tome što nosi naslov zaključak) reklo bi se genuine:
Zaključak
Jezik nam ima mnoštvo pravila i mnoštvo izuzetaka. Pitajte strance koji uče naš jezik. Kao što se planovi u mnogim oblastima ne ostvare a planirati se mora, tako i u jeziku moraju da postoje pravila, norme, preporuke - pa ćemo da vidimo rezultat.

Jezik nam je nerazvijen, tek se razvija, pravila se stvaraju, menjaju, nameću, reči se nameću, prljaju, nastaju, umiru, menjaju značenja, ... Učestvujte, ali pažljivo. Uzbudljivo je.
Pa nije uzbudljivo, naprotiv dosadno je da se usereš kad prepričavaš isti šit koji je milijardu i po puta istim riječima ponovljen na drugim mjestima.

A smiješno mi je kad čovjek koji potroši gomilu papira da proskribuje ovaj i onaj jezik kao neispravan, uhvati vremena da napiše neki lament o tome kako ovi i oni nacionalisti mrze Vuka http://tinyurl.com/l4jj3fl

Pa po ovome kako su to zapisali u istoriji Vuk je imao na drugoj strani neku sličnu ekipu sa guruima jezika kao Klajn koja mu je pljuvala po azbuci kao besmislici, i balavila o tome kako jezik kvari nepismena svjetina i sve to. Stvari tada nisu bile nimalo drugačije. Jedina razlika je što sad nema Vuka, ostala je samo azbuka i dugmići.

Vukova zasluga nije što je izmislio ispravan jezik za nas pa je to fino zacementirao i to od tada taj jezik tako radi i radiće do smaka svijeta. U jeziku iz njegovih pisama koje se mogu čitati na netu se vidi da to nije današnji srpski jezik, pa ni u pogledu jednačenja po zvučnosti koje Klajn veli da je Vukova zaostavština. On je zaslužan što je omogućio ljudima da se pismenim putem izražavaju na jeziku koji su tada govorili, ne na jeziku koji je tada bio "ispravan" nego baš na onom svojem "neispravnom". E ideja iza naših jezičkih pravopisa je identična onoj kojom se branio taj "ispravni" jezik od Vukove azbuke - treba sačuvati jezik od kvarenja, pa treba pravilnik da se zna šta je ispravan jezik i to sve, to je potpuno ista matrica.



User avatar
Šabović Adis
Inventar
Posts: 3766
Joined: 22 Aug 2015, 20:45
Location: Sarajevo

Post by Šabović Adis » 01 Sep 2015, 13:17

Komunikacija je lična stvar. Komuniciraju drugo i prvo lice jednine, komuniciramo, dakle, ti i ja tj. mi. Ti i ja, na jednom fonu...jedan, te isti fon. Mi nikako ne možemo da budemo narod jer narod to je jednina, a mi - množina.
Zapravo je riječ o našem jeziku, koji ovisi o nama, kojeg bez nas nema i koji mnogi ne poimaju a kao surogat izmišljaju nacionalne varijante istog i to prostim pridjevanjam pridjeva...konkretno, nacionalnih odrednica.
Meni, u školi, niko nije predavao Bosanski, Srpski, Hrvatski, Crnogorski isl., stoga su mi to sve strani jezici isto kao što su mi i Njemački, Engleski ili Ruski.
Maternji, to je ono malo crveno, što voli da mlatara gore-dole, lijevo-desno a treba ga savladat' da ne mlati puno, nalazi mi se u ustima, i držim ga za zubima. Koristim ga rijetko...uglavnom za govor. To nije službeno sredstvo. Više veze ima sa anatomijom nego sa književnošću, a za razliku od papira i olovke, koje mater ne rađa, to je urođeno urođeničko sredstvo urođenika. Domorodačko...
Ruke...noge...isto maternje.
:ne zna:


Potpisujem bjanko smrtne presude :mirko:

ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 01 Sep 2015, 23:39

http://forum.cdm.me/showthread.php?2093 ... zik/page46
Samosvojni crnogorski jezik je sociolingvisticki i etnicki sistemski posebit i zasebit jezik samobitnoga crnogorskog naroda i nacije, isto kao sto su to drugi srednjejuznoslovenski i slovenski bliski jezici, a ne dijalekatska drugacica sve(to)srpskoga iliti srpskohrvatskoga jezika koja se izgoni i razura kao arhaizam, provincijalizam, narodni neknjizevni jezik i sl., jer se ne uklapa u apstraktnu normu “opcene pravilnosti” tzv. svesrpskoga jezika. Razureni crnogorski jezik se revitalizuje kroz primjenu crnogorske norme “opcene pravilnosti”, sto se ostvaruje kroz vaspostavu jedinstva standardnoga (interdijalekatskog) govornoga i pisanog, narodnoga i knjizevnog, javnoga i zvanicnog jezika.

