Hrvatski standardni jezik - izmišljotina ili ne?

Od kunilingvistike do pravopižđenja
User avatar
Aurora
Posts: 342
Joined: 12 Nov 2011, 19:35

01 May 2012, 16:57

OK, pitanje je malo čudno. Dolazi od osobe koja ne zna č i ć.

Smatrate li da je hrvatski standardni jezik forsiranje normi štokavskog narječja i srbofobije?

Npr. izbacili su porodicu iz riječnika. Super, imamo majmune u obitelji.
Šport. :bicedobro:

What klonka said:
Bljuje mi se više od tih pokušaja hiperkorektnosti prema jezičnoj okolini u koju se makar i privremeno doseljava i forsiranja standarda. Jebovasstandardsvedavasjebo. Uništavate jezik tim pokušajima prilagodbe na tu glupu izmišljotinu.


Ovom usranom konzumerističkom društvu fali ljubav, čast, srčanost, suosjećajnost i poštenje, a ne nikakav patriotizam, bogobojaznost, marljivost, spremnost na odricanje i prihvaćanje besmislenih kazni...
User avatar
MmeTipfeler
Posts: 9913
Joined: 23 Mar 2012, 21:20

01 May 2012, 18:05

Aurora » wrote:Smatrate li da je hrvatski standardni jezik forsiranje normi štokavskog narječja i srbofobije?
Srbofobije ili srbofilije? :raspa:
Npr. izbacili su porodicu iz riječnika.
Ma jel? Otkad to? :ne zna:
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15792
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

01 May 2012, 19:12

Aurora » wrote: Smatrate li da je hrvatski standardni jezik forsiranje normi štokavskog narječja i srbofobije?
Ne.

A sad ti!

Inače, standardu skoro da je kompliment to da je izmišljen, teško da će ga to uvrijediti.
User avatar
Emericzy
Posts: 3983
Joined: 20 Sep 2011, 19:00

01 May 2012, 22:51

Zekoslawa » wrote: Ne.

A sad ti!

Inače, standardu skoro da je kompliment to da je izmišljen, teško da će ga to uvrijediti.
Pa jest izmišljen. To nije nikakav konkretni dijalekt. Nikome on nije materinji govor. Svi ga učimo za potrebe službene komunikacije. Ne znam rabi li ga itko u svakodnevnoj komunikaciji sa svojim bližnjima.

Nije to ni kompliment niti pokuda, nego objektivna činjenica. Izvorno jest bio temeljen na nekakvom hercegovačkom govoru, ali od njeg se davno odmaknuo.
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15792
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

01 May 2012, 23:05

Uzela sam si za pravo da predmnijevam da je mišljeno kao pokuda. :D

A sjetimo li se Brozovićeve (općevažeće) definicije standarda, on mora posjedovati "elastičnu stabilnost". U tom smislu, dakle kad je govornicima svih organskih dijalekata kojima je taj standard "nadređen", on dovoljno dalek da ga vide kao umjetan jezik kojim nitko ne govori i koji treba učiti baš kao što treba učiti strani jezik, recimo da je standard ispunio svoju svrhu.

Da je utemeljen na istočnohercegovačkom dijalektu, jest. No, jednom kada je odabrana osnovica, on prestaje biti štokavski dijalekt i postaje standard. I dalje ide svojim putem. Zašto je odabrana štokavska osnovica, to je, vjerujem, ono što muči Auroru, no malo je previše puta na to pitanje odgovoreno, to mi se ne da.
User avatar
Emericzy
Posts: 3983
Joined: 20 Sep 2011, 19:00

02 May 2012, 06:51

Zekoslawa » wrote:Uzela sam si za pravo da predmnijevam da je mišljeno kao pokuda. :D

A sjetimo li se Brozovićeve (općevažeće) definicije standarda, on mora posjedovati "elastičnu stabilnost". U tom smislu, dakle kad je govornicima svih organskih dijalekata kojima je taj standard "nadređen", on dovoljno dalek da ga vide kao umjetan jezik kojim nitko ne govori i koji treba učiti baš kao što treba učiti strani jezik, recimo da je standard ispunio svoju svrhu.

Da je utemeljen na istočnohercegovačkom dijalektu, jest. No, jednom kada je odabrana osnovica, on prestaje biti štokavski dijalekt i postaje standard. I dalje ide svojim putem. Zašto je odabrana štokavska osnovica, to je, vjerujem, ono što muči Auroru, no malo je previše puta na to pitanje odgovoreno, to mi se ne da.
Slažem se s tobom da jest ispunio svoju funkciju.

