Umjetnost - što je to?
- aisling
- Posts: 3899
- Joined: 18 Sep 2011, 00:37
A po čemu je netko umjetnik, a netko drugi nije?
Kako ti možeš znati da li je netko nešto stvarao užitka stvaranja radi i je li to bila vizija ili je itekako imao namjeru to dobro prodati npr.? Koliko je to bitno u usporedbi s onim kako neko djelo zaista djeluje na tebe?
Kako ti možeš znati da li je netko nešto stvarao užitka stvaranja radi i je li to bila vizija ili je itekako imao namjeru to dobro prodati npr.? Koliko je to bitno u usporedbi s onim kako neko djelo zaista djeluje na tebe?
Happy Easter!
- dimnjak
- Posts: 2430
- Joined: 17 Sep 2011, 23:24
meni je umjetnost nesto sto me ne ostavlja hladnom, sto na mene djeluje. utjece. umije da ostavi dojam
to ne naci da ce mi djelo svakog renomiranog umjetnika biti umjetnost, niti da djelo amatera ne moze biti umjetnost.
to ne naci da ce mi djelo svakog renomiranog umjetnika biti umjetnost, niti da djelo amatera ne moze biti umjetnost.
mogu te prožvakati, al te moraju i ispljunuti
- baja
- Posts: 4084
- Joined: 19 Sep 2011, 11:09
aisling » wrote: Kako ti možeš znati da li je netko nešto stvarao užitka stvaranja radi i je li to bila vizija ili je itekako imao namjeru to dobro prodati npr.?
naravno da ne mogu znati kakav je impuls pokrenuo čovjeka na stvaranje, iako se može naslutiti, a namjeru zarade i nije baš teško prozrijeti
nimaloKoliko je to bitno u usporedbi s onim kako neko djelo zaista djeluje na tebe?
može me jednako oduševiti kaput iz konfekcije i onaj dizajniran u jednom primjerku
ali nisam spremna jednako izdvojiti za njih
- Tyden
- Posts: 95
- Joined: 25 Oct 2011, 09:31
- Location: Zagreb
Da li to znači da je umjetnost i kada te netko naživcira i isprovocira? Ni to ne ostavlja ljude hladnima .dimnjak » wrote:meni je umjetnost nesto sto me ne ostavlja hladnom, sto na mene djeluje. utjece. umije da ostavi dojam
to ne naci da ce mi djelo svakog renomiranog umjetnika biti umjetnost, niti da djelo amatera ne moze biti umjetnost.
- dimnjak
- Posts: 2430
- Joined: 17 Sep 2011, 23:24
postoje odredjeni performansi koji upravo to i cine. ako im je to cilj, onda je.Tyden » wrote:
Da li to znači da je umjetnost i kada te netko naživcira i isprovocira? Ni to ne ostavlja ljude hladnima .
bas i kao i filmovi.
ne cjepidlacite s rijecju "hladno"
ne mora sve sto je oku/uhu/njuhu milo biti umjetnost, bas kao sto moze biti umjetnost sto oku/uhu/njuhu nije milo ali autor uspijeva docarati da vidim/cujem/njusim ono sto je on zelio da vidim/cujem/njusim. ne moram nuzno lajkati djelo da bi vidjela u njemu vrednotu.
mogu te prožvakati, al te moraju i ispljunuti
- Lord Byron
- Posts: 2972
- Joined: 18 Sep 2011, 09:37
Mislim da ljudi griješe kad u definiciju umjetnosti kao sastavni dio ugrađuju i "pozitivne odrednice" nužne da bi nešto bilo umjetnost.
Umjetnost može biti napravljena preko volje, s isključivim ciljem zarade; umjetnost može biti i posve neuzbuđujuća; umjetnost može, jednom riječju, biti loša - a da i dalje umjetnost.
Nažalost, kad se te odrednice izbace, ostaje lakonska (ad hoc nabačena, bez pretenzija na točnost ili sveobuhvatnost) po kojoj bi umjetnost bila svaka "proizvodnja nepotrebnog", ili tako nešto - dakle, naslanjanje na korijen riječi "umjetno" kao "ne prirodno". U tom je smislu i ono rezuckanje kožice umjetnost. Odvratna, nezanimljiva, kakva god - ali, umjetnost jest.
