Nova školska lektira

O duhovnim i materijalnim dobrima
User avatar
schmokljan
Posts: 2411
Joined: 18 Sep 2011, 16:19
Location: www.mordor.hr

21 Sep 2011, 20:11

Lastan » wrote: To je gotovo trivijalan problem s jednako trivijalnim rješenjem: samo valja učiniti da nastavničko zanimanje ne bude najslabije plaćeno (a istovremeno jedno od najstresnijih) zanimanje koje traži VSS.
Naizgled. Naime, ono i jest jedno od najslabije plaćenih zanimanja jer ne postoji svijest o važnosti posla osnovnoškolskog učitelja, recimo.

I onda se Primorac bavi kurikulumom, u pauzi istraživanja porijekla Hrvata, umjesto da se bavi poboljšanjem radnih uvjeta nastavnika. Fuchs se ne bavi ni sa čim. Od vlastitog paketa zakona je odustao zbog kukavičluka.

Problem našeg osnovnog i srednjeg obrazovanje je neadekvatna svijest društva o važnosti tog posla, koja rezultira slabim plaćama i slabijim kadrom.


User avatar
Zekoslawa
Posts: 15792
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

21 Sep 2011, 20:15

Lastan » wrote: To je gotovo trivijalan problem s jednako trivijalnim rješenjem: samo valja učiniti da nastavničko zanimanje ne bude najslabije plaćeno (a istovremeno jedno od najstresnijih) zanimanje koje traži VSS.
Meh, ne bih baš rekla. A-a. Nije novac niti su radni uvjeti ono što nekoga čini dobrim nastavnikom. Rekla bih da je to nešto s čim se rađaš i što uzgajaš. I u ovoj situaciji koju imamo opet ima ljudi koji iz ničega naprave nešto. Otkud nam oni?

Ja mislim da za početak ne bi bilo loše da nastavnički smjer na fakultetima prestane biti "ono kamo se ide i kamo svi idu". Bože dragi, kakvih sam se ja pizdarija naslušala kad sam odlučila da neću na nastavnički! Te što ja mislim raditi, te to je teško, te sam budala, te ovo, te ono. Danas sam iznimno sretna što ne moram slušati pedagogije, didaktike, metodike i ine pizdarije. I što umjesto toga imam par predmeta koji me zbilja zanimaju i iz kojih naučim štogod pametno. Ako baš jednoga dana zatreba, odoh ja ispolagati što mi je potrebno. No, da mi je teško povjerovati da 90% studenata, a toliko je otprilike onih koji se odluče za nastavnički smjer, imaju ikakve predispozicije za kvalitetan rad u školi, bogme jest.

Dakle, opet, ja mislim da bi za početak valjalo poraditi na samom materijalu - budućim nastavnicima, a tek onda na svemu ostalome.

Ona šačica istinski motiviranih i kvalitetnih i u ovakvim uvjetima postiže nekakav rezultat.
User avatar
Lastan
Posts: 2702
Joined: 17 Sep 2011, 22:32
Location: Out of the blue
Contact:

21 Sep 2011, 20:32

Zekoslawa » wrote:Meh, ne bih baš rekla. A-a. Nije novac niti su radni uvjeti ono što nekoga čini dobrim nastavnikom. Rekla bih da je to nešto s čim se rađaš i što uzgajaš. I u ovoj situaciji koju imamo opet ima ljudi koji iz ničega naprave nešto. Otkud nam oni?
Problem je u tome što novac i radni uvjeti mnogog dobrog nastavnika otjeraju iz nastave.
Jer su mnogi dobri nastavnici dobri i u drugim stvarima, koje nose manje stresa i više novca.

Da, i u ovoj situaciji imaš dio zanesenjaka i idealista. No mislim da je loše uzdati se u njih da nose čitav sustav.
Štoviše, sjećam se jedne britanske analize koja povezuje pad ugleda i vrijednosti zanimanja s dominacijom ženâ u njemu: prvi su im primjer nastavnici, a drugi – liječnici. Jedan je od argumenata što su žene manje sklone tući se za resurse; radije izvuku maksimum iz onoga što imaju. Pa kad se vidi da mogu i s manje, uzme im se još.