Jezik tradicionalnih Crnogoraca zv. predvukovski crnogorski jezik je uveliko ostvarivao nacelo narodnosti, narodni duh koji cini sustastvo Vukove jezicke reforme. U predvukovskom i prelaznom razdoblju, dosegao je jedinstvo standardnoga (interdijalektalnog) govornog i pisanog, narodnoga i knjizevnog, javnoga i zvanicnog crnogorskoga jezika. Imentovali su ga kao slovenski jezik, ilirski jezik, jezik slaveno-serbski, naski jezik, a nikada srpski jezik. Izraz “srpski jezik” kao i da nije uopste postojao u njihovoj svijesti i rjecniku, navlastito Svetoga Petra Crnogorskoga, koji je smatrao da oni koji se “stide svojijem narodnim jezikom zboriti” (koji imaju kompleks jezicke inferiornosti), i koji tudjijem jezikom zbore, uzdizu tudju naciju, a “svoju otadzbinu preziru”.
Crnogorci su zborili i pisali svojim, maternjim, crnogorskijem jezikom u staroslovenskoj redakciji. U objavljenijem śedocanstvima i knjizevnijem djelima dosla je do izrazaja izvornost crnogorskoga jezika, cija se osobitost i posebitost ne ogleda samo u izvornoj leksici, morfologiji, no i u (njima odnositeljnoj) sintaksi i tacnopisu. Izgradio se i uoblicio u opsti, nad-dijalekatski tip jezika.
Ovo prilažem kao dokumentaciju Adise, razrada one ideje o sisanju jezika iz sise, nešto si mi bio skeptičan oko toga. Ovaj ekspoze u kojem zvek zivi od čovjeka daje sve od sebe da sebi slomi mozak kako bi govorio kako nikad nije govorio ni on ni niko koga zna, je zaista interesantan istorijski pregled političkih prilika u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na posebitost i osobitost crnogorskoj jezika kroz tu istoriju. Da bi napravio da to zvuči kao jezik od prije trista godina čovjek je ubacio gomilu riječi koje ne znače ništa čovjeku koji je živ u Crnoj Gori na današnji dan i vjerovatno nebi značile ništa ni onima od prije trista godina. Ovaj jezik na kojem je napisao ovo o normama, i Vuku, kojeg je zapamtio po bisti u osnovnoj školi dje je učio, je bizaran miks današnjeg jezika u Crnoj Gori i njegove predstave o tome kako je jezik zvučao prije par stotina godina. Naravno da neću ulaziti u analizu jezičkih stavova ovog poznavaoca morfologije, izvorne leksike, tačnopisa i sintakse, jer baš nisam stručnjak za degenerativnu lingvistiku a ni ovaj vokabular mi nije poznat nimalo: frnjok (frnjokati, frnjokan) – zvrcka (zvrckati?, zvrckan)
I što sad samo frnjokati i frnjokan, dje su frnjoknem, frnjoknuvši, frnjokajući itd. Je li to onda znači da su ovi oblici srpski i nisu posebito i osobito crnogorski ili je to samo uzorak frnjoka u jeziku, ja to sad eto ne znam. A ne znam ni kako da to upotrebim u jeziku. Možda ja frnjočem a da ni sam ne znam, i ako čovjek frnjoče koliko često to radi, ima li frnjokanje veze sa seksom i ako ima koliko dugo bih mogao da frnjočem, i da li bih uopšte uživao u frnjokanju, možda samo homoseksualci frnjoču itd.


Uglavnom, ono što bih ja volio je da se sjutra probudim i da ispadne da je ovo bio ružan san da su ovi profesori iz emisije ti što odlučuju koji jezik treba da se ustanovi kao standard u Crnoj Gori, i volio bih da ispadne da sam sanjao samo ove dilajle na internet forumima koji pišu o intergalaktičkim normama u jeziku, i da u stvarnosti na našim fakultetima predaju ljudi koji su čuli za ove iz ovog dokumentarca Grammar Revolution a na forumima o jeziku pišu ljudi kojima je na srcu jezik ono kao lingvistika i to, i znaju o jeziku koji govore nešto više od ovog sj i zj i naziva jezika. To bih volio, ali kao i većina stvari koje bih volio da mi se dese u životu to se najvjerovatnije neće desiti i šta sad da radim. Opet ću ujutro morati da se ustanem i ovako i onako.



User avatar
Stitch
Experiment 626
Posts: 11330
Joined: 17 Sep 2011, 23:06

Post by Stitch » 02 Sep 2015, 11:43

Ima stari vic o tome zašto slovenski jezik nikada neće biti epski jezik poput recimo crnogorskog. Uzmimo na primjer završetak jednog epa napisan junačkim crnogorskim: "... i onda mu je prokletim kopljem skroz-naskroz probo prsa junačka!"

Prevedimo sada tu rečenicu na slovenski: "... in potem mu je prekletimi palčkami črez na črez prepičil cicke junačke!"


Potpisi su za budale.

ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 02 Sep 2015, 16:27

Pa ovo "prepičil cicke" meni zvuči nekako lascivno :)

Razlog za ovo što vele u ovom videu da se pet godina od ove deklaracije o jeziku još uvijek ne vide rezultati u praksi je što kalemljenje novog jezika po prirodi stvari ne može ići brzo. Navikli su ljudi na jedan standard u jeziku i sad treba malo da se odviknu, što vele navika jedna muka odvika trista muka.
Krojenje jezika nije posao za nestrpljive bogami, i treba tu posla, ali biće efekta naravno. Ne kažu džabe da je jezik dijalekat sa vojskom. Jezik je konvencija, a ako imaš vojsku onda će tvoji argumenti zvučati mnogo ubjedljivije u tom dogovaranju oko jezika. Na kraju krajeva jasno je da političkim uvećavanjem Crne Gore drugi dijalekat postao dominantan i da je uticao na jezik u južnom sad dijelu Crne Gore i primorju. I ova dijalektološka mapa bivše Jugoslavije jasno govori o tome koliko se jezik formira pod političkim uticajem http://govori.tripod.com/karta.htm Ovaj centralni dio se može slobodno obojiti jednom bojom, to bi bilo i praktičnije i tačnije od ovog farbanja u deset boja. Ne znam koliko uopšte ima smisla govoriti o različitim dijalektima u ovom središnjem dijelu. Ne računajući naravno Sloveniju i Makedoniju, samo ova rubna područja, više istočno u Srbiji i sjeverozapadno u Hrvatskoj, i primorje su dijalekti koji se razlikuju od ovog centralnog, ove druge Pavlove farbe teško mogu proći kao dijalekti. Na sličan način bi mogli da napravimo dijalekat po glavi stanovnika, ako oćemo da budemo baš precizni u ovom cjepkanju jezika.