Žao mi je što za početni standard nije odabran kajkavski ili čakavski, jer su bliži onome što je govorila većina hrvatskih Hrvata, ali jebiga. Žao mi je i što je Ludovik Anžuvinski ostao bez muškog nasljednika, pa što? Kad već nije, dobar je i ovaj. Nemam mu puno općenitih prigovora. Jamram uglavnom protiv pojedinih rješenja, poglavito tretmana stranih riječi.
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15792
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

02 May 2012, 14:02

Bojim se da je u ono vrijeme kada u nas počinje standardizacija bilo pomalo teško izmjerljivo koliko je kojih govornika na terenu. Ne da se bojim, nego znam kada počinju prva dijalektološka istraživanja - na samom kraju 19.st. U takvim počecima standardizacije standardni je jezik zaista bio književni, ne standardni. Pa tako sve ako i isključimo političke razloge (a koji su uvijek dakako primarni), ipak je bilo daleko više razloga da se za osnovicu uzme štokavski dijalekt, koji je tada imao iza sebe daleko bogatiju i raznovrsniju književnu produkciju, a time gotovo sve preduvjete da postane standard.
User avatar
Emericzy
Posts: 3983
Joined: 20 Sep 2011, 19:00

03 May 2012, 15:41

Zekoslawa » wrote:Bojim se da je u ono vrijeme kada u nas počinje standardizacija bilo pomalo teško izmjerljivo koliko je kojih govornika na terenu. Ne da se bojim, nego znam kada počinju prva dijalektološka istraživanja - na samom kraju 19.st.
A kad počinje standardizacija štokavskog? Od stoljeća sedmog?

U štokavski se uletjelo poput gusaka u magli, na temelju svega i svačega, a ponajviše politike, kako to već s jezikom obično i biva.

Razuman bi čovjek najprije napravio nekakva istraživanja, ne bi li? Prije nego cijelim narodima pokuša nametnuti nekakvu spasonosnu formulu. Ali jebiga, razum baš ne ide uz trube i parole i ptice koje prosto zrakom lete.
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

03 May 2012, 16:05

Emericzy » wrote: A kad počinje standardizacija štokavskog? Od stoljeća sedmog?

U štokavski se uletjelo poput gusaka u magli, na temelju svega i svačega, a ponajviše politike, kako to već s jezikom obično i biva.

Razuman bi čovjek najprije napravio nekakva istraživanja, ne bi li? Prije nego cijelim narodima pokuša nametnuti nekakvu spasonosnu formulu. Ali jebiga, razum baš ne ide uz trube i parole i ptice koje prosto zrakom lete.
E moj Emericzy, opet fulaš taj ceo fudbal.
Nemoj da ovdje pišem vaseljenske postove- koji ionako ne će značiti ništo.
User avatar
Emericzy
Posts: 3983
Joined: 20 Sep 2011, 19:00

03 May 2012, 17:05

Hroboatos » wrote:
E moj Emericzy, opet fulaš taj ceo fudbal.
Nemoj da ovdje pišem vaseljenske postove- koji ionako ne će značiti ništo.
Ako je suditi po iskustvu, neće.

Ali budu zanimljivi.
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15792
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

04 May 2012, 00:04

Emericzy » wrote: A kad počinje standardizacija štokavskog? Od stoljeća sedmog?

U štokavski se uletjelo poput gusaka u magli, na temelju svega i svačega, a ponajviše politike, kako to već s jezikom obično i biva.

Razuman bi čovjek najprije napravio nekakva istraživanja, ne bi li? Prije nego cijelim narodima pokuša nametnuti nekakvu spasonosnu formulu. Ali jebiga, razum baš ne ide uz trube i parole i ptice koje prosto zrakom lete.
Pa, u krajnjoj liniji - da, počinje od stoljeća sedmoga. Jer standardizacija je proces koji traje i koji je rezultat čitavoga niza događaja. Nipošto ona ne počinje onoga dana kad se sjedne za stol i odluči koji će dijalekt biti osnovica. Dakle, da bi štokavsko narječje moglo biti uzeto kao osnovica, nije mogla biti dovoljna samo politika. Teško je jedan neprestižan dijalekt odjednom nametnuti kao uzor i ideal. A niti to izgleda baš tako da se odluči da nam treba standard, pa se onda smišlja što li bi mu mogla biti osnovica. Obično se preduvjeti stvore mnogo ranije, a ono što mi vidimo kao proces standardizacije zapravo je samo finalizacija.