Dakle, pozivanje na one koji čuda čine s malom plaćom i u očajnim uvjetima zapravo daje za pravo onima koji obezvređuju to zanimanje.
Ja mislim da za početak ne bi bilo loše da nastavnički smjer na fakultetima prestane biti "ono kamo se ide i kamo svi idu". Bože dragi, kakvih sam se ja pizdarija naslušala kad sam odlučila da neću na nastavnički! Te što ja mislim raditi, te to je teško, te sam budala, te ovo, te ono. Danas sam iznimno sretna što ne moram slušati pedagogije, didaktike, metodike i ine pizdarije. I što umjesto toga imam par predmeta koji me zbilja zanimaju i iz kojih nučim štogod pametno. Ako baš jednoga dana zatreba, odoh ja ispolagati što mi je potrebno. No, da mi je teško povjerovati da 90% studenata, a toliko je otprilike onih koji se odluče za nastavnički smjer, imaju ikakve predispozicije za kvalitetan rad u školi, bogme jest.
E sad… mislim da je na FFZG-u još samo kroatistika uvijek i nastavnička; na ostalim je odsjecima nastavnički smjer postao prilično nepoželjan. Naime, riječ je o diplomskom studiju s pun kurac[1] raznih metodika, psihologija i pedagogija te ohoho prakse – i koji te osposobljuje isključivo za nastavu. Prije se biralo između tri-četiri općeznanstvena predmeta (uključujući komedije kao što je DHI iliti društveno-humanistička informatika) i jednako toliko nastavničkih, a nastava je bila tek dodatna opcija – ukupna je osposobljenost za sve osim nastave na kraju bila jednaka.

Problem se opet svodi na lovu: sada biranje nastavničkog smjera znači da se fokusiraš na zanimanje u kojem imaš prilično jadnu perspektivu, a u svemu te ostalom tvoji nenastavnički kolege poprilično tuku.
I sada odjednom jako malo ljudi ide u nastavnike. Jer toliko matematike znaju čak i društvenjaci. :mig:
Dakle, opet, ja mislim da bi za početak valjalo poraditi na samom materijalu - budućim nastavnicima, a tek onda na svemu ostalome.

Ona šačica istinski motiviranih i kvalitetnih i u ovakvim uvjetima postiže nekakav rezultat.
Gle, postoji granica do koje možeš nekoga “istinski motivirati”. Ja sam istinski motiviran za nastavu, ali ne pada mi trenutno na pamet tražiti posao u školi. Želim predavati, znam objašnjavati jer razumijem materiju (ako sam uspio provući neke tutleke kroz jezične vježbe u nekoliko sati, mogu čuda učiniti sa srednjoškolcima u četiri godine :D), ali ne privlači me posao u kojemu bih sa četiri strane bio jebena stranka i još zatrpan birokracijom, a za lovu koju sam u Bugu dobivao za pola radnog vremena i bez pretjeranog stresa.

[1] Bi li to u nekom trenutku trebalo početi pisati sastavljeno? Već se ne deklinira… :zubo:
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

22 Sep 2011, 00:28

Nastavit ću ondje gdje sam stao, Ash je pitala za razloge odnosno ocjene nekih pisaca i djela koje smo spomenuli. Iskoristit ću i ono što je rečeno na temi o SF-u...
ElliQuinn » wrote:Volim (SF, napomena moja!), to mi je omiljeni žanr uz krimiće.

Volim životne likove, onakve kakve stvara Bujoldica. U SF-u cijenim kad uspješno govori o svijetu i ljudima dok priča o nečem drugom i cijenim one knjige iz kojih se, kad im se vratiš, ne može iščitati da su surfale na valu onodobnih trendovskih naklapanja.
Hekatonhir wrote:A Ursula Le Guin? (...)

Imao sam dva njezina kompleta i većinu romana pročitao po nekoliko puta. Kao i svaki dobar SF, tjera čovjeka na razmišljanje. Druge su civilizacije samo pozornica, uloge i glumci zapravo su ljudski, problemi koje suprotstavlja naši, i vrlo suvremeni.