Onako, umjetnici smo svi, malo nas je dobrih umjetnika - a Mišo je i dalje samo jedan.
Umjetnost može biti napravljena preko volje, s isključivim ciljem zarade; umjetnost može biti i posve neuzbuđujuća; umjetnost može, jednom riječju, biti loša - a da i dalje umjetnost.
Nažalost, kad se te odrednice izbace, ostaje lakonska (ad hoc nabačena, bez pretenzija na točnost ili sveobuhvatnost) po kojoj bi umjetnost bila svaka "proizvodnja nepotrebnog", ili tako nešto - dakle, naslanjanje na korijen riječi "umjetno" kao "ne prirodno". U tom je smislu i ono rezuckanje kožice umjetnost. Odvratna, nezanimljiva, kakva god - ali, umjetnost jest.
Onako, umjetnici smo svi, malo nas je dobrih umjetnika - a Mišo je i dalje samo jedan.
- vrrrlet
- Posts: 4029
- Joined: 22 Sep 2011, 13:16
Ako ja banaliziram napisano, banaliziraš ti mene.dimnjak » wrote: pa vrhunsko i je.
i ne banaliziraj napisano
Lijepo tijelo je umjetnost - ono nas i psihički i fizički uzbuđuje i ne ostavlja hladnim. Svaka fufa je svojevrsno umjetničko djelo. Nije li divna ta demokratičnost umjetnosti?
Svi sisavci su braća. Pogotovo rovke.
- ..a unda
- Undaminator
- Posts: 21246
- Joined: 18 Sep 2011, 16:27
..iako toga ima puno, puno vise, lakse bi bilo rec sto nije umjetnost.
evo, isao sam malo bacit pogled na vikipediju sta se tamo kaze i..eto, kaze se svasta, ali se ne kaze da je umjetnost, danas narocito..biznis i da se zato pojavljuje ideja i da je biznis umjetnost.
danas je sve moguce, osim jednog..a to je umjetnost.
naime, zaista se smatra da je sve moguce, kolicina znanja koje je prikupljeno, a i informacija kojima se sluzimo i koje su u zadnjih tridesetak, cetrdeset godina su vece nego u citavom covjecanskom ukupnom periodu prije, ali..obrada, obrada kaska.
jos uvijek se, barem misilm tako, moze umjetnoscu ubrzati spoznajni proces, iako neki hermeticari sebe samih tvrde da se radi samo o umjetnosti radi sebe same, o nekom estetickom nekom cistom nekom dozivljaju neceg, a sad jel to dozivljaj sebe, nas samih kavi bi smo htjeli biti, nas samih kakve ne zelimo da nas drugi vide, pa potajno voajeiramo sebe, to me sad ne zanima. eto njima takva onan umjetnost pa nek se dice svojim ukusom kad drugog ukusa nemaju.
etimoloski, koliko vidim, sama rijec ars ima arijevske korjene koji oznacavaju kretanje, hod, pokret.
u nasem jeziku je vec nesto umnija, umovnija, tice se vise znanja, umjeca, vjestine, dakle blize onoj bauhausovskoj definiciji o umjetnosti kao o vjestini znanja, savrsenstvu zanata, s cime bih se mogao dosta sloziti, narocito ako gledam na samo vrijeme i kontekst pojave bauhausa, a ujedno bih rekao da na neki nacin s bauhausom se i revidira uopce pojam o umjetnosti tako da bih tu docku oznacio kao neku prekretnicu, neku tocku refleksije kad mozemo govoriti o smrti umjetnosti, nestanku, o pretvaranju u nesto drugo, o citavoj jednoj secesiji umjetnosti koju danas mnogi smatraju umjetnoscu, ali s tim nema nikakve veze, tu se prije radi o trikovima i tehnologiji i nasem uvjerenju da nam je stoga umjetnost bliza, a kao i sve, uz mnogo manje muke.
sto se tice nase rijeci da denotiramo, jel, umjetnost, treba reci i da se umjetno smatra onim sto nije prirodno, tj ono sto nije prirodno nastalo, tj ono sto je napravio covjek.