Teško je govoriti o drugačijim dijalektima i u današnjoj Crnoj Gori, kad zanemarimo akcentovanje, razlike u jeziku koji se govori odje ili u Bosni ili većem dijelu Srbije su i leksički i kako god minorne. Jezik koji ja i Adis govorimo je gotovo identičan. Upravo to je razlog za ovu źenicu i to nastojanje da se jezik arhaizuje - u savremenom jeziku jednostavno ne postoje dovoljno jasne razlike da bi čovjek mogao da taj jezik izdvoji što ovaj reče kao etnički posebit i zasebit jezik samobitnog crnogorskog naroda. I to je onda problem za ljude kao što je ovaj tačnopisac, i prirodno je da sve što ima veze sa vjekovnim neprijateljima treba u kamen zatući. Ovo prčkanje po jeziku neznavenih ljudi nije naravno posebitost i zasebitost samobitnog crnogorskog naroda, to je naveliko radio i samobitni hrvatski narod, sa istom motivacijom naravno, kao i u Bosni, dje je propao onaj projekat kalemljenja ekavice na samobitni srpski narod u Bosni. Da o tome sad ne rastežem previše, naročito ne ovo sa hrvatskim na hrvatskom forumu, da ne dodje do pičke materine sa patriotama oko toga.

Pitanje je zaista najnormalnije, za nekoga ko nije etnički posebit i zasebit je čemu sve to? Je li zaista potrebno u školi maltretirati djecu da izgovore źenica kad nikome od njih to neće doći prirodno, i za koje njihovo bolje će to biti. Neće im biti ništa bolje od toga ako se budu lošije razumjeli sa narodom okolo, i ako sužavaju sebi jezički prostor umjesto da ga proširuju. Ovo je naravno najviše potrebno ljudima sa problemima za koje je potrebno poznavanje latinskog ne nijednog drugog jezika. To je smiješni apsurd života na Balkanu, ništa više ne može izgledati ni zvučati toliko nadrealno da nebi povjerovao da to ljudi ozbiljno. Ovo je samo jedan od zastrašujuće bolesnih projekata koji su se izvodili na ovom prostoru iza kojega stoje užasni kompleksi ljudi i prljavi nacionalizam.



User avatar
Stitch
Experiment 626
Posts: 11330
Joined: 17 Sep 2011, 23:06

Post by Stitch » 02 Sep 2015, 21:36

ostruznicagornja » wrote:Ne kažu džabe da je jezik dijalekat sa vojskom.
Ne, ne - s vojskom i mornaricom. Tako glasi točna definicija. Zato Crnogorci imaju jezik, a Srbi ne. :D


Potpisi su za budale.

User avatar
MmeTipfeler
Katica za sve
Posts: 7796
Joined: 24 Mar 2012, 20:31

Post by MmeTipfeler » 02 Sep 2015, 22:27

Može li mi netko u dvije riječi - ajde, može i tri - objasniti u čemu je zapravo problem?


Kad piješ, ne piši po forumu; kad pišeš po forumu, ne pij!

ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 02 Sep 2015, 23:26

Ta bi definicija onda ostavila mnoge bez jezika Stitch :) Ja velim da govorim srpski a nije da u mom slučaju to ima veze neke sa osjećajem posebitosti i osobitosti nacionalne, nego onako, to sad u ovom ršumu što se radi u jeziku koji smo prije zvali srpsko-hrvatski ostalo kao valjda odgovarajuće standardu jezika koji se koristi okolo i koji meni odgovara i koji koristim. Bio sam skoro u Hrvatskoj u Pločama, i pričao sam malo sa narodom i znaš ono kad uopšte ne obratiš pažnju da je to sad hrvatski jezik i to. Toliko koliko sam imao prilike da razgovaram uopšte nisam razmišljao o jeziku na kojem se sporazumijevamo ni u jednom trenutku. Ali to je Hercegovina više, to je blisko, ne znam kakav bi osjećaj bio u drugim krajevima.
Uglavnom, nije bitno ime jezika, pa nije bitno ni ovo dodavanje dva glasa u azbuku i to sve oko čega se džumbus pravi. Smiješno je to koliko se odje energije potrošilo samo oko ź koje se koristi praktično u jednoj jedinoj riječi i to je iźesti, i u ovo koźi za kozji, ako čovjek voli kozji sir ili se bavi stočarstvom. Ovo ś u par riječi više od kojih je najvažnija naravno śesti za sjesti pa onda i preśednik za predsjednik, śetiti se za sjetiti se, śekira za sjekira, śever za sjever i śutra za sjutra i kiśeliti za kisjeliti, kao što je lijepo rekao drug Bugi na ovom forumu http://tinyurl.com/pxcbrlh Osim još nekoliko riječi sa istim korijenom ja zaista ne mogu da se sjetim neke druge riječi u kojoj se ovaj glas koristi ili da se ikad koristio. I onda se isto postavlja pitanje je li ima svrhe uvoditi glas u azbuku zbog jedne riječi ili zbog deset, a naročito ako su paralelne varijante generalno više zastupljene u svakodnevnom jeziku. Pa ima svrhe, a da nebi bilo ovo iźesti usamljeno dodaćemo još ovih zj riječi pa kako god to zvučalo, naguraćemo mi to u jezik pa ovako ili onako. A šta ako se ne primi to u narodu? Pa mi ćemo stvoriti drugi narod, pravi, bolji, ljepši narod, narod koji umije da sluša, da voli, da poštuje vlast, koji zna ko ga je stvorio i kome treba da zahvali što postoji.

I može ti objasniti lično objavljivač ovog treda o čemu se radi i sve što te interesuje gospodjo Tipfeler, samo nemoj da se ljutiš kao tamo na onom tredu o kalkovima.



ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 03 Sep 2015, 13:57

Evo još jedan mali prilog u okviru ove teme, iz današnjih Vijesti, o ogorčenim putnicima iz Danilovgrada
Putnici iz Danilovgrada ogorčeni: Nismo građani drugog reda

Autobusima koji su jutros u 6 i 6,15 časova krenuli iz Danilovgrada uglavnom su putovali učenici, radnici, ali i nekoliko starijih osoba koje su krenule na pregled u Klinički centar u Podgorici. Svi oni morali su izađi na cetinjske semafore, a u razgovoru sa "Vijestima" nijesu krili ogorčenje

U lokalnom žargonu "cetinjski semafori" označavaju raskrsnicu i autobusko stajalište, i ovaj akuzativ "na cetinjske semafore" jeste neodgovarajući u standardnom jeziku, ali jeste standardan u južnom dijalektu jezika u Crnoj Gori i tu je nekako, pa valjda je remi u upotrebi izmedju lokativa i akuzativa u ovom slučaju, bar kad je Podgorica u pitanju. Oni koji se nisu družili sa knjigom još od Pere Kvržice a lokalni su stanovnici će uglavnom koristiti akuzativ, oni koji su stigli odnekud sjevernije ili zapadnije neće koristiti akuzativ, a i jedni i drugi koji nisu jedva završili srednju školu će koristiti lokativ. To je naravno sve sad relativno jer sa uvodjenjem novih pravila ovaj akuzativ će sigurno ući u čitanke, prevod Družine Pere Kvržice sa hrvatskog a onda i u širu upotrebu.

Kako god to bilo, gramatički se ovo može lijepo objasniti. Ako imamo dvije imenične fraze u rečenici, od kojih jednu razumijemo kao nekoga ili nešto što se pokrenulo sa jednog mjesta na drugo (temu) a drugu razumijemo kao destinaciju, finalnu lokaciju teme tada ćemo sa ovim spacijalnim predlozima koristiti akuzativ. U ovom slučaju "cetinjski semafori" u bukvalnom smislu naravno mogu biti destinacija samo za ptice a u metaforičnom smislu se shvataju kao lokacija, u ovom slučaju autobusko stajalište. U standardu jezika koji govorim akuzativ je neodgovarajući u ovoj rečenici jer cetinjske semafore smisleno ne stavljamo u odnos polazište-odredište sa autobusom.

Lokativ je padež koji se koristi za označavanje fizičke lokacije u rečenici ili frazi, to je neutralna varijanta koju koristimo sa svim mogućim glagolima i imenicama, pa bilo kretanja ili ne, taj uvijek upotrebljavamo. Akuzativ je padež koji koristimo za označavanje lokacije samo onda kada tu lokaciju shvatamo kao destinaciju na koju dolazi neko ili nešto što se pokrenulo odnekud. To je markirana varijanta. Kada dvije imenične fraze ne stavljamo u odnos polazište-odredište onda nećemo koristiti akuzativ. Evo ovaj primjer iz novina da analiziram:

Sišao sam sa autobusa na sledećoj stanici.

Može čovjek da izadje iz auta ili sidje sa autobusa dje oće, i neka se kretao i neka je stanica finalna destinacija u širem smislu, mi je ne shvatamo tako. Opis destinacije mora da odgovara opisu teme, autobus je precizno polazište i neophodno je da i odredište bude precizno definisano. Tu mora da postoji sklad. Pošto precizno odredište obično nije važno izostavljamo ga u ovom kontekstu. Ako je važno može se navesti naravno i tada ćemo koristiti akuzativ : Sišao sam sa autobusa na trotoar. "Sledeća stanica" je šira lokacija na kojoj se moje silaženje sa autobusa dogodilo, ali nije odgovarajući par "autobusu" kao polazištu i zato ga ne shvatamo kao kao finalnu destinaciju nego jednostavno kao opis lokacije na kojoj se taj dogadjaj desio. Zato ne ide akuzativ "na sledeću stanicu", i nije to nikakav izuzetak u jeziku i nema veze sa podjelom glagola na glagole kretanja i mirovanja kako nam to stoji u školskim gramatikama. A jeste da nam je za akuzativ potreban glagol koji će omogućiti da shvatimo da je došlo do pokretanja teme, bez fizičkog ili metaforičkog pokretanja teme nema akuzativa za označavanje lokacije:

Zakačio sam sliku na zid.

Nacrtao sam sliku na zidu.

U prvoj rečenici je slika pretprjela kretanje i dospjela na zid, u drugoj se to nije desilo, crtež je nastajao na zidu, nije stigao na zid odnekud.

O ovome se guslao prije par godina na ovom jezičkom forumu s koga su me izbacili nadugo, isto povodom autobusa i silaženja sa autobusa i to kako lokativ i akuzativ stoje u pogledu toga. Ova diskusija na ovom forumu http://www.mycity.rs/Srpski-jezik/akuza ... ici_2.html i ova podjela glagola na glagole kretanja i glagole mirovanja i objašnjenje o akuzativu i lokativu sa spacijalnim predlozima koje citiraju iz gramatika na ovom forumu me isprovocirala da pišem o tome jer dobro ilustruje kako se školujemo o jeziku kod nas. Ja zaista ne znam kako bih smisleno objasnio koji su to glagoli mirovanja. Ležanje mi prvo pada na pamet kao car svakog mirovanja ali sad tu u kontekstu upotrebe lokativa vs akuzativa u rečenici sa ležanjem zajedno dolazi nepregledna gomila glagola koji označavaju radnje dje se ne leži i ne miruje se.
To je ono što velim da bi profesori jezika trebali da se bave smišljanjem neke bolje gramatike jezika a ne pravljenjem nomenklatura zanimanja pa nebi sad morali da pišu pamflete o tome kako ih razvratna svjetina iz nižih zanimanja nimalo ne poštuje. Nadam se da će i ovaj rat za dj da se završi u nekom doglednom vremenu pa ko god pobijedio, pa kad se riješa ova goruća pitanja oko naziva i sj i zj da nekud krenemo sa te tačke. Da se odrede neki mali ciljevi u jeziku, pa jedno po jedno, da se ljudima malo približi kakvih sve čuda ima u jeziku pored dj, sj, i zj. Pa ovo o akuzativu i lokativu sa predlozima i kako to ide, pa ako se to nauči dobro je, a može se lako naučiti. Ovako ne ide zaista i ne vrijedi čovjeku ni pokušavati da nauči o upotrebi akuzativa i lokativa iz ovog drlanja o glagolima mirovanja i kretanja na različitim nadmorskim visinama ili ove priče kao ovaj na forumu što je objasnio o dinstanoj moći nečega:
Reč je o dinstinktivnoj moći koja proizlazi iz padežnog sistema čija upotreba zavisi od glagolskog oblika u rečenici . Priča je mnogo duža i sadržajnija no što bi se jednim postom moglo objasniti. Ova razlika je rezultat razlikovne funkcije jezika koja se formirala kroz veoma dug vremenski period.