Recimo, "Svijet se kaže/zove šuma", ovisno o prijevodu. Problem ekologije, uništavanja drugih, nerazumljivih kultura, mjesto svake civilizacije kao kamenčića u velikom mozaiku svemira... - nisu li to zemaljske zablude i pogreške umotane u znanstvenofantastični celofan? Kod nje nema paradiranja tehničkim znanjem i terminologijom, ali ima dubine. Koje na mnogo načina nema nitko osim nje.

Što se mene tiče, najveća je. Svaka čast Clarkeu, Asimovu, Dicku i ostalim velikanima, da ne nabrajam, ali njezina me tankoćutnost i prodornost, oštrina zapažanja uvijek iznova zadive. Možda zato što je žena pa piše emotivnije. A možda zato što je jedinstvena. I jednostavno neponovljiva.
A krimići i politički trileri... Le Carre ima divne naslove: Dečko, dama, kralj, špijun, pa Plemeniti đak, pa Špijun koji se sklonio u zavjetrinu... Sve vrhunska djela. Ursula Le Guin svojedobno je za svoje romane dobivala sve žive književne nagrade, i to ne samo žirija specijaliziranih za SF. A na koricama Le Carreova Plemenitog đaka piše da je proglašen najboljim proznim djelom engleske književnosti poslije Drugog svjetskog rata.

Nagrade dakako nisu mjerilo. Ali čovjeka navedu da se zapita. Prije tridesetak godina, Pavličić je pobrao hvalospjeve svojim krimićima. Dakle, moguće je da "rubna" literatura dođe pod akademska povećala, samo treba vremena. Šteta je što u tome kaskamo za svijetom. Jer, usudio bih se tvrditi da su SF/fantasy (ili samo SF, u značenju speculative fiction) u mnogočemu superiorni nežanrovskoj književnosti. Barataju alegorijama ljudskog stanja, čitavo čovječanstvo stavljaju u potpuno drukčiju izvanjsku situaciju. U SF-u sve uvijek znači nešto drugo i sve je vrlo maštovito nešto drugo. Za smišljanje takvih stvarčica treba imati i znanja i talenta i mašte, a ne samo volje za opisivanjem dnevne paranoje i velikih misli.

Slična je, ako ne i gora situacija s krimićima. Njih se još više šikanira kao šund-literaturu, također samo zato što ugledni ocjenjivači i teoretičari nemaju oka, uha, nosa ni mozga za više od jednog, najočitijeg značenjskog sloja. Dočim je dobar SF uvijek alegorija ljudskoga stanja ili opisa čovječanstva, krimići su, barem kad su dobri (a ovdje govorim isključivo o dobrima), alegorija potrage – za smislom, za značenjem, za redom i pravilom, za čovjekom, pa i za samim sobom. I za to treba neka mrvica talenta, inteligencije i mašte.

Philip K. Dick, Raymond Chandler i John Le Carre – sva trojica žanrovski pisci – zacijelo su autori koje bih uvrstio na listu najvećih pisaca dvadesetog stoljeća. Ako mi pak tkogod kaže da se u SF-u i krimićima producira hrpetina smeća, uputit ću ga u knjižnicu da mi kaže koliki postotak ondje izložene nežanrovske književnosti – nije smeće.
Potpisi su za budale.
User avatar
Lastan
Posts: 2702
Joined: 17 Sep 2011, 22:32
Location: Out of the blue
Contact:

22 Sep 2011, 00:44

Hekatonhir » wrote:Philip K. Dick, Raymond Chandler i John Le Carre – sva trojica žanrovski pisci – zacijelo su autori koje bih uvrstio na listu najvećih pisaca dvadesetog stoljeća. Ako mi pak tkogod kaže da se u SF-u i krimićima producira hrpetina smeća, uputit ću ga u knjižnicu da mi kaže koliki postotak ondje izložene nežanrovske književnosti – nije smeće.
Sturgeonov je zakon jasan: Devedeset posto svega je sranje.