sad, ako je to tako, to mi je vrlo zanimljivo..u kojem trenutku se covjek poceo osjecati, dozivljavati neprirodnim, vanprirdnom ili nadprirodnim?
ima to veze i sa nasom definicijom i pojmom umjetnosti, ali i sa jos svacim i stosta cim, tako da na taj nacin mogu vidjeti i koliko je umjetnost sastvani dio nas, misljenja, kulture..nase biti.
ono s cime bih se najvise mogao sloziti jest da je umjetnost, tj jedna od njenih bitnih obiljezja, proces. i to kontinuirani.
naime, jednom konzumacijom, ne prestaje.
drugo, radi se o kodu ili o kodu koda koji nije dovoljno, a mozda cak i moguce mehanicki ili algoritamski, matricno dekodirati. pod tim mislim i psiholoski.
a ako se to jednom i uspije, onda vise necemo govoriti u ljudskoj vrsti, o homo sapiensu, nego o necem drugom.
trece, kako sam mozda prije natuknuo, zanima me npr u nekom vulgarnom primjeru..bi li npr mona liza, za koju postoji neki konzenzus dozivljaja ili vjerovanja da je to umjetnost, bila umjetnost i da tu sliku nitko nije vidio? radi bilo kakvog razloga? bilo radi toga da je leonardo nakon slikanja iskidao, bilo radi toga da je dugo vremena bila negdje izgubljena, bilo radi toga da je leonardo bio, ekstremno govorim, jedini covjek na svijetu?
dakle, mogli bi reci da je obiljezje umjetnosti i komunikacijska, da djeluje kao medij, kanal, ali opet, dakle, mislim da odnos nije toliko bitan za umjetnost u smislu priznanja, potvrde ili reakcije okoline. to moze biti i odnos prema sebi, razgovor sa sobom, preispitivanje i u tom smislu, ali skoro samo u tom smislu, mogu reci da je umjetnost dovoljna sama sebi i da postoji radi sebe same.
sad se iz ovoga moze izvuci jos ponesto, mogu sada oticu u drugi dio price, o biznisu, o trzistu, pa i umjetnosti, o dostupnosti i o histericnom pravu na dozivljaj i strahu da cemo nesto propustiti, ali i to me sada ne zanima.
ukratko, mislim da je umjetnost jedan od nacina spoznaje nas samih, van cak i filozofije, van znanosti, van religije, nacin kojim pokusavamo razumjeti i sebe u odnosu sa nama samima i u odnosu sa drugima, na nacin da pokusamo unijeti red u kojem bi smo lakse tim enkim kodom, interpreterom, takvim i jezikom i govorom, mogli dekodirati slozena stanja u nekom trenutku ili procesu. nesto kao odredjivanje pozicije neke subatomske cestice, ali bez vjerojatnosti.
a kako je sve to vrlo dinamicno i vibrantno, cesto i zbunjujuce i u sukobu s nekim nasim pravilima na koje smo pristali iz razno raznih razloga, dakle, proces, onda i umjetnost treba biti proces koja ce obuhvatiti razna stanja i u proslosti i u sadasnjosti i kao takva ce vrijediti s istim kodom i u buducnosti, dakle, neko bi rekao svevremenost, ali ja bih rekao..univerzalnost.
onog trenutka kad se dotakne ta univerzalnost, mislim da se radi o umjetnosti.
naravno, nikako se ta univerzalnost ne smije zamijeniti sa hiperprodukcijom i masovnom produkcijom i dodvoravanjem. to nema veze sa umjetnoscu, stovise, to je antiumjetnost i to u svom sasvim jednoznacnom obliku i sa sasvim drugacijim motivima.
