Link i intervju.
Georgij Paro (1934. - 2018.)
-
Stitch
- Head Honcho
- Posts: 16389
- Joined: 17 Sep 2011, 23:06
- Has thanked: 42 times
- Been thanked: 31 times
- Gender:
- Contact:
U 84. godini u Zagrebu umro je veliki kazališni redatelj Georgij Paro, koji je režirao dvije stotine predstava, od kojih su mnoge stekle status antologijskih. Rođen u Čačku 1934. godine, Paro je osnovnu školu i gimnaziju završio u Karlovcu, a filozofiju i anglistiku, a potom i režiju diplomirao na zagrebačkoj Akademiji. Učenik je kultnog Branka Gavelle, Krležin sugovornik, deset godina bio je intendant zagrebačkog HNK i umjetnički ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara.
Ostao je zapamćen po inovativnim interpretacijama Krležinih drama (U agoniji, Maskerata, Gospoda Glembajevi) te dramatizacijama i prilagodbama drugih Krležinih tekstova (Banket u Blitvi, Zastave, Povratak Filipa Latinovicza, Ratni dnevnici), kao i adaptacijama Idiota (s B. Violićem) i Ujakova sna F. M. Dostojevskoga te Zajedničke kupke Ranka Marinkovića.
Revitalizirao je mnoštvo komada hrvatske dramske baštine (M. Držić, Dundo Maroje; Ljubovnici; Čini baruna Tamburlana; J. Freudenreich, Graničari; A. Šenoa, Ljubica); režirao praizvedbe djela Malo pa ništa A. G. Matoša i Sveti Aleksi T. Brezovačkoga; postavio na scenu brojna djela suvremenih hrvatskih pisaca: M. Matkovića (Heraklo, Na kraju puta), R. Marinkovića (Glorija), S. Kolara (Svoga tela gospodar), F. Hadžića (Političko vjenčanje), D. Jelačića Bužimskoga (Gospodar sjena). Režirao je raskošne predstave prema romanima N. Fabrija Vježbanje života i Berenikina kosa te adaptaciju Gundulićeva epa Osman. Uprizorivao je djela engleskih pisaca elizabetanskoga razdoblja (W. Shakespeare, Ch. Marlowe, J. Ford, J. Webster) i druge polovice XX. st. (J. Osborne, H. Pinter), francuskih starijih i modernih klasika (Advokat Pathelin, Molière, G. Feydeau, J. Giraudoux, J. Anouilh, A. Camus, J. P. Sartre, J. Genet), nordijskih autora H. Ibsena i A. Strindberga te B. Brechta.
Georgij Paro nagrađen je za životno djelo nagradom Vladimir Nazor 2007. godine.
Ostao je zapamćen po inovativnim interpretacijama Krležinih drama (U agoniji, Maskerata, Gospoda Glembajevi) te dramatizacijama i prilagodbama drugih Krležinih tekstova (Banket u Blitvi, Zastave, Povratak Filipa Latinovicza, Ratni dnevnici), kao i adaptacijama Idiota (s B. Violićem) i Ujakova sna F. M. Dostojevskoga te Zajedničke kupke Ranka Marinkovića.
Revitalizirao je mnoštvo komada hrvatske dramske baštine (M. Držić, Dundo Maroje; Ljubovnici; Čini baruna Tamburlana; J. Freudenreich, Graničari; A. Šenoa, Ljubica); režirao praizvedbe djela Malo pa ništa A. G. Matoša i Sveti Aleksi T. Brezovačkoga; postavio na scenu brojna djela suvremenih hrvatskih pisaca: M. Matkovića (Heraklo, Na kraju puta), R. Marinkovića (Glorija), S. Kolara (Svoga tela gospodar), F. Hadžića (Političko vjenčanje), D. Jelačića Bužimskoga (Gospodar sjena). Režirao je raskošne predstave prema romanima N. Fabrija Vježbanje života i Berenikina kosa te adaptaciju Gundulićeva epa Osman. Uprizorivao je djela engleskih pisaca elizabetanskoga razdoblja (W. Shakespeare, Ch. Marlowe, J. Ford, J. Webster) i druge polovice XX. st. (J. Osborne, H. Pinter), francuskih starijih i modernih klasika (Advokat Pathelin, Molière, G. Feydeau, J. Giraudoux, J. Anouilh, A. Camus, J. P. Sartre, J. Genet), nordijskih autora H. Ibsena i A. Strindberga te B. Brechta.
Georgij Paro nagrađen je za životno djelo nagradom Vladimir Nazor 2007. godine.
Potpisi su za budale.