A kako je došlo do toga? Sturgeona je netko pitao kako to da piše SF kad je SF pun smeća. I reče mu Sturgeon, da, 90% SF-a je sranje. Ali devedeset posto svega je sranje.
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

22 Sep 2011, 00:47

Lastan » wrote: Sturgeonov je zakon jasan: Devedeset posto svega je sranje.

A kako je došlo do toga? Sturgeona je netko pitao kako to da piše SF kad je SF pun smeća. I reče mu Sturgeon, da, 90% SF-a je sranje. Ali devedeset posto svega je sranje.
To je i Anderlon citirao kad je svojedobno branio blogere od Mandićevih napada. Ne znam sjećaš li se toga. :zubo:
Potpisi su za budale.
User avatar
Lastan
Posts: 2702
Joined: 17 Sep 2011, 22:32
Location: Out of the blue
Contact:

22 Sep 2011, 00:48

Hekatonhir » wrote:To je i Anderlon citirao kad je svojedobno branio blogere od Mandićevih napada. Ne znam sjećaš li se toga. :zubo:
Ne. Nikad nisam jako pratio blogove. A još manje Anderlona.
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

22 Sep 2011, 04:20

I još nešto, smeta mi kad klinci veličaju diletante poput Ludluma. On je trećerazredni pisac. Zapleti su mu zanimljivi, ali pati od onoga što tobože ne čini: ne može odoljeti tomu da mu glavni junak ne zgrabi neku lijepu curu i zviždeći odjaše u zalazak sunca. Hoću reći, unatoč poruci na koricama da će njegovi likovi biti životni, ništa od obećanja. Da ne spominjem rupe pri pripremanju romana, gdje sve vrvi od netočnih podataka. Neka se ugleda na Forsytha. Pa da barem zna kako se točno zove koja obavještajna služba. :D

Kad se to usporedi s trilogijom Dečko, dama, kralj, špijun; Plemeniti đak i Smileyevi ljudi - gdje Smiley kao glavni junak pati zbog toga što ga vara žena, nikad nije kod kuće, debeljuškast je, nizak i ružan mali očalinko - strahovito inteligentan, doduše - jasno se vidi tko je u tom svijetu bio, a tko nije. Tko ga je na vlastitoj koži iskusio. Le Carre je bivši špijun, zato su mu likovi realni. Nisu nadljudi, posve su normalni. On je Mister No političkih trilera. Ako ste čitali strip, znat ćete na što mislim.

Ili Mala bubnjarica, također genijalan roman. Gledao sam i film, ali nije mi se toliko svidio. Uglavnom, fascinira me Mossad, a mislim da je Le Carre dobro skinuo pragmatične Izraelce. Točno se vidi razlika između zemalja koje su više-manje stalno u ratu pa im se špijuni ne bave pizdarijama i onih koje žive u miru pa su im obavještajne i protuobavještajne službe u stalnom sukobu i nekoj vrsti suparničkog natjecanja, umjesto da rade zajedno. Taj je roman primjerice u suprotnosti sa Špijunom koji se sklonio u zavjetrinu, gdje čovjek čiji život pratimo na desecima stranica pogine zbog birokratske gluposti. Da, umire na kraju. :D

Kakav klinčev Ludlum. Le Carreu je ravan samo Forsyth. Ili Deighton. Gem, Set i Meč također je izvrsna trilogija*. Toplo preporučujem. :)

* Ima i nastavak - također trilogiju: Zamka, Mamac i Žrtva. To je svojevrsni rasplet.
Potpisi su za budale.
User avatar
Pješčana
Posts: 8262
Joined: 17 Sep 2011, 22:52
Location: Hrvaška
Contact:

22 Sep 2011, 21:33

je li Limeni bubanj na popisu lektira za srednju školu? to ne bi bilo loše pročitati. Njemačka, vrijeme WW2.
Napisao je Günther Grass
Men have two emotions: Hungry and Horny. If you see him without an erection, make him a sandwich.
User avatar
Stitch
Head Honcho
Posts: 16389
Joined: 17 Sep 2011, 23:06
Has thanked: 42 times
Been thanked: 31 times
Gender:
Contact:

23 Sep 2011, 00:28

Oh, prašak za sok u pupku. :cerek:

Bilo je to i u nas popularno. Pandemija obojenih jezika osamdesetih bila je uglavnom posljedica lizanja Gringa, ali s dlana, a ne iz pupka. Prašak za sok, prvotno namijenjen razmućivanju u vodi, postao je takva senzacija da je upitno je li ikada zabilježen slučaj miješanja s tekućinom osim pri tvorničkim pokusima.