problem je u tome sto se takav nacin u umjetnosti upotrebljava da se poruka uopce i moze ostvariti putem nekog alata, tj tehnologije, da bi onda ta antiumjetnost koristila istu tehnologiju smatrajuci tako da ce prevariti da se radi o umjetnosti i onda se dolazi to te neke demokratizacije, do prava na izbor i ponosa na ukus da se uziva u necem sto je vec unaprijed raspakirano, dekodirano, dekomprimirano i da se to i takvo uzivanje smatra cinom koji ce nas razvit, oplemenit, a ustvari se radi o nama kao o potpuno pasivnim recipijentima koji sto vise na takav nacin se odredjuju, to su sve vise nesposobni ne samo da razumiju, nego i da zele razumjeti pa cak ili tek onda..da i dozive nesto van povrsine.
na takav nacin se covjek mijenja utoliko da sve vise odabire, sve manje stvara.
eto..
evo, isao sam malo bacit pogled na vikipediju sta se tamo kaze i..eto, kaze se svasta, ali se ne kaze da je umjetnost, danas narocito..biznis i da se zato pojavljuje ideja i da je biznis umjetnost.
danas je sve moguce, osim jednog..a to je umjetnost.
naime, zaista se smatra da je sve moguce, kolicina znanja koje je prikupljeno, a i informacija kojima se sluzimo i koje su u zadnjih tridesetak, cetrdeset godina su vece nego u citavom covjecanskom ukupnom periodu prije, ali..obrada, obrada kaska.
jos uvijek se, barem misilm tako, moze umjetnoscu ubrzati spoznajni proces, iako neki hermeticari sebe samih tvrde da se radi samo o umjetnosti radi sebe same, o nekom estetickom nekom cistom nekom dozivljaju neceg, a sad jel to dozivljaj sebe, nas samih kavi bi smo htjeli biti, nas samih kakve ne zelimo da nas drugi vide, pa potajno voajeiramo sebe, to me sad ne zanima. eto njima takva onan umjetnost pa nek se dice svojim ukusom kad drugog ukusa nemaju.
etimoloski, koliko vidim, sama rijec ars ima arijevske korjene koji oznacavaju kretanje, hod, pokret.
u nasem jeziku je vec nesto umnija, umovnija, tice se vise znanja, umjeca, vjestine, dakle blize onoj bauhausovskoj definiciji o umjetnosti kao o vjestini znanja, savrsenstvu zanata, s cime bih se mogao dosta sloziti, narocito ako gledam na samo vrijeme i kontekst pojave bauhausa, a ujedno bih rekao da na neki nacin s bauhausom se i revidira uopce pojam o umjetnosti tako da bih tu docku oznacio kao neku prekretnicu, neku tocku refleksije kad mozemo govoriti o smrti umjetnosti, nestanku, o pretvaranju u nesto drugo, o citavoj jednoj secesiji umjetnosti koju danas mnogi smatraju umjetnoscu, ali s tim nema nikakve veze, tu se prije radi o trikovima i tehnologiji i nasem uvjerenju da nam je stoga umjetnost bliza, a kao i sve, uz mnogo manje muke.
sto se tice nase rijeci da denotiramo, jel, umjetnost, treba reci i da se umjetno smatra onim sto nije prirodno, tj ono sto nije prirodno nastalo, tj ono sto je napravio covjek.
sad, ako je to tako, to mi je vrlo zanimljivo..u kojem trenutku se covjek poceo osjecati, dozivljavati neprirodnim, vanprirdnom ili nadprirodnim?
ima to veze i sa nasom definicijom i pojmom umjetnosti, ali i sa jos svacim i stosta cim, tako da na taj nacin mogu vidjeti i koliko je umjetnost sastvani dio nas, misljenja, kulture..nase biti.
ono s cime bih se najvise mogao sloziti jest da je umjetnost, tj jedna od njenih bitnih obiljezja, proces. i to kontinuirani.
naime, jednom konzumacijom, ne prestaje.
drugo, radi se o kodu ili o kodu koda koji nije dovoljno, a mozda cak i moguce mehanicki ili algoritamski, matricno dekodirati. pod tim mislim i psiholoski.
a ako se to jednom i uspije, onda vise necemo govoriti u ljudskoj vrsti, o homo sapiensu, nego o necem drugom.