Dakle eto o čemu je reč, dinstinktivnoj moći koja proizilazi iz padežnog sistema.. jebem ti klonirali su Nikolaidisa sad je stvarno blizu kraj svijeta.



User avatar
Šabović Adis
Inventar
Posts: 3766
Joined: 22 Aug 2015, 20:45
Location: Sarajevo

Post by Šabović Adis » 03 Sep 2015, 22:41

ostruznicagornja » wrote:http://forum.cdm.me/showthread.php?2093 ... zik/page46



Ovo prilažem kao dokumentaciju Adise, razrada one ideje o sisanju jezika iz sise, nešto si mi bio skeptičan oko toga. Ovaj ekspoze u kojem zvek zivi od čovjeka daje sve od sebe da sebi slomi mozak kako bi govorio kako nikad nije govorio ni on ni niko koga zna, je zaista interesantan istorijski pregled političkih prilika u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na posebitost i osobitost crnogorskoj jezika kroz tu istoriju. Da bi napravio da to zvuči kao jezik od prije trista godina čovjek je ubacio gomilu riječi koje ne znače ništa čovjeku koji je živ u Crnoj Gori na današnji dan i vjerovatno nebi značile ništa ni onima od prije trista godina. Ovaj jezik na kojem je napisao ovo o normama, i Vuku, kojeg je zapamtio po bisti u osnovnoj školi dje je učio, je bizaran miks današnjeg jezika u Crnoj Gori i njegove predstave o tome kako je jezik zvučao prije par stotina godina. Naravno da neću ulaziti u analizu jezičkih stavova ovog poznavaoca morfologije, izvorne leksike, tačnopisa i sintakse, jer baš nisam stručnjak za degenerativnu lingvistiku a ni ovaj vokabular mi nije poznat nimalo: frnjok (frnjokati, frnjokan) – zvrcka (zvrckati?, zvrckan)
I što sad samo frnjokati i frnjokan, dje su frnjoknem, frnjoknuvši, frnjokajući itd. Je li to onda znači da su ovi oblici srpski i nisu posebito i osobito crnogorski ili je to samo uzorak frnjoka u jeziku, ja to sad eto ne znam. A ne znam ni kako da to upotrebim u jeziku. Možda ja frnjočem a da ni sam ne znam, i ako čovjek frnjoče koliko često to radi, ima li frnjokanje veze sa seksom i ako ima koliko dugo bih mogao da frnjočem, i da li bih uopšte uživao u frnjokanju, možda samo homoseksualci frnjoču itd.


Uglavnom, ono što bih ja volio je da se sjutra probudim i da ispadne da je ovo bio ružan san da su ovi profesori iz emisije ti što odlučuju koji jezik treba da se ustanovi kao standard u Crnoj Gori, i volio bih da ispadne da sam sanjao samo ove dilajle na internet forumima koji pišu o intergalaktičkim normama u jeziku, i da u stvarnosti na našim fakultetima predaju ljudi koji su čuli za ove iz ovog dokumentarca Grammar Revolution a na forumima o jeziku pišu ljudi kojima je na srcu jezik ono kao lingvistika i to, i znaju o jeziku koji govore nešto više od ovog sj i zj i naziva jezika. To bih volio, ali kao i većina stvari koje bih volio da mi se dese u životu to se najvjerovatnije neće desiti i šta sad da radim. Opet ću ujutro morati da se ustanem i ovako i onako.
Viđi, ima nešto u rečenici Kvaj-gon Džina. Džin Skajvokeru (Nebohodaču) Anakinu kaže: "Fokusiranost ti determiniše realnost.".
Jebi mi oca ako to ne znači "Ada nemoj ga slušat', nećeš ga ni čut! Nemoj ga gledat', nećeš ga ni viđet'!". Tako ja radim...i šta misliš otkud ja ođe?! :rofl:
A za ovo frnjokanje:
- Cigo, jel' znaš da sviraš violinu?
- A nisam nikad prob'o, kume...al' garant znam. :rofl:
Samo nije - što ga nećeš naučit', navježbat', doć' na provjeru usvojenog znanja i da se dupke pobiješ dvojku ti ne dam. Pa ti frnjoči kol'ko 'oćeš...napamet! :D


Potpisujem bjanko smrtne presude :mirko:

ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 04 Sep 2015, 00:50

Sad si me malo sa tim Kvaj-gon Džinom zamislio i kako ti radiš i otkud stvarno ti odje?



User avatar
Šabović Adis
Inventar
Posts: 3766
Joined: 22 Aug 2015, 20:45
Location: Sarajevo

Post by Šabović Adis » 04 Sep 2015, 12:31

ostruznicagornja » wrote:Sad si me malo sa tim Kvaj-gon Džinom zamislio i kako ti radiš i otkud stvarno ti odje?
A eto...ja ti ga dođem ostatak dieljenja jedan sa tri...čak i u jezičkom smislu...švrljam, skačem, probijam se, opstajem...tražim sebi ravna, druga, da se malo družimo itakoto. :D
Ti?


Potpisujem bjanko smrtne presude :mirko:

ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 04 Sep 2015, 13:54

A ja spavao do podne a od podne ništa. Uglavnom sve pomalo, to mi je princip, svega pomalo. Kao što to Heidegger vjerovatno nikad nije rekao variety is the spice of life. A stvarno kad smo kod Heideggera, šta ti misliš o Nikolaidisu, znaš onog bucka što je fasciniran sa probavnim traktom. Je li tebi on djeluje malo ono, da nije u vinklu?