Navodno ga Droga Portorož i danas proizvodi.
Potpisi su za budale.
User avatar
Aurora
Posts: 342
Joined: 12 Nov 2011, 19:35

16 Nov 2011, 18:15

Mnogi moji poznanici govore da redosljed lektira nije pedagoški prilagođen, te da bi srednjoškolci trebali čitati lektiru obrnuto:

4 razred za lektiru bi čitali lektiru koja je sada za prvi razred, a prvi razred bi čitao lektiru za 4 razred.

Nije to sve. Ako je lektira koja se čitao u 4 razredu pedagoški prihvatljiva 4 razredu - ostaje.

Također, Ilijada je preteška za prvašiće, to bi trebala biti 4-razred-lektira.

Malo je retardirano sljediti nastavni plan s lektirom. Mislim, nitko nije umobolan u srednjoj školi, nije must have da čitamo Ilijadu tijekom učenja o antikčkoj književnosti. A nije ni must have da pratimo povijest književnosti od početka. nitko neće umrijeti ako počnemo s krajem - postmoderniznom i slično.
Ali valjda pedagozi i učitelji misle da je to tako cool :headbang: .
Govorim o srednjoj.

Mislite li da bi lektiru u srednjoj školi trebalo promijeniti i prilagoditi? A u osnovnoj.
Ovom usranom konzumerističkom društvu fali ljubav, čast, srčanost, suosjećajnost i poštenje, a ne nikakav patriotizam, bogobojaznost, marljivost, spremnost na odricanje i prihvaćanje besmislenih kazni...
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15792
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

16 Nov 2011, 19:34

Čuj, imamo već temu o lektirama, ne znam je li ti promaknula. Pa samo da pitam za svaki slučaj. Ako je do toga, spojit ću ovo s postojećom. Ako pak misliš da bi ova tema trebala biti odvojena, može i to, ali me zanima zašto. Pitam čisto da se ne bi dogodilo da raspravljamo o istoj stvari na dvije različite teme. :)
User avatar
Aurora
Posts: 342
Joined: 12 Nov 2011, 19:35

18 Nov 2011, 16:20

Zekoslawa » wrote:Čuj, imamo već temu o lektirama, ne znam je li ti promaknula. Pa samo da pitam za svaki slučaj.

Jest. :facepalm:
Ovom usranom konzumerističkom društvu fali ljubav, čast, srčanost, suosjećajnost i poštenje, a ne nikakav patriotizam, bogobojaznost, marljivost, spremnost na odricanje i prihvaćanje besmislenih kazni...
User avatar
Zekoslawa
Posts: 15792
Joined: 18 Sep 2011, 20:01

18 Nov 2011, 17:23

No, no, ne se crvenjeti. Evo ga, premješteno. :)
Hroboatos
Posts: 565
Joined: 28 Sep 2011, 18:16

05 Dec 2011, 20:40

Ne treba tu izmišljati toplu vodu. Svugdje u zapadnome svijetu
se uči, uz razne naglaske na nacionalnom, njeki jezgreni program klasika.
U Europi, Amerikama itd.

I nema tu mjesta za zabavnu literaturu, koje god razine. Osim tog,
ne postoji suglasnost oko "zabavnosti". Meni je dobar dio t.zv. zabavne
bio dosadan, a vjerujem i drugima.

Ovo je sve posljedica Platonova programa iz "Države" koji se kasnije, rafiniran,
uvukao u opće školstvo. Osobno mislim da je program klasika- uz nužne izmjene-
jedino realan. Oni koje zaintrigira, poželjet će više. Većini će biti dosadno, no
za te imam uvijek spreman odgovor: Aristotel je rekao da je u naravi ljudskoga bića da
žudi za spoznajom. Ako ne- onda, na neki način- i nije ljudsko biće. :D
Post Reply