trece, kako sam mozda prije natuknuo, zanima me npr u nekom vulgarnom primjeru..bi li npr mona liza, za koju postoji neki konzenzus dozivljaja ili vjerovanja da je to umjetnost, bila umjetnost i da tu sliku nitko nije vidio? radi bilo kakvog razloga? bilo radi toga da je leonardo nakon slikanja iskidao, bilo radi toga da je dugo vremena bila negdje izgubljena, bilo radi toga da je leonardo bio, ekstremno govorim, jedini covjek na svijetu?
dakle, mogli bi reci da je obiljezje umjetnosti i komunikacijska, da djeluje kao medij, kanal, ali opet, dakle, mislim da odnos nije toliko bitan za umjetnost u smislu priznanja, potvrde ili reakcije okoline. to moze biti i odnos prema sebi, razgovor sa sobom, preispitivanje i u tom smislu, ali skoro samo u tom smislu, mogu reci da je umjetnost dovoljna sama sebi i da postoji radi sebe same.
sad se iz ovoga moze izvuci jos ponesto, mogu sada oticu u drugi dio price, o biznisu, o trzistu, pa i umjetnosti, o dostupnosti i o histericnom pravu na dozivljaj i strahu da cemo nesto propustiti, ali i to me sada ne zanima.
ukratko, mislim da je umjetnost jedan od nacina spoznaje nas samih, van cak i filozofije, van znanosti, van religije, nacin kojim pokusavamo razumjeti i sebe u odnosu sa nama samima i u odnosu sa drugima, na nacin da pokusamo unijeti red u kojem bi smo lakse tim enkim kodom, interpreterom, takvim i jezikom i govorom, mogli dekodirati slozena stanja u nekom trenutku ili procesu. nesto kao odredjivanje pozicije neke subatomske cestice, ali bez vjerojatnosti.
a kako je sve to vrlo dinamicno i vibrantno, cesto i zbunjujuce i u sukobu s nekim nasim pravilima na koje smo pristali iz razno raznih razloga, dakle, proces, onda i umjetnost treba biti proces koja ce obuhvatiti razna stanja i u proslosti i u sadasnjosti i kao takva ce vrijediti s istim kodom i u buducnosti, dakle, neko bi rekao svevremenost, ali ja bih rekao..univerzalnost.
onog trenutka kad se dotakne ta univerzalnost, mislim da se radi o umjetnosti.
naravno, nikako se ta univerzalnost ne smije zamijeniti sa hiperprodukcijom i masovnom produkcijom i dodvoravanjem. to nema veze sa umjetnoscu, stovise, to je antiumjetnost i to u svom sasvim jednoznacnom obliku i sa sasvim drugacijim motivima.
problem je u tome sto se takav nacin u umjetnosti upotrebljava da se poruka uopce i moze ostvariti putem nekog alata, tj tehnologije, da bi onda ta antiumjetnost koristila istu tehnologiju smatrajuci tako da ce prevariti da se radi o umjetnosti i onda se dolazi to te neke demokratizacije, do prava na izbor i ponosa na ukus da se uziva u necem sto je vec unaprijed raspakirano, dekodirano, dekomprimirano i da se to i takvo uzivanje smatra cinom koji ce nas razvit, oplemenit, a ustvari se radi o nama kao o potpuno pasivnim recipijentima koji sto vise na takav nacin se odredjuju, to su sve vise nesposobni ne samo da razumiju, nego i da zele razumjeti pa cak ili tek onda..da i dozive nesto van povrsine.
na takav nacin se covjek mijenja utoliko da sve vise odabire, sve manje stvara.
eto..
- Lord Byron
- Posts: 2972
- Joined: 18 Sep 2011, 09:37
Nije. Lijepo tijelo je, jednostavno, ljepota.vrrrlet » wrote: Lijepo tijelo je umjetnost
Niti ljepota mora biti umjetnost, niti umjetnost mora biti lijepa.
- Beau
- Posts: 7172
- Joined: 28 Sep 2011, 10:43
Undu ću čitat docnije, kad uhvatim vremena.
Seljački rečeno, umjetnost je ono djelo koje dolazi iz duše autora, ili ima veze s njegovom dušom, prirodom, idejom, momentom. Dakle djelo inspirirano unutarnjim osjećajem.
To naravno ostavlja puno prostora za "muda pod bubrege" što se dakako debelo i iskorištava.