Druga stvar, "razuman čovjek" u ono vrijeme nije poznavao pojam dijalektološkog istraživanja, o tome se radi. Kad sam rekla "krajem 19. st." mislila sam na to da je prvo takvo istraživanje u nas napravljeno u posljednjem desetljeću 19. st., mislim negdje 1893. ili tako nešto.

A kad sam rekla da je standardni jezik tada bio malo više književni, a manje standardni, onda sam ti sažela sve ovo gore rečeno. Uzmi primjer Italije i njihovo "questione della lingua". Čiji je njima jezik bio uzor? Jezik Dantea, Petrarke i Boccaccia, jel tako? E pa i u nas je valjda netko bio književni uzor.

Sve u svemu, proces standardizacije sam po sebi, s primjerima velikih europskih jezika, kao i poglavljem posvećenim tom procesu u nas zgodno je prikazan u Škiljanovu Govoru nacije. Preporučujem ako već nisi.
User avatar
Emericzy
Posts: 3983
Joined: 20 Sep 2011, 19:00

04 May 2012, 00:51

Zekoslawa » wrote:Preporučujem ako već nisi.
Nisam, hvala.
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

04 May 2012, 18:47

Hrvatski jezik- oris standardizacije

Hrvatski je jezik, kao i narod komu je to nacionalni općeporabni jezik, atipičan u svojoj povijesti, tijeku kristalizacije i kulturnim krugovima kojima pripada. Na nevelikom se zemljopisnom području naselio i opstao narod koji je stoljećima u službenoj porabi koristio tri jezika: latinski, crkvenoslavenski i svoj, hrvatski; pisao je trima pismima, glagoljicom, zapadnom ili hrvatskom ćirilicom (poznatom i kao bosančica) i latinicom. Pripadao je i pripada trima civilizacijskim krugovima: mediteranskom, srednjoeuropskom i balkansko-orijentalnom. Iako dionik zapadne, katoličko-kršćanske civilizacije, uporno je čuvao i razvijao i istočnokršćansku, ćirilo-metodsku baštinu. U kontinuumu je južnoslavenskih dijalekata govorio i govori, pisao i piše, trima narječjima koja je tijekom povijesti stilizirao i kao književne jezike: čakavskom, štokavskom i kajkavskom i rabio ih kao hrvatski čakavski, hrvatski štokavski i hrvatski kajkavski književni jezik. Vremenom, razvio je i usavršio općeporabni nacionalni jezik, kojeg lingvistika zove standardnim jezikom.

Nukleus toga općenacionalnoga jezika u pismenosti je i književnosti krajnjega juga hrvatskoga etničkoga prostora, u Dubrovniku 15. stoljeća i njegovom štokavsko-ijekavskom pisanom "jeziku". Korijeni mu sežu u 12. i 13. stoljeće i diplomatske, trgovinske i pravne povelje dubrovačke slavenske (ponekad zvane i "srpskom") kancelarije s bosanskim i humskim velmožama, praktički isključivo na bosančici ili hrvatskoj ćirilici. Sa srpskim je dvorom diplomatsko-trgovačko dopisivanje teklo pretežito na crkvenoslavenskome jeziku ili mješavini crkvenoslavenskoga i južnoslavenskoga vernakulara srpske suvrsti, vođene preko dijaka i gramatika školovanih na srpskim dvorovima. To ne bijaše jezik iz kojeg će se razviti kasnija raskošna dubrovačka umjetnička književnost. U 14. i 15. stoljeću pridružuju mu se latinični molitvenici, brevijari i lekcionari, na hibridnom dubrovačkom "jeziku", u temelju štokavsko-ijekavskom, no uz niz (južno)čakavskih sastavnica, napose u leksiku i morfologiji (čest ikavski refleks jata i drugi rječotvorbeni oblici), dijelom i sintaksi i semantici, ušlih iz glagoljičnih i latiničnih srednjo- i sjevernodalmatinskih predložaka. Krajem 15. stoljeća razvija se u jako književno središte, koje će u 16. stoljeću obuhvatiti i susjedne južnohrvatske gradove i otoke (Hvar, Korčula, Kotor), a slabljenjem istih u početku 17. stoljeća, proširiti utjecaj na zaleđe u Bosni i Hercegovini, tada pod Osmanlijama.
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