User avatar
Šabović Adis
Inventar
Posts: 3766
Joined: 22 Aug 2015, 20:45
Location: Sarajevo

Post by Šabović Adis » 04 Sep 2015, 14:54

ostruznicagornja » wrote:A ja spavao do podne a od podne ništa. Uglavnom sve pomalo, to mi je princip, svega pomalo. Kao što to Heidegger vjerovatno nikad nije rekao variety is the spice of life. A stvarno kad smo kod Heideggera, šta ti misliš o Nikolaidisu, znaš onog bucka što je fasciniran sa probavnim traktom. Je li tebi on djeluje malo ono, da nije u vinklu?
A ko jeste u vinklo? :D
Znam ono malo o njemu što čujem na TV-u, iz novina, a i to malo je najvjerovatnije "replika" nekome ili nečemu...sumnjam da to iz čista mira radi.
Daleko mi je Nikolaidis. Haj' ga znadni šta ga tačno mori...:D

Nego, jel' imaš neko...hm...radno mjesto? Čime se baviš?
Ja, do prije neki dan, ni ličnu, ni pasoš, ni zdravstvenu, ni vozačku ni hič nisam imao - samo Rodni list. :rofl:
Imam neke rodbine u Bespućiji, pa reko' da skoknem malo do njih, da postrojim jedan dobar orkestar, pa, k'o Brijega, da se malo titoišem...u tu Amerigu. :D


Potpisujem bjanko smrtne presude :mirko:

ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 04 Sep 2015, 15:16

A ko jeste u vinklo?
Odlično retoričko pitanje Adise života mi. Nije niko to sigurno, to mi više estetski dodje neprihvatljivo način na koji neki ljudi nisu u vinklu.

Pa od jula ne radim ništa a i to mi je previše. Postoji nažalost neki posao u izgledu pa ću morati da počnem da radim za jedno cirka dvije nedjelje, iz finansijskih razloga. Radim svašta, sad će biti za strance neke, projekti i to. Prevodjenjem sam se bavio u poslednjih nekoliko godina ali mi je teško padao taj posao, najviše zbog toga što sam morao da prevodim od projekata za gradsku seraonicu do ne znam čega, bilo je svačega a ni za kakve pare. To prevodjenje svačega, to radi samo ko mora. A i bavio sam se drugim stvarima u životu, mislim da mi još fali babica da budem i kompletirao sam. Ali to neću biti sigurno, mene nikad ne zapadnu ti lijepi poslovi. Ali zato imam i ličnu, i pasoš, zdravstveno, a evo kako je krenulo imaću i penzijsko osiguranje ponovo. Bježi u Ameriku ako ti može biti, šta radiš odje.
Nikolaidis je tamo tvoj Bosanac, bar geografski, kod njega to utvrdjivanje porijekla bi teže išlo po ovome kako se predstavlja. Pisao sam tamo na drugom tredu o stvarima koje ga more. Dosta toga ga mori baš, i neke stvari koje ga more i ne znaš šta su.



ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 05 Sep 2015, 14:06

Znam ono malo o njemu što čujem na TV-u, iz novina, a i to malo je najvjerovatnije "replika" nekome ili nečemu...sumnjam da to iz čista mira radi.
Pa trebali bi da definišemo sad čist mir pa da onda o tome diskutujemo. Ako to široko shvatimo onda osim onih što su potpuno trsili niko ne radi ništa ničim izazvan. Uvijek postoji razlog. Sad mene interesuje je li tebi ovo što je istresao sve iz svog bogatog WC vokabulara da opiše jedan čitavi grad kao balegu, šljam, ubice, ludake itd., je li to tebi neprihvatljivo, šta misliš o tome?

U onom tredu ja sam jasno izrazio svoj stav, svima drugima je kriv samo meni je prav. I to, a i da mi je ovaj bucko zastrašujući i ovo sa pljuvanjem po gradovima cijelim na onakav način to mi je za dijagnozu. Mislim, može čovjek baš ono da ne voli nekoga i može to da saopšti, ljudski je to, samo za sve u životu ima način. Da je tako izvrijedjao pojedinca koji mu se ne svidja, to bi mi bilo potpuno razumljivo. Svi ponekad otkačimo to je jasno. Gledao sam na televiziji one lame na Tibetu odvaljuju bubrege jedni drugima drvenim motkama, pa džaba meditacija i sve. Čovjek nekad pukne to je tako, svakome se desi.

A ne ovako, Novljani su ovakvi onakvi su, a onda ću u Dubrovnik da putujem preko Bukurešta, za svaki slučaj, možda se neki Novljanin naježio zbog onog pisanja pa da ne dodje do incidenata. Tako je bilo i ono sa bacanjem bombe u Banjaluci, ali da to nije on nego neko drugi, on će to podržati iz Ulcinja. A i sa Kusturicom je bilo tako, ispljuvao ga je ono baš a posle je cvilio nepravda kad je trebao da plati par hiljada eura u duševnim bolovima oštećenog. Nije to način, ako oćeš da neko cijeni tvoje stavove moraš da staneš iza njih, pa ako misliš da treba bomba da se baci u Banjaluci baci, tako se dobija glava u bronzi. A ne ovako, ispljuvaš nekoga ko ne zna ni da te bog davao, a onda posle kuku meni za par hiljada evra i na kraju ne platiš ništa jer se nalaziš na položaju savjetnika predsjednika državne skupštine ni manje ni više, pa možeš da pljuvaš na koga oćeš kad oćeš i sve za džaba.

Oću da kažem da bucko treba da preuzme odgovornost za to što radi u životu. Eto ono kako je rekao o budućnosti kao prostoru posljedica pa otud i kazne, da preuzme odgovornost za posljedice. Ne ovako, napravi se problem i onda se skuplja armija da ga brani, država se uključuje, peticije se pišu i sve to. To mi je ono, otišao si bez kurca na svadbu.



ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 23 Feb 2016, 21:23

Ova priča http://www.cdm.me/drustvo/podgorica/maj ... i-pravopis o učiteljici i njenom ispravljanju zadatka učenika prvog razreda valjda, osnovne škole, evo nekoliko dana je tema i po novinama i tv, o tome se sad raširila priča na šire teme, pa ko uči djecu u našim školama, kakvo nam je obrazovanje itd. Bilo je i na dnevniku Vijesti večeras, baš su oštro o drugarici učiteljici, pa nepismena ovakva onakva.
Nevjerovatna stvar u svemu tome je da su široke mase sad drvlje i kamenje na učiteljicu, a još 2010e godine Nacionalni savjet za opšte obrazovanje, čiji je osnivač Vlada Crne Gore, usvojio je prvu i meni jedinu poznatu za sad gramatiku crnogorskog jezika, i po tome što vele u toj gramatici učiteljica osim onog spojenog "nepričaj" (bar mislim tako) nije napravila nikakvu gramatičku grešku i nije se kako je sad napadaju frljala padežima. U stvari je suprotno, taj akuzativ umjesto lokativa sa predlozima na i u je usvojeni standard crnogorskog jezika i po ovoj gramatici crnogorskog jezika i prije toga nekom priručniku crnogorskog jezika, i imaju primjeri kojima se ta upotreba ilustruje. Znači, "Ne pričaj na čas/Učenica priča na čas" i "Prati linije u svesku" je usvojeni standard crnogorskog jezika, i to što se sad i kuka i motika naježila na to, govori o tome da tu gramatiku i priručnik niko nije ni čitao, pa neka bi teoretski trebali da budu upotrebljavani u nastavi na predmetu crnogorski jezik. To je smiješno zaista, ali ovo što vele u saopštenju ministarstva prosvjete http://www.vijesti.me/vijesti/ministars ... uci-875710 jasno zaista govori kako smo mi odje svi zajedno jedno ludo društvo:
“Tim nadzornika je uvidom u sveske učenika utvrdio da učiteljica u svom pisanom izrazu nedosljedno primjenjuje pravopisna, odnosno jezička pravila i ovim povodom dao preporuke”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Dalje se dodaje da rezultati vanrednog nadzora ukazuju da se kvalitet nastave u tom odjeljenju procjenjuje “od nivoa zadovoljava do nivoa uglavnom zadovoljava”.

Obaveza uprave Škole je da sprovede preporuke Tima, posebno u dijelu izrade ličnog plana profesionalnog razvoja i obuka iz oblasti jezičkih kompetencija učiteljice. Takođe, očekuje se da će učiteljica u narednom periodu maksimalno angažovati i odgovorno raditi na otklanjanju uočenih nedostataka u cilju unapređenja kvaliteta nastave”, piše u saopštenju Ministarstva.

Sad znači Ministarstvo prosvjete tvrdi da su nepismeni ljudi pisali gramatiku koju je ministarstvo usvojilo prije pet godina kao gramatiku crnogorskog jezika, odakle bi i učiteljica i djeca i mi ostali trebali da učimo o standardu jezika koji govorimo. Što veli ovaj u komentaru na članak u CDM, mislim da bi radi prije svega mentalnog zdravlja tih učenika bilo dobro da se postavi neki princip, i da znamo je li ili nije taj akuzativ ispravan ili nije, jesmo li posisali iz majčine sise ili sa nekog drugog mjesta i o čemu se tu sve zajedno radi. Nisam čitao ni gramatiku ovu, a ni priručnik o crnogorskom jeziku drugarice Bosiljke Kankaraš koji počinje sa Bečkim dogovorom koji je pokopao crnogorski jezik ali evo Bog je veliki htio tako pa nam je jezik vaskrsnuo. Nisam ni Bosiljkin priručnik čitao naravno, ali jesam vidio da imaju baš ovi primjeri akuzativa na mjesto lokativa. To nije standard jezika koji koristim ali toplo preporučujem ovoj učiteljici da se pozove na zvanične dokumente i može na ovu polemiku da stavi tačku i da nastavi da koristi jezik kako se njoj učini prirodno, to će odgovarati usvojenom standardu.

Ima odje članak na Slobodnoj Evropi od prije pet godina, pa polemika oko toga kako će se usvojena gramatika primjenjivati u školama http://www.slobodnaevropa.org/content/g ... 79165.html

Komentari na članak su da se naježiš naravno, to kad zaboravi čovjek dje živi ponekad je dobro da baci pogled u komentare na novinske članke. Suština je kad je u pitanju jezik, da ljudi gramatike ne čitaju, čitaju ih oni koji ih pišu jedino i niko više i dobro je što je tako jer to što ovi naši samozvani lingvisti znaju o jeziku je otprilike ništa a i jezikom se bave iz pogrešnih pobuda. Ali ova sad reakcija široka na ovu akuzativizaciju koju guraju u jezik, govori jasno o tome da se jezik ne može tako brzo promijeniti u veoma kratkom periodu. Države mogu da se promijene kod nas mnogo brže od jezika, samo sa jezikom čovjek treba da ima realne ambicije ako već želi da koristi vlast da ga kroji, može da se postigne ali to ne ide brzo.



ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 29 May 2016, 17:17

E a sad je prof. Bečanović ovim dogovorom kojim je dio opozicije dobio neka mjesta u Bokasinoj vladi, dobila mjesto pomoćnika ministra prosvjete i sad me interesuje oće li joj ta pozicija omogućiti da nadjebe prof.Čirgića koji je ovo jezičko krilo za koje ona tvrdi da ga vladajući režim favorizuje. I da li to znači da će ovo dj koje prirodno usvojimo kroz sisanje iz majčine sise biti kako prof.Tanja misli da treba da bude u jeziku, ili će kako prof.Čirgić misli... watch this space..situacija je napeta kao babine sise



ostruznicagornja
Posts: 799
Joined: 08 Aug 2015, 00:41

Post by ostruznicagornja » 29 May 2016, 22:48

I ovo sa prof. Tanjom, to se zakomplikovalo do moga. U toku je izrada rječnika crnogorskog jezika, i završila su se prva tri slova, a naravno koliko će još biti to nije moguće biti siguran jer još ne postoji konsenzus oko toga koliko ukupno slova imamo
http://www.vijesti.me/tv/canu-objavila- ... ika-882902
Crnogorska akademija nauka i umetnosti objavila je prvi dio Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika. Na nešto više od 500 stranica popisano je 12.018 riječi koje počinju slovima A, B i V zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, porijeklu, gramatičkom statusu, značenju i upotrebi. Tekstualni dio upotpunjuju i grafičke ilustracije. Autori Rječnika poručili su da ovaj projekat predstavlja temelj crnogorskog identiteta.