Ponekad je potrebno znati pozadinu djela, ili vremenau kojem je nastalo da bi nešto smatrali umjetničkim djelom. Te dodatne info su ponekad vrlo važne za doživljaj umjetnosti.
Umjetnost nije matematika, i nema strogo definirana pravila. Zapravo je osobni doživljaj; rekla bih da spada u kategoriju "sasvim osobno". Pa je tako moguće da je meni umjetnost ono što je nekom šrot.
Seljački rečeno, umjetnost je ono djelo koje dolazi iz duše autora, ili ima veze s njegovom dušom, prirodom, idejom, momentom. Dakle djelo inspirirano unutarnjim osjećajem.
To naravno ostavlja puno prostora za "muda pod bubrege" što se dakako debelo i iskorištava.
Ponekad je potrebno znati pozadinu djela, ili vremenau kojem je nastalo da bi nešto smatrali umjetničkim djelom. Te dodatne info su ponekad vrlo važne za doživljaj umjetnosti.
Umjetnost nije matematika, i nema strogo definirana pravila. Zapravo je osobni doživljaj; rekla bih da spada u kategoriju "sasvim osobno". Pa je tako moguće da je meni umjetnost ono što je nekom šrot.
- aisling
- Posts: 3899
- Joined: 18 Sep 2011, 00:37
To je jako, jako široko gledanje na umjetnost. Jer svaka proizvodnja nepotrebnog bez da se gleda na neki utjecaj tog nepotrebnog je skoro pa sve što nas okružuje. Ili drugačije definiramo potrebno?Lord Byron » wrote:Nažalost, kad se te odrednice izbace, ostaje lakonska (ad hoc nabačena, bez pretenzija na točnost ili sveobuhvatnost) po kojoj bi umjetnost bila svaka "proizvodnja nepotrebnog", ili tako nešto - dakle, naslanjanje na korijen riječi "umjetno" kao "ne prirodno". U tom je smislu i ono rezuckanje kožice umjetnost. Odvratna, nezanimljiva, kakva god - ali, umjetnost jest.
Onako, umjetnici smo svi, malo nas je dobrih umjetnika - a Mišo je i dalje samo jedan.
Mislim da u ovome i je problem što u neku ruku zapravo sve možemo potrpati pod umjetnost, a s druge strane budemo jako laki na okidaču kad se nazove umjetnošću nešto što nam se ne sviđa.
Kao da mi fali neka sredina između - sve je umjetnost i umjetnost je jako rijetka i posebna.
Umjetnost je ljudska djelatnost ili proizvod ljudske djelatnosti koja ima za cilj stimulisanje ljudskih čula kao i ljudskog uma i duha; prema tome, umjetnost je aktivnost, objekat ili skup aktivnosti i objekata stvorenih sa namjerom da se prenesu emocije ili/i ideje.
Ovo je neka definicija kopirana s interneta. Ima mi smisla to i - emocije i ideja.
Last edited by aisling on 02 Nov 2011, 12:27, edited 1 time in total.
Happy Easter!
- Beau
- Posts: 7172
- Joined: 28 Sep 2011, 10:43
Kako to, ne razumin. Oli je umjetnost vatanje vrimena??
- aisling
- Posts: 3899
- Joined: 18 Sep 2011, 00:37
Ja sam te pročitala. I nakon čitanja nisam imala ništa za komentirat, nit sam se s nečim složila, nit ne složila. dakle, utjecaj - nula. Da li je to zato jer ja tebe ne razumijem kao umjetnika ili nam prodaješ muda pod bubrege?
Happy Easter!
- Beau
- Posts: 7172
- Joined: 28 Sep 2011, 10:43
E ako je do mamuta, onda si umjetnik..a unda » wrote: ..pa i to ima veze, nije da nema. ne mos po citave dane hvatat mamuta i slikat. treba uhvatit mamuta, pojest ga dijelom pola ostavit za sutra i onda sutra slikas.
Cajim ce.
Neki tvoji postovi za mene doista jesu mala umjetnost.
Ali ako aisling kaže da je ovaj za ništa, neću ga ni čitat.