04 May 2012, 18:50

Konkurentske su kandidate za općehrvatski jezik pomela historijska zbivanja: čakavsko-crkvenoslavenski amalgam hrvatskoga sjeverozapada nestao je u Osmanskoj invaziji; čakavska je renesansna bujna literatura usahnula pod ravnodušnom mletačkom dominacijom; zamisao sjevernohrvatskih protestanata o općem jeziku čakavsko-kajkavske stilizacije, locirana u 16. stoljeće, propala je zbog marginalnosti i nestanka protestantizma u hrvatskim zemljama; sličnu je sudbinu doživio i hibridni, čakavsko-kajkavsko-štokavski "jezik" Ozaljskoga kruga u 17. stoljeću sa smaknućem velikaških porodica Zrinskih i Frankopana 1671.

Za to je vrijeme obogaćeni "dubrovački jezik", u međuvremenu postavši i regionalno "bosanskim" uz jači udjel- ponjekad dominatan- ikavice, proširio svoj djelokrug u dubinu zaleđa, te uz nješto izmijenjen sulik silom planera protureformacije u razdoblju baroknoga slavizma postao dominantnim hrvatskim jezikom, s najviše izvornih govornika, zemljopisno najprošireniji i u posjedu najrespektabilnijega korpusa pisane riječi: vjerskih tekstova (Ivan Bandulavić: "Pištole i evanđelja", 1613., Bartol Kašić: "Ritual rimski", 1640., neobjavljeni do kraja 20. st. kompletan prijevod "Biblije", 1620.-1640., Matija Divković: "Nauk krstjanski", 1611., "Besjede", 1616.), filoloških radova (Bartol Kašić: "Institucije ilirskog jezika", 1604., Jakov Mikalja: "Blago jezika slovinskoga", 1649.) i umjetničkih (Ivan Gundulić. "Suze sina razmetnoga", 1622., Ivan Gundulić: "Dubravka", 1628., "Osman", prvotisak 1826.). Uz brojne druge auktore u Bosni i Hercegovini (Stjepan Matijević, Pavao Posilović, Pavle Papić, Ivan Ančić), Splitu (Jerolim Kavanjin), Dubrovniku (Ivan Bunić Vučić, Junije Palmotić), Korčuli (Petar Kanavelić)- taj je jezični tip zauzeo već u prvoj polovici 17. stoljeća najveći prostor hrvatskoga jezika, i na njem je postojala najopsežnija i najvrjednija produkcija, od literarne i liturgijske do kodifikacijske filološke i etnomedicinske (tzv. ljekaruše). Dalje, u 17. i 18. stoljeću, ovaj se tip hrvatskoga jezika širi i na područja oslobođena od Turaka (Slavonija, južna Ugarska, Lika, kopnena Dalmacija, dijelovi vojne granice), sada uz dominantnu ikavštinu, osvaja- ne u zrelom obliku, ali u začetcima- i druga polja (praktično poljodjelsko, pravno, historiografsko, botaničko, vojničko), ali i uz poimanje da štokavsko-ijekavski izraz, zbog dugoopstojeće i prestižne dubrovačke književnojezične baštine, predstavlja visoki i uzorni stil toga jezika.

Jedini konkurent je tomu jezičnom tipu ostao hrvatski književni jezik kajkavske stilizacije na hrvatskom sjeverozapadu. Razvijan od 16. stoljeća nadalje, nije polučio sumjerljive vrijednosti na književnoumjetničkom planu, no, nadoknadio je to bogatom produkcijom na životno važnim poljima- pravnom, vjersko-poučnom, leksikografskom, historiografskom, praktično životnim (ljekarnički, poljodjelski, kulinarski). Glavna su imena protagonista toga jezičnoga tipa Antun Vramec, Ivan Pergošić, Juraj Habdelić, Andrija Jambrešić, Tituš Brezovački. Tijekom je kraja 18. i početka 19. stoljeća posebno otvoren za štokavski književni jezik kojim piše većina Hrvata (Slavonci, Ličani, Dalmatinci, Bošnjaci, Hercegovci, Dubrovčani, Srijemci, Bačvani). I tu je Hrvatski narodni preporod predvođen Ljudevitom Gajem, u razdoblju od 1833. do 1848., izvršio konačnu jezičnu unifikaciju, protegnuvši najrašireniji hrvatski jezični tip- uz bitnu slovopisnu reformu- i na krajnji hrvatski sjeverozapad "tri kajkavske županije". (Z.Vince 2002.)
User avatar
blaze
Posts: 2370
Joined: 20 Sep 2011, 23:00