"Rječnik otkriva leksičku riznicu koja je zajednička Njegošu i današnjim govornicima crnogorskog jezika. Dakle, slobodno možemo reći da nam je svaka druga Njegoševa. Svi značajni pisci 20. vijeka koji su doprinijeli uspostavljanju crnogorske tekstualnosti zastupljeni su u izvorniku", kazala je predsjednica Savjeta za izradu rječnika Tatjana Đurišić-Bečanović.

Rječnik je opšteg tipa i namijenjen je široj čitalačkoj publici. U njemu je popisano i 3.446 riječi koje pripadaju narodnom govoru i odražavaju crnogorski mentalitet.
E pošto je Tanja predsjednica ovog savjeta za izradu rječnika sad se našla na udaru jer se već kod A napravio problem sa definisanjem Albanaca i srodnih pojmova. Albanci su razočarani što je Bokasa dozvolio da se za pomoćnika ministra izabere neko ko zastupa anti albansku politiku, i sad je pitanje šta će se sad desiti, oće li rječnik ići na preštampavanje, ko će to da plati, oće li neko da plati što će morati ponovo da se štampa, oće li Albanci sad da okrenu ledja Bokasi što je ušao u saradnju sa anti-albanskim elementima. Za to bi sad trebala baba Vanga da to čovjek zna u ovom trenutku, ali interesantna je situacija zaista http://www.vijesti.me/vijesti/deljosaj- ... nje-889989

Problem je definisanje pojma Albanac u rječniku, kao stanovnika Albanije, nekoga ko je iz Albanije, i iz toga su se izvukle spekulacije razne, evo odje na primjer http://mne.ul-info.com/m-canka-u-raljama-rjecnika-canu/ i odje http://www.slobodnaevropa.org/a/bunt-zb ... 54715.html

Još veći problem je definicija za pojam "albanizovati"
„I preobratiti/preobraćati u Albance; nametnuti/nametati albanski jezik, kulturu i običaje drugim narodima. II ~ se posta(ja)ti Albanac; dobi(ja)ti obilježje Albanca.“
I ovo "nametati" se onda shvatilo kao da su Albanci agresori, a albanski političari vele da nisu i ne mogu biti jer su autohtoni i najstariji narod na Balkanu, i eto džumbusa.

A odgovor iz CANU je stigao i vele da ne pristaju na politikanstvo i brane ovu definiciju, tako što vele da to "nametati" ne znači nužno agresiju:
Treba naglasiti i da leksema nametanje semantički nije ni u kom slučaju isto što i agresija, kako se zlonamjerno interpretira. Neko ili nešto se može nametati i kvalitetom, ugledom, autoritetom, prestižom, superiornošću... Na isti način, kao i u prethodnom slučaju, definiše se odrednica anglicizacija - nametanje engleskog jezika, književnosti i kulture drugim narodima.
E ovo je sad do moga interesantno tumačenje, jer zaista ne mogu da smislim neki kontekst u kojem zaista možeš da nekome nametneš nešto, a da to ne uključuje potčinjavanje svojoj volji, primoravanje ili prisiljavanje. Znači ako ima objekat, odnosno nameće se nešto, onda ne mogu da zamislim kontekst u kojem bi to značenje moglo da se izjednači sa značenjem koje sugerišu a za koje je potrebna ova povratna zamjenica "se", i to je onda druga stvar.

Interesantno je i ovo shvatanje jezika predsjednika CANU, Momira Djurovića, koji je profesor na metalurgiji ja mislim ali je kao i svaki drugi živ čovjek upućen u sve tajne jezika i kao i svaki drugi živ čovjek koji se jezikom nikad nije bavio na jezik gleda kroz nacionalni identitet, domobranske političke pokrete za očuvanje dijalekta rodnog sela i tako. To ono, klasična bapska priča, mada ovo je Momir pa je onda djedska priča, i jeste nepravda ovo što su babe izašle na loš glas pa su bapske priče kad ni djedske priče nisu ništa bolje. Evo djedska priča:
“Ovo je poklon u čast 10-ogodišnjice obnove nezavisnosti”, poručivali su zadovoljno iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) u povodu izdavanja prvog toma Rječnika crnogorskog književnog i narodnog govora.
Predsjednik te najveće naučne institucije u državi Momir Đurović kazao je da će time Crna Gora dobiti identitet. “Jer, identitet se ne dobija formiranjem države i zakona, već jezikom. ”, tvrdi prvi čovjek CANU.
Znači nije jezik pravopis i gramatika, nego je rječnik, i kod nas je taman tako, dobro je rekao pa neka je metalurg. Uglavnom se to svodi na tu priču, e meni je baba pričala ovako e i ja ću ovako, jer smo vazda pričali ovako i nismo nikad pričali onako, i ako jesmo to je samo zato što su nam one avetinje preko brda to nametale ( i nametale u konvencionalnom značenju riječi ne sa ovim CANU tumačenjem) i mi više nećemo tako, nego ćemo kako su nam čukunbabe pričale i svi prije njih od kad je krme rep iskrivilo.

Ouuu fakk, u zadnje vrijeme mi to često padne na pamet, mi smo kvalitetno odje pukli, nismo malo ono bezveze, nego smo baš prozviždali, nema zdravih nego samo imaju manje i više ludi i trešteni ludi.