04 May 2012, 21:00

aurora, naravno da je standard izmišljen. preporučujem ti knjigu 'osmi povjerenik' renata baretića (mislim da se može daunloudati). u njoj jedan jedini lik govori takvim jezikom, i to zato što ga je učio isključivo preko novina, djeluje dosta smiješno :)
danas trkeljam! poklon uz jutarnji naklon
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

04 May 2012, 21:33

Dalibor je Brozović, jedan od najvažnijih hrvatskih lingvista, cijelu situaciju sumirao na sljedeći način: "U zaključku će biti potrebno da se u zaista najkraćim crtama osvrnemo na glavne značajke u hrvatskoj jezičnoj povijesti. Karakteriziraju je lutanja i zaokreti, ali još više jedna uporna i žilava borba kojom se, u uvjetima naprosto nemogućima u kontinentalnim mjerilima, uvijek ponovno vraćala na svoje osnovne razvojne putove. U čisto činjeničnom jezičnom pogledu taj se rast u suzivanju i konkretiziranju, vođenome prema ne uvijek jasnomu i ne uvijek svjesno shvaćenomu cilju, može pratiti iz stoljeća u stoljeće. Uvijek se u svako doba moglo vidjeti što će prevladati u sljedećem razdoblju, kada opet dolaze na dnevni red novi problemi. Tekstovi se s hrvatske glagoljice i hrvatske ćirilice prenose u latinicu, ali obratan slučaj nije tipičan. Kajkavski i osobito čakavski pisci pribjegavaju i štokavštini, ali ne događaju se obratni postupci. Pisci s nenovoštokavskom štokavskom dijalekatskom podlogom pišu (i) novoštokavski, ali nitko ne postupa obratno. Šćakavci prihvaćaju štakavsku novoštokavštinu, ali nije poznat obratan slučaj. I na koncu, ikavci pišu (i) ijekavski, ali suprotna praksa nikada nije bila karakteristična. Na taj je način razvoj krivudavim stazama i sve užim izborima vodio konačnomu i jednoznačnomu cilju." (D. Brozović 2006.)

No, u jezikoslovnoj kroatistici se sreće više "datuma" (kraćih razdoblja, simboličnih godina, vremenskih perioda) od kada se za hrvatski jezik drži da je postao općeporabnim. Budući da je jezična standardizacija društveni proces, uvelike uvjetovan izvanjezičnim (političkim, vojnim, demografskim, vjerskim, kulturnim) okolnostima nije čudno da su predlagani razni periodi za početak hrvatskoga standarda: kraj 15. stoljeća (S. Babić), 16. stoljeće (M. Grčević), kraj 16. i početak 17. stoljeća (R.Katičić), sredina 18. stoljeća (D. Brozović), 19. stoljeće (D. Škiljan) (B.Oczkowa 2010.) Uzme li se u obzir da su periodizacije u puno jednostavnijim slučajevima također dosta proizvoljne – npr. za engleski jezik se smatra da se dijeli u tri razdoblja: staroengleski (od oko 500 do oko 1100.), srednjoengleski (1100. do 1485.) i novoengleski (1485. do danas). Datumi su očito vezani uz političke događaje, jer staroengleski "prestaje" normanskom invazijim 1066., iako su se djela na tom jezičnom tipu pojavljivala i kasnije). Također su periodizacije francuskoga, turskoga, perzijskoga (farsi), a u slavenskim prilikama slovenskoga, češkoga i poljskoga dovele do toga da za hrvatski jezik ne treba tražiti da bude podvrgnut kriterijima kojima ne udovoljavaju ni drugi jezici koji bilježe prijekide, reteriranja, kolebanja, revolucionarne promjene vlasti uz susljedne promjene u pismu i leksiku.

Svi ti jezici su vremenski podijeljeni u tri ili četiri razdoblja, a kao posljednje se razdoblje računa ono u kojem su zabilježeni tekstovi koji se od sada postojećega normiranoga jezika bitno ne razlikuju u glavnim glasovnim, leksičkim, sintaktičkim i stilističkim značajkama: "Genezu fenomena do danas sačuvane povijesne trojednosti hrvatskoga jezika, koja obilježava cjelovitost hrvatskoga kulturnoga prostora od pojave književnosti na narodnom jeziku, očito ne treba tražiti u 18., nego u 16. stoljeću. A odgovor na pitanje koji je to jezik daje usporedba s drugim slavenskim jezicima zapadnoga kruga: to je isti onaj jezik kojim (ne i kakvim) je pisana hrvatska renesansna književnost i kojim je započeo proces jezične standardizacije." (D. Sesar: Slavenski jezici u XVIII. stoljeću: hrvatska književna i jezična baština u slavističkoj magli, Fluminensia, 2005.)
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

08 May 2012, 11:35

Hrobi, dobri postovi.

Inače, ne vidim smisao ovakvih tema. "Nemam pojma o jeziku, ali izvalit ću štogod, čisto da se dobro zabavljamo."

Naravno da je standardni jezik umjetan. Studenti nauče to na prvoj godini. Ne'š ti mudrosti.
Potpisi su za budale.
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

08 May 2012, 13:29

Stitch » wrote:Hrobi, dobri postovi.

Inače, ne vidim smisao ovakvih tema. "Nemam pojma o jeziku, ali izvalit ću štogod, čisto da se dobro zabavljamo."

Naravno da je standardni jezik umjetan. Studenti nauče to na prvoj godini. Ne'š ti mudrosti.

Ne bih se ni javljao da se pojavljuju ne "fudbalerske" mudrosti :giggle:

http://www.forum.hr/showthread.php?t=378304
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15792
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

08 May 2012, 14:15

Stitch » wrote:
Naravno da je standardni jezik umjetan. Studenti nauče to na prvoj godini. Ne'š ti mudrosti.
Malo ću ispraviti: uče oni na to prvoj godini. Nauče li... Nisam sigurna.

Inače je tema pošteđena ključa ne zato što ima osobit potencijal za raspravu, nego eto, razbijanja zabluda radi. Aurori nije za zamjeriti, mlađahna je ako sam dobro shvatila. I bolje da pita nego da tvrdoglavo ustraje u ovakvim stavovima do kojih sigurno nije došla sama. A opet kažem: Ima onih koji ove stvari imaju gdje i kako naučiti, pa im ni to ne pomaže.
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

08 May 2012, 14:21

Hah, malo mi je previše tih "zabluda". Svako malo netko negdje otvori temu na kojoj će se zbog "zabranjivanja", "protjerivanja" i sličnih velikih riječi (svi) obrušiti na standardologe - a uglavnom je riječ o neznanju i nerazumijevanju problematike. I to golemih razmjera.
Potpisi su za budale.
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15792
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

08 May 2012, 14:26

Pa evo, ovo nam je manje-više prva tema te vrste na trkeljanju. Nek se nađe i takva, ne se ljutiti na takve stvari. Propovijedaj svoj preskriptivizam, Stiču, misionari i poučavaj, neće se puk sam od sebe obrazovati. :zubo:
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

08 May 2012, 14:29

Ja sam ti tu samo zato što je Elli na putu. Čim se vrati - a to je sutra :cerek: - nestat ću. :D
Potpisi su za budale.
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15792
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

08 May 2012, 14:31

Jadno to naše obrazovanje kad ovisi o tome jel jezikoslovcima žena na službenom putu. :rolleyes: :D
User avatar
..a unda
Undaminator
Posts: 21246
Joined: 18 Sep 2011, 16:27

08 May 2012, 14:34

Zekoslawa » wrote:Jadno to naše obrazovanje kad ovisi o tome jel jezikoslovcima žena na službenom putu. :rolleyes: :D
ovo je sasvim dobar trenutak da se preprica ona anegdota o vebsteru. ko se sjeca, kako je ono islo..doznala vebsterova zena da je vebster prevario i mirno rekla da je iznenadjna, a on njoj..kako ono..ne, ti trebas biti sokirana, a ja iznenadjen.

:D
User avatar
Emericzy
Posts: 3983
Joined: 20 Sep 2011, 19:00

09 May 2012, 09:57

Zekoslawa » wrote: Malo ću ispraviti: uče oni na to prvoj godini. Nauče li... Nisam sigurna.
Točno.

Osim toga, forumi poput ovoga nisu namijenjeni bistrenju među stručnjacima, nego služe za pojednostavljeni diskurs, razmjenu mišljenja i informacija unutar bitno šire publike.
Post